PROF. JOSIP SILIĆ IZ ZAGREBA I PROF. MILORAD NIKČEVIĆ IZ OSIJEKA POSTALI AKADEMICI CRNOGORSKE DANU

Nedavno su u Dukljansku akademiju nauka i umjetnosti (DANU) primljena dva izuzetna naučnika iz Hrvatske, prof dr Josip Silić i prof dr Milorad Nikčević, koji su dali značajan doprinos u oblasti filologije, kako hrvatskog, tako i crnogorskog jezika. Prof Nikčević je i jedan od najznačajnijih naučnika našeg iseljeništva. Tim povodom, prenosimo integralno članak Darka Kovačevića, glavnog urednika "Glasa Slavonije/Kultura  (objavljen u tom listu 19. 03. /kultura):

“Osijek/Zagreb ― Dva ugledna sveučilišna profesora dr. sc. emeritus Josip Silić i prof. dr. sc. (trajno zvanje) Milorad Nikčević iz Republike Hrvatske izabrani su ovih dana u redovne članove crnogorske Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU). Prof. J. Silić je s Filozofskog fakulteta Zagrebačkog sveučilišta, a profesor M. Nikčević je s Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera iz Osijeka. U opsežnim izvještajima za izbor ove dvojice znanstvenika kaže se, između ostalog, da se "biraju za neizmjerna dostignuća u oblasti humanističkih  znanosti, polje filologije i znanosti o jeziku i književnosti".

                Profesor Josip Silić hrvatski je filolog svjetskoga glasa koji je zadužio i crnogorsku jezikoslovnu i kulturnu misiju, desetljećima je podržavao, preko znanstvenih studija, projekata, jezikoslovnih istupa, utemeljenje crnogorskoga jezika u Crnoj Gori. On je jedan od rijetkih znanstvenih poslenika koji je, s akademikom prof. dr. sc. Vojislavom Nikčevićem iz Crne Gore, sudjelovao u ekspertnom jezikoslovnom timu radeći na kodifikaciji crnogorskog jezika. Uz to je jedan od metodoloških utemeljivača crnogorskog jezikoslovlja i autor udžbenikā i pravopisa za crnogorski jezik koji je prije nekoliko godina službeno ozvaničen kao jezik Crnogoraca u Crnoj Gori. Na njegovim izvanrednim znanstvenim temeljima nastao je Institut za crnogorski jezik "Vojislav P. Nikčević" u Podgorici na čijem je čelu mladi znastvenik prof. dr. sc. Adnan Čirgić. Prof. Silić sudjelovao je osnivanju i profiliranju časopisa s međunarodnim ugledom "Lingua montenegrina" u kome je i sām prof. Silić jedan od članova redakcije. Kao kruna svega toga utemeljen je školske 2014./15.godine Fakultet za crnogorski jezik i književnost u kojem predaje nekoliko uglednih profesora mlađe generacije iz Republike Hrvatske, a napose s Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Prof. dr. sc. Milorad Nikčević je veoma poznat i u sveučilišnim krugovima Crne Gore i Republike Hrvatske, a napose u znanstveno-sveučilišnoj javnosti grada Osijeka te u široj slavonsko-baranjskoj regiji. Još je 2003. godine bio dobitnikom zlatnog Pečata Grada Osijeka "za izuzetna ostvarenja u području znanosti". A 2011.godini polučio je od Osječko-baranjska županija nagradu za životno djelo s posebnom plaketom, pečatom Osječko-baranjske županije i novčanom nagradom. Godine 2013. prof. dr. sc. Miloradu Nikčeviću uručio je predsjednik Republike Hrvatske  najveće Odličje reda Danice Ilirske s likom Marka Marulića kao znanstveniku koji je najviše učinio "na zbližavanju dvaju naroda, CG i RH, njezinih kultura, prožimanja i interferencija".  

                Iz opsežnog Izvješća za prijem u DANU, između ostaloga, kaže se da "djela prof. dr. sci Milorada Nikčevića predstavljaju značajan doprinos naučnoj misli. Tome su materijalan dokaz različite Nikčevićeve autorske knjige (22), ko/autorske i/ili uredničke knjige (26), monografije, zbornici, izvorni naučni, stručni i pregledni radovi, antologije, bibliografije, filmska, odnosno dokumentarna djela i reportaže, novinski članci i intervjui, zatim organizovanje i učešće na brojnim naučnim skupovima, okruglim stolovima, književnim predstavljanjima i izložbama. Nikčević je autor kapitalnog djela Istorije crnogorske književnosti, (tom III, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2012, 790 str.) što ga je i dovelo za gostujućeg profesora Crnogorske književnosti na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost). Svojim radom on je snažno obogatio crnogorsku i hrvatsku nauku, prosvjetnu i kulturnu baštinu, ali istovremeno kao vrstan metodolog, i metodičar i crnogorsku i hrvatsku pedagošku scenu, radeći i nesebično pomažući svojim učenicima i studentima u objema sredinama.