Regularizacija neformalnih objekata – Pobjeda intervju

Prvi akcioni plan usvojen je sredinom 2011, drugi sredinom 2015. godine, dok je prijedlog zakona upućen Skupštini 2012. godine, tj. četiri godine prije raspisivanja parlamentarnih izbora. Dakle, ne stoji primjedba da je tema regularizacije neformalnih objekata aktuelizovana uoči izbora rekao je Pobjedi v.d. direktora Direktorata za razvoj stanovanja u Ministarstvu održjvog razvoja i turizma Marko Čanović.

On dodaje kako pitanje šta se pune četiri godine dešavalo sa zakonom u Skupštini ne treba postavljati tom
Vladinom resoru.

-Ministarstvo je nadležno za vođenje politike u oblasti uređenja prostora i dužno je da obavlja te poslove, bez obzira na predstojeće izbore ili na nečije političke interese. Ako je nečiji politički interes da se odloži donošenje zakona za još godinu odnosno poslije izbora, to nije problem ovog organa kaže Čanović.
Amandmani

Vlada je nadavno usvojila amandmane na prijedlog zakona o legalizaciji neformalnih objekata, a o njima će raspravljati i poslanici. Čanović objašnjava kako je u javnosti pogrešno interpretiran dio koji se odnosi na objekte koji su podignuti u zaštićenim područjima.

-Nije realno očekivati da se svi objekti sagrađeni u zaštićenim zonama odmah sruše. Nama je potreban zakon koji je realan, a ne idealna projekcija za sakupljanje političkih poena. Ključno je što će se predloženim izmjenama svi neformalni objekti evidentirati i uključiti u sistem, odnosno da će se najzad eliminisati status quo koji ne odgovara ni državi, ni jedinicama lokalne samouprave, ni građanima kaže Čanović. Amandmanom je predloženo drugačije rješenje koje jeste privremeno, ali po našem mišljenju na prihvatljiviji način tretira status ovih objekata u odnosu na propisanu proceduru. Naime, neformalni objekti izgrađeni u zaštićenim zonama dobijaju status privremenih neformalnih objekata, koji će egzistirati u prostoru, plaćati godišnje naknade za korišćenje prostora, do privođenja prostora namjeni, odnosno donošenja planskog dokumenta. Predloženo rješenje u stvari predstavlja prelaznu fazu od koje će svi imati benefite, jer će se sredstva naplaćena od naknada za korišćenje prostora ulagati u izradu planske dokumentacije i za izgradnju potrebne infrastrukture.

On objašnjava kako su amandmani bili neophodni i zbog toga što je u međuvremenu donesen set novih zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, državnom premjeru i katastru, porezu na nepokretnosti pa je prijedlog zakona trebalo uskladiti sa njima.

-S obzirom na značaj i uticaj koji će zakon imati na ogroman dio populacije, Ministarstvo je bilo u stalnoj komunikaciji sa predstavnicima nadležnih državnih organa, pravosudnim organima i poslaničkim klubovima radi poboljšanja ovog zakonskog teksta. Taj proces je rezultirao izradom amandmana, s tim da oni ne mijenjaju duh zakona, već pojašnjavaju i preciziraju određene oblasti i daju mu dodatni kvalitet kaže Čanović. U skladu sa novinama, promijenjen je i naziv zakona, pa je umjesto legalizacija uveden termin regularizacija.

-S obzirom na to da nije riječ o pukoj legalizaciji objekata, ova izmjena je prirodna ističe Čanović.

Jedna od značajnih izmjena teksta zakona odnosi se na definisanje namjene sredstava koje će se prikupiti legalizacijom ,,divljih" objekata.

-Novac prikupljen legalizacijom koristiće se za unapređenje područja mjesne zajednice na kome se nalaze neformalni objekti. Takođe, predloženo je da sav prihod naplaćen od naknade za legalizaciju pripadne lokalnima upravama. Ovo zbog toga što će u slučaju uklanjanja objekata opštine biti obavezne da obezbijede alternativni smještaj za vlasnike tih objekata kaže Čanović. Predloženo je odlaganje primjene zakona do 1. marta 2017. godine. D.Š.

Od komunalija će prihodovati više stotina miliona eura.
Procjenjuje se da će samo od naplate komunalnih naknada, prihod jedinica lokalne samouprave biti više stotina miliona eura. Takođe, ovi objekti će uvođenjem u katastar nepokretnosti postati obveznici poreza na nepokretnost, što će dodatno doprinijeti godišnjem uvećanju prihoda i do više desetina miliona eura. Osim toga, doći će do povećanja vrijednosti samih objekata koji uđu u ovaj proces, kao i zemljišta u okolini, oko 30 do 40 odsto kaže Marko Čanović.

Uzurpirano 4.357.996 kvadratnih metara zemljišta.