Intervju državnog sekretara Bojana Šarkića, Pobjeda 24. april 2016. godine

Državni sekretar u Ministarstvu odbrane Bojan Šarkić izjavio je u intervjuu Pobjedi da će krajem maja NATO-u zvanično predstaviti dokument Plan integracije Vojske.

Za vrijeme procesa ratifikacije Protokola, koji bi trebalo da traje više mjeseci, Crna Gora će, kako kaže, ostati posvećena jačanju reformi.

Što se tiče Ministarstva odbrane, nastaviće se sa razvojem sistema odbrane u cilju dostizanja projektovanih sposobnosti, čime će jedinice Vojske biti u mogućnosti da, zajedno sa saveznicima i partnerima, efektivno izvršavaju dodijeljene zadatke na nacionalnom planu, preuzmu obaveze iz okvira punopravnog članstva u NATO i doprinesu međunarodnom miru kroz učešće u multinacionalnim operacijama vođenim od strane NATO, UN i EU kaže Šarkić.

Povodom desetogodišnjice nezavisnosti Crne Gore, naš sagovornik kao ključne rezultate ističe "potpunu reformu Vojske Crne Gore koja se ne ogleda samo u ukidanju obaveznog vojnog roka i uvođenja profesionalne vojske, već i kroz promjenu strukture i koncepta Vojske.

POBJEDA: U maju se očekuje potpisivanje Protokola o pristupanju Alijansi, nakon čega slijedi ratifikacija u parlamentima 28 država članica. Koliko će, prema Vašoj procjeni, trajati proces ratifikacije i koji su zadaci Crne Gore u tom periodu?

ŠARKIĆ: Nakon potpisivanja Pristupnog protokola na sastanku ministara inostranih poslova NATO-a u Briselu u drugoj polovini maja, počeće proces ratifikacije Protokola. Očekivano je da će proces trajati više mjeseci, imajući u vidu da parlamenti svih država članica shodno svojim procedurama treba da potvrde Protokol. Crna Gora, kao i do sada, ostaće posvećena jačanju reformi. Što se tiče Ministarstva odbrane, nastaviće se sa razvojem sistema odbrane u cilju dostizanja projektovanih sposobnosti, čime će jedinice Vojske biti u mogućnosti da, zajedno sa saveznicima i partnerima, efektivno izvršavaju dodijeljene zadatke na nacionalnom planu, preuzmu obaveze iz okvira punopravnog članstva u NATO i doprinesu međunarodnom miru kroz učešće u multinacionalnim operacijama vođenim od strane NATO, UN i EU. Pripremljen je Plan integracije, dokument koji će krajem maja biti zvanično predstavljen NATO-u.

Potrebno je napomenuti da će se nastaviti sa implementacijom definisanih partnerskih ciljeva, odnosno ciljeva sposobnosti (Capability Targets), kako će se nazivati u budućem periodu.

POBJEDA: Kakva će biti uloga Crne Gore na NATO samitu, koji se održava 8. i 9.jula u Varšavi?

ŠARKIĆ: Nakon potpisivanja Pristupnog protokola, Crna Gora će dobiti status ,,pozvanog i prisustvovaće svim sastancima Sjevernoatlantskog savjeta i NATO komiteta. To znači da će Crna Gora na NATO samitu u Varšavi učestvovati u svojstvu posmatrača, bez prava učešća u donošenju odluka.

POBJEDA: Crna Gora ove godine obilježava desetogodišnjicu nezavisnosti. Šta biste izdvojili kao ključne rezultate i izazove u sektoru odbrane?

ŠARKIĆ: Kao ključni rezultat istakao bih potpunu reformu Vojske Crne Gore koja se ne ogleda samo u ukidanju obaveznog vojnog roka i uvođenja profesionalne vojske, već i kroz promjenu strukture i koncepta Vojske. Kroz uvođenje savremenih demokratskih principa, Vojska je pod punom civilnom kontrolom i demokratskim nadzorom. U momentu sticanja nezavisnosti, na teritoriji Crne Gore nalazilo se preko 6.000 vojnika, čiji je broj nakon deset godina smanjen na 1.950 pripadnika VCG. Prelaskom sa brigadne na bataljonsku organizaciju obezbijeđena je efikasnija struktura jedinica Vojske, prilagođena širokom spektru bezbjednosnih izazova i standardima savremenih armija. Kroz proces evroatlantskih integracija, izgradnjom odgovarajućih sposobnosti i usvajanjem NATO standarda, VCG je dostigla potreban nivo interoperabilnosti sa NATO, čime je omogućeno ostvarivanje njenih misija: odbrana Crne Gore kroz aktivnu saradnju sa saveznicima i partnerima; doprinos u izgradnji i očuvanju mira u regionu i svijetu i podrška civilnim institucijama u kriznim situacijama. Ogroman napor u prethodnom periodu učinjen je u modernizaciji Vojske Crne Gore. Izgrađen je moderni Mornarički operativni centar, čime je znatno unaprijeđen sistem nadzora i zaštite mora. Istovremeno, u završnoj fazi je rekonstrukcija Vazduhoplovnog operativnog centra, čime će se znatno poboljšati sposobnosti neprekidnog praćenja situacije u vazdušnom prostoru. Takođe, planirana je i nabavka dva srednja višenamjenska helikoptera i savremenog radara za vazdušno osmatranje. U procesu modernizacije, znatan napredak učinjen je i u kopnenim snagama u kojima su dvije pješadijske čete deklarisane za angažovanje u zajedničkim NATO operacijama. Jedna pješadijska četa je ispunila sve zahtijevane standarde, dok je druga u fazi dostizanja pune interoperabilnosti. Potrebno je napomenuti da je u svim jedinicama VCG znatno podignut nivo sposobnosti opremanjem savremenim naoružanjem, pratećom vojnom opremom i logističkim snabdijevanjem.

Imajući u vidu da jedan od najvećih bezbjednosnih rizika Crne Gore višak ubojnih sredstava u skladištima Vojske, možemo reći da je danas znatno manji u odnosu na 2006. godinu. Ukupni viškovi ubojnih sredstava koji su na početku integracionog procesa iznosili skoro 11.000 tona, značajno su smanjeni i trenutno se u skladištima Vojske nalazi oko 2.112 tona viškova ubojnih sredstava.

Odlukom Skupštine Crne Gore 2009. godine VCG započela je proces učešća u međunarodnim misijama i operacijama. Do danas je u misijama učestvovalo 364 pripadnika VCG, odnosno preko 18 odsto ukupnog brojnog stanja, što je od neprocjenjivog značaja za povećanje sposobnosti i profesionalnog angažovanja VCG i pružanju doprinosa međunarodnom miru i stabilnosti. Posebno važan segment predstavlja napredak u osposobljavanju i podmlađivanju ljudskih resursa u MO i VCG. Od 2006. godine 58 lica je završilo školovanje na prestižnim vojnim akademijama u inostranstvu. Trenutno se 28 kadeta i kadetkinja Vojske Crne Gore školuje u Grčkoj, Italiji, Makedoniji, SAD-u i Hrvatskoj. Nakon završetka školovanja mladima je obezbijeđeno zaposlenje u Vojsci, kao i nastavak usavršavanja u modernim centrima za obuku i različitim vojnim ustanovama, uz pružanje šansi za rad u međunarodnom okruženju. Važno je istaći da nakon sticanja nezavisnosti Vojska Crne Gore nije imala nijednu ženu oficira u Vojsci. Danas VCG ima osam žena oficira i devet kadetkinja koje su na školovanju u inostranstvu, od čega jedna na prestižnoj vojnoj akademiji Vest Point u SAD.

POBJEDA: Ranije ste zastupali interese Crne Gore u Evropskoj uniji. Da li će članstvo u NATO ubrzati put Crne Gore ka EU? Da li su temeljne vrijednosti EU ugrožene zbog izbjegličke krize, terorizma i najavljenog referenduma o ostanku Velike Britanije u EU?

ŠARKIĆ: Pristupanje NATO i EU su umnogome kompatibilni procesi, koji između ostalog predviđaju sveobuhvatne reforme jednog društva. Ulazak u NATO Crnoj Gori daje dodatnu dimenziju i predstavljaće veoma jak impuls da se dodatne promjene u okviru složenijeg procesa ka EU brze implementiraju i olakšaju zaokruživanje strategije Crne Gore o ulasku i u NATO i u Evropsku uniju.

Crnogorski vojnik govori engleski jezik, posjeduje modernu opremu i naoružanje

POBJEDA: Kakva je, nakon brojnih reformi, Vojska Crne Gore danas? Da li crnogorski vojnik može stati rame uz rame sa NATO vojnikom?

ŠARKIĆ: Imajući u vidu da danas imamo ugrožavanja različitog tipa od međunarodnog terorizma, sajber opasnosti, klimatskih promjena, prirodnih katastrofa, društveno-socijalnih problema koji se tiču migracija, međunarodni organizovani kriminal i sl., osposobljavanje vojnog profesionalca je znatno šire nego što je nekad bilo. Vojnik Vojske Crne Gore danas treba da govori engleski jezik, da posjeduje modernu opremu i naoružanje, pohađa brojne specijalističke kurseve i učestvuje u međunarodnim misijama i operacijama. Intenzivna međunarodna saradnja i učešće u međunarodnim operacijama omogućavaju neprekidnu edukaciju i razmjenu iskustava sa pripadnicima oružanih snaga drugih zemalja. Upravo učešće u međunarodnim misijama i operacijama u najvećoj mjeri doprinijelo je unapređenju sposobnosti Vojske i učinilo da vojnik Vojske Crne Gore može stati rame uz rame sa vojnikom bilo koje zemlje članice NATO. Vojnici Vojske Crne Gore danas su zajedno sa svojim kolegama iz zemalja NATO u Avganistanu, UN u Liberiji i EU u Somaliji i Maliju, doprinoseći stabilizovanju i bezbjednosti tih država i šireg regiona.