- Vlada Crne Gore
Ministar Žugić razgovarao sa predstavnicima Svjets...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Ministar Žugić razgovarao sa predstavnicima Svjetske banke: Unapređenje konkurentnosti - ključ održivog rasta Crne Gore
Objavljeno: 22.04.2016. • 19:33 Autor: Ministarstvo finansija / Služba za odnose s javnošću
Tokom boravka u Vašingtonu, ministar finansija dr Radoje Žugić susreo se sa vicepredsjednikom Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju Cirilom Mulerom, koji je iskazao punu podršku planu fiskalne konsolidacije, u kontekstu jačanja strukturnih reformi i konkurentosti crnogorske ekonomije.
Zajednički je ocijenjeno da konkurentnost predstavlja ključ održivog rasta Crne Gore, zbog čega je i podržan plan Vlade koja insistira na agendi jačanja konkurentnoti. Takođe je iskazana potreba da se, tokom kreiranja fiskalnih mjera, povede računa da one ni na koji način ne ugroze životni standard najugroženijih socijalnih grupa, kao ni uslove poslovanja u Crnoj Gori. Puna podrška je data sužavanju zone sive ekonomije i naplati poreskog duga, koji je konačno realno iskazan u Analizi koju je uradilo Ministarstvo finansija, i koji iznosi 194.8 miliona eura, a za koji će Poreska uprava napraviti analizu po kompanijama, uz procjenu o mogućem stepenu naplate.
Na sastanku je iskazana i podrška mjerama za povećanja prihoda od koncesija i snaženju regulatornog okvira za naplatu javnih prihoda na zarade. S tim u vezi, MMF i Svjetska banka će, u narednom periodu, dati svoj komentar o dinamici sprovđenja ovih i drugih predloženih mjera.
Sagovornici su, takođe, iskoristili priliku da razgovaraju i o smanjivanju neproduktivne javne potrošnje, smanjivanju kapitalnog budžeta van efikasne razvojne funkcije, socijalnoj selektivnoj potrošnji, kao i povećanju efikasnosti javnog sektora. U tom kontekstu, podržana je namjera o prodaji koncesije za dio Autoputa, što bi, kako je ocijenjeno, imalo značajan pozitivan efekat na rejting Crne Gore na inostranim tržištima kapitala, kao i na nivo javnog duga.
Posebno je istaknut i podržan zaključak i namjera Ministarstva finansija da se tekuća javna potrošnja finansira isključivo iz izvora tekućih javnih prihoda, a da potencijani deficit može da se ostvari isključivo u okviru kapitalnog budžeta, direktno vezanog za projekte koji imaju najveći uticaj na rast. Takođe, konstatovano je da je neophodno nastaviti sa podsticajima, kroz efikasniju valorizaciju resursa u funkciji širenja poreske osnovice i nastavka priliva SDI.
Svjetska banka daje punu podršku prioritetima rasta i razvoja u oblasti održivog turizma, smanjivanja regionalnih razlika u razvijenosti, poljoprivredi, nauci, zdravstvu, snaženju kapaciteta administracije, kao i smanjenju nezaposlenosti i neaktivnosti, uz razvoj privatnog sektora. Podrška te finansijske institucije odnosi se i na mikrokreditne institucije, kao i na nastavak reformi bankarskog sektora, u skladu sa preporukama FSAP-a. U okviru novog Partnerskog okvira Svjetske banke za Crnu Goru 2016-2020, ukupni planirani iznos investicija Svjetske banke za Crnu Goru iznosi 300 miliona eura, dok je za investicije predviđene za privatni sektor planirano oko 80 miliona eura.
Zajednički je ocijenjeno da konkurentnost predstavlja ključ održivog rasta Crne Gore, zbog čega je i podržan plan Vlade koja insistira na agendi jačanja konkurentnoti. Takođe je iskazana potreba da se, tokom kreiranja fiskalnih mjera, povede računa da one ni na koji način ne ugroze životni standard najugroženijih socijalnih grupa, kao ni uslove poslovanja u Crnoj Gori. Puna podrška je data sužavanju zone sive ekonomije i naplati poreskog duga, koji je konačno realno iskazan u Analizi koju je uradilo Ministarstvo finansija, i koji iznosi 194.8 miliona eura, a za koji će Poreska uprava napraviti analizu po kompanijama, uz procjenu o mogućem stepenu naplate.
Na sastanku je iskazana i podrška mjerama za povećanja prihoda od koncesija i snaženju regulatornog okvira za naplatu javnih prihoda na zarade. S tim u vezi, MMF i Svjetska banka će, u narednom periodu, dati svoj komentar o dinamici sprovđenja ovih i drugih predloženih mjera.
Sagovornici su, takođe, iskoristili priliku da razgovaraju i o smanjivanju neproduktivne javne potrošnje, smanjivanju kapitalnog budžeta van efikasne razvojne funkcije, socijalnoj selektivnoj potrošnji, kao i povećanju efikasnosti javnog sektora. U tom kontekstu, podržana je namjera o prodaji koncesije za dio Autoputa, što bi, kako je ocijenjeno, imalo značajan pozitivan efekat na rejting Crne Gore na inostranim tržištima kapitala, kao i na nivo javnog duga.
Posebno je istaknut i podržan zaključak i namjera Ministarstva finansija da se tekuća javna potrošnja finansira isključivo iz izvora tekućih javnih prihoda, a da potencijani deficit može da se ostvari isključivo u okviru kapitalnog budžeta, direktno vezanog za projekte koji imaju najveći uticaj na rast. Takođe, konstatovano je da je neophodno nastaviti sa podsticajima, kroz efikasniju valorizaciju resursa u funkciji širenja poreske osnovice i nastavka priliva SDI.
Svjetska banka daje punu podršku prioritetima rasta i razvoja u oblasti održivog turizma, smanjivanja regionalnih razlika u razvijenosti, poljoprivredi, nauci, zdravstvu, snaženju kapaciteta administracije, kao i smanjenju nezaposlenosti i neaktivnosti, uz razvoj privatnog sektora. Podrška te finansijske institucije odnosi se i na mikrokreditne institucije, kao i na nastavak reformi bankarskog sektora, u skladu sa preporukama FSAP-a. U okviru novog Partnerskog okvira Svjetske banke za Crnu Goru 2016-2020, ukupni planirani iznos investicija Svjetske banke za Crnu Goru iznosi 300 miliona eura, dok je za investicije predviđene za privatni sektor planirano oko 80 miliona eura.
Tokom sastanka sa izvršnim direktorom u Svjetskoj banci Frenkom Hemskerkom i izvršnim direktorom MMF-a Menom Snellom, posebna pažnja je posvećena planovima Vlade za fiskalnu konsolidaciju, kao i mjerama koje su vezane za jačanje konkurentosti privrede i očuvanje održivog rasta.
Ministarstvo finansija / Služba za odnose s javnošću
Vezani članci:
Potpredsjednik Bečić čestitao Dan opštine Tivat 21.11.2024.
Potpredsjednik Bečić čestitao Dan opštine Kotor 21.11.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?