Učešće načelnice Biljane Pejović na IX Generalnoj skupštini Balkanskog biroa za potpomaganje srednjeg staleža

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljane Pejović, učestvovala je na IX Generalnoj skupštini Balkanskog biroa za potpomaganje srednjeg staleža, koja je održana u Sofiji na temu ” Politička podrška preduzećima i mladim preduzetnicima koji startuju u jugoistočnoj Evropi”.

Načelnica Pejović je istakla da je ključni izazov za Crnu Goru, kao i za sve druge zemlje u regionu, povećanje privrednog rasta, odnosno smanjivanje ili čak potpuno otklanjanje ključnih prepreka koje sprečavaju zemlju da razvije svoje potencijale.

On je ocijenila da je koncept ekonomske politike Crne Gore, kao zemlje kandidata za članstvom u EU, pored mjera kojima se teži, je postizanje fiskalne stabilnosti i održivosti, i dodala da je cilj je podržan paketom strukturnih reformi kojima se direktno utiče  na povećanje konkurentnosti crnogorske ekonomije, praćenje njihove  implementacije , a samim tim i ubrzavanje ekonomskog rasta.

Primarni cilj ekonomske politike je otvaranje novih radnih mjesta i povećanje životnog standarda svih stanovnika Crne Gore, rekla je Pejović. U tom dijelu, Crna Gora  je  sprovela strukturnu transformaciju ekonomije koja je  uslovila promjenu privredne strukture u kojoj preovladavaju mala i mikro preduzeća. S tim u vezi, naglasila je Pejović, reforma tržišta rada i politike zapošljavanja zauzima centralno mjesto u domenu javnih politika.

Ona je navela da su identifikovani problemi, odnosno prepoznati izazovi koji karakterišu tržište rada Crne Gore.Tu je prepoznata niska stopa nezaposlenosti i visoka neaktivnost radne snage, regionalne razlike na tržištu rada, nedovoljno zapošljavanje domaće radne snage i podsticanje preduzetništva, nezaposlenost mladih i prisutnost rada na crnom.

Preduzetništvo jedan od pokretača ekonomskog razvoja svake privrede, za koga je neophodno da se u kontinuitetu mijenja i razvija. Žensko preduzetništvo postaje realnost i jedan od glavnih faktora koji doprinosi razvoju ekonomije. Društveno-političke i ekonomske promjene u prethodnom periodu, stvorile su mogućnost da žene osnivaju kompanije i upravljaju njima. One tu mogućnost sve više koriste i danas u zemljama sa razvijenom tržišnom ekonomijom, žene upravljaju sa više od 25% ukupnog broja kompanija. Pejović je izjavila da je u Crnoj Gori, razvoj ženskog preduzetništva još uvijek u ranoj fazi, te je stoga, u narednom periodu, potrebno dodatnu pažnju usmjeriti na unapređenje istog.

Ispred institucije koja se bavi i unapređenjem  rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti i monitoringom politike zaštite žena, svi ovi izazovi mogu se sagledavati sa rodnog aspekta, rekla je Pejović.

Kada je u pitanju zaposlenost žena u javnom sektoru, prema izvještaju Evropske komisije za 2012 godinu naglašava: ”U javnom I privatnom sektoru žene nijesu zastupljene u dovoljnoj mjeri na mjestima na kojima se donose odluke”.

Prema poslednjim poznatim podacima u crnogorskom parlamentu ima 14 poslanica ili 17% od ukupnog broja poslanika, od ukupnog broja zaposlenih u svim ministarstvima, žene su zastupljene sa 59,68%, Vlada Crne Gore ima ukupno 17 ministarskih mjesta, a 4 žene obavljaju ministarsku funkciju, na pozicijama pomoćnica ministara je preko 44% žena, u pregovaračkoj strukturi Crne Gore, dolazimo do činjenice da  su na čelnim pozicijama radnih grupa po poglavljima pretežno žene, dok kada je riječ o nosiocima tužilačkih funkcija 60% su žene, a 40%  muškarci.

Kao prioritet Vlade je povećanje privrednog odnosno ekonomskog rasta koji će dovesti do povećanja zapošljavanja, a time i zapošljavanje žena. Dalje sprovođenje strukturnih reformi u funkciji konkurentnosti i rasta znači otklanjanje prepreka u dijelu fizičkog kapitala, ljudskog kapitala, biznis okruženja, bolje industrijske strukture i trgovinske integracije.Sve ovo treba da dovede do ponovnog privrednog rasta, koji će uticati na otvaranje novih radnih mjesta  rasta zaposlenosti, zarada i životnog standarda i u ovom procesu ključnu ulogu trebaju da imaju upravo žene, konstatovala je Pejović.

Jer, kako je navela, nema potpune demokratije bez uravnotežene zastupljenosti muškaraca i žena u procesima odlučivanja u političkom i javnom životu, te je neophodno znatno povećati zastupljenost žena u predstavničkim i izvršnim tijelima vlasti, kroz konkretne aktivnosti,  i na svim nivoima.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava