Obraćanje ministra Šegrta na 69. sjednici Skupštine Svjetske zdravstvene organizacije, koja se održava u Ženevi

G-dine/g-đo Predsjedniče,

Gospođo generalna direktorice,

Vaše ekselencije,

Dame i gospodo,

Zdravlje je ljudsko pravo, međutim, ovo je vrijeme ogromnih prijetnji za održivi razvoj. Svaka zemlja se suočava sa specifičnim preprekama u svojoj težnji ka održivom razvoju. Mnoge determinante zdravlja i zdravstvena jednakost su zajednički prioriteti sa drugim sektorima, kao što su poboljšanje dostignuća u obrazovanju, promovisanje socijalne inkluzije i kohezije, smanjenje siromaštva i poboljšanje sposobnosti adaptacije zajednica i blagostanje.

Ciljevi održivog razvoja (SDG) nude globalni okvir političke odgovornosti i nadležnosti.

Crnogorska nacionalna Strategija održivog razvoja i rasta definiše nacionalne domete, ciljeve i indikatore, kao i mehanizme odgovornosti i nadležnosti.

Naši nacionalni ciljevi i indikatori prema smjernicama globalnih instrumenata kao što su  UNDAF  i regionalnih instrumenata, poput Evropskog okvira za zdravstvenu politiku Zdravlje 2020, pružaju važne uvide u promovisanju koncepata i institucionalnih struktura i njihovo funkcionisanje, omogućavajući na taj način dalji razvoj višeresornog djelovanja.

Izazov za  Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) u globalnim okvirima će biti da preuzme vođstvo, nastavljajući djelovanje izvan strategije, a koje bi bilo usmjereno ka promovisanju i pomaganju u akcijama na nivou zemalja usmjerenim na implementaciju komponenti Ciljeva održivog razvoja (SDG) vezanih za zdravstvo kroz monitoring i evaluaciju.

Ciljevi održivog razvoja (SDG) predstavljaju politički pogon za unaprijeđenje zdravlja i dobrostanja u kontekstu održivog razvoja u globalnim razmjerama.

Samo zdrava populacija može ostvariti svoj puni ekonomski potencijal. Što su ljudi duže zdravi i aktivni, to je veći pozitivan uticaj na produktivnost i konkurentnost.

Zdravlje sve više oblikuju faktori izvan lokalnih i nacionalih granica kao što su međunarodni trgovinski ugovori i širi zakonodavni okviri koji se uspostavljaju na osnovama političkih i zakonodavnih saveza, kao što je Evropska Unija (EU). U okviru zemalja, politike i odluke donešene u svakom sektoru Vlade mogu imati potencijalan uticaj na zdravlje.

Epidemija nezaraznih bolesti (NCD) je međupovezana sa održivim razvojem i predstavlja prepoznat problem na globalnom nivou, a takođe i izazov na regionalnom i nacionalnom nivou.

Teret nezaraznih bolesti (NCD) prestavlja preovlađujući izazov javnog zdravstva u Crnoj Gori koji je povezan sa riziko faktorima nezaraznih bolesti kao što su visoka ukupna stopa pušenja, potrošnja alkohola po glavi stanovnika, udio energetskog unosa masti u ishrani, stopa povećanog holesterola, i stopa prekomjerne tjelesne mase i gojaznosti.

Postoji hitna potreba država članica za podrškom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u osnaživanju nacionalnih kapaciteta za visokokvalitetna istraživanja i razvoj usmjerenih na prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti u cilju smanjenja svjetskih stopa morbiditeta i mortaliteta vezanih za kardiovaskularne bolesti, kancere, hronične respiratorne bolesti i dijabetes, kao i u cilju smanjenja četiri zajednička riziko faktora, to jest upotrebe duvana, fizičke neaktivnosti, nezdrave ishrane i prekomjerne upotrebe alkohola.

Konačno, želio bih da izrazim svoju zahvalnost Regionalnoj direktorki, Dr Zsuzsanni Jakab, na njenoj viziji koju je dala u Politici Zdravlje 2020 “ za značajno unaprijeđenje zdravlja i dobrostanja populacija, smanjenje nejednakog pristupa zdravstvenim uslugama, osnaživanje javnog zdravlja i osiguravanje zdravstvenih sistema koji su koncentrisani na čovjeka i predstavljaju univerzalnu, pravednu, održivu zdravstvenu zaštitu visokog kvaliteta” koja će obezbijediti duži životni vijek bez bolesti koje se mogu prevenirati, invaliditeta, povreda i prerane smrti;

Hvala vam