Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Izvještaj: Praćenje mediteranske voćne muve Ceratitis capitata Wied. na području crnogorskog primorja

Objavljeno: 11.08.2016. • 19:04 Autor: Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove
U okviru Stalnog nadzora Ceratitis capitata (voćna muva), obilaskom Primorja tokom prve nedjelje avgusta (Budva – Herceg Novi, 01.08.2016; Bar-Ulcinj, 08.08.2016) i pregledom klopki utvrđeno je prisustvo C. capitata na svim lokalitetima na području bokokotorskog zaliva (Herceg Novi, Đenovići, Kumbor i Baošići), u Lastvi Grbaljskoj i u Baru.

Sa izuzetkom lokaliteta Đenovići gdje je u Tephri klopki sa atraktantom Biolure nađeno 128 muva i na lokalitetima u Herceg Novom (44, 67, 41) u ostalim lokalitetima je zabilježen manji broj. Na području Bara muva je tek počela da leti, jer je na posmatranim lokalitetima nađena jedna, odnosno tri uhvaćene jedinke. Međutim, zbog povoljnih vremenskih prilika i činjenice da najranije sorte mandarina ulaze u početak prijemčive fenofaze, a plodovi smokve u zavisnosti od sorte su u različitim fazama zrenja, može se očekivati povećanje brojnosti muve u narednom periodu.

Za sada nije utvrđeno prisustvo muve na području Ulcinja.

Pregledom uzorkovanih plodova smokve konstatovano je prisustvo larvi (3-7) u 25 pregledanih plodova, što potvrđuje činjenicu da je smokva, u našim uslovima, jedan od najranijih domaćina koje muva napada (ako se izuzmu neobrani plodovi citrusa, posebno pomorandže iz prethodne vegetacije) i kao takva je od presudnog značaja za umnožavanje i početno povećanje brojnosti populacije koja će kasnije napadati citruse. Zbog toga je neophodno, od samog početka pratiti tok sazrijevanja kako smokve tako i svih ostalih voćnih vrsta koje su potvrđeni domaćini mediteranskoj voćnoj muvi kod nas (citrusi, breskva, japanska jabuka, jabuka, iglica) od strane proizvođača i držaoca voćnih vrsta, i primijeniti preporuke koje navodimo u našim izvještajima.

PREPORUKA: Imajući u vidu karakteristiku C. capitata da ne napada zelene i tvrde plodove (bez obzira o kojoj se voćnoj vrsti radi), već one na početku fenofaze sazrijevanja i poluzrele plodove, stalno praćenje stanja u voćnjaku i održavanje njegove higijene jedna od osnovnih mjera u smanjenju brojnosti ove vrste. To podrazumijeva, od strane proizvođača i držaoca voćnih vrsta koje su domaćini C. capitata, kontinuirano uklanjanje i uništavanje spaljivanjem svih onih plodova na kojima se uoče bilo kakvi simptomi napada ili preuranjeno dozrijevanje. Sumnjivi plodovi se ne smiju zakopavati u zemlju niti bacati u kontejner! 

Savjetujemo da se kao preventivna mjera (naročito u okućnicama i malim, mješovitim voćnjacima koji predstavljaju idealnu sredinu za pojavu prvih simptoma napada), oko stabala smokve (a kasnije i ostalih voćaka-kako budu dozrijevale) u širini prečnika krošnje, postave i PVC folije ili sloj slame (debljine oko 25 cm) da bi se onemogućio ulazak larvi u zemljište iz napadnutih plodova. Takođe, plodovi sa simptomima napada kao i svi oni sumnjivi, mogu se staviti u crnu plastičnu kesu (npr. kesa za smeće) koja se zaveže i ostavi na suncu najmanje 8 sati. Za ovo vrijeme, sve larve koje se nalaze u plodovima će uginuti. 

Neophodna je i primjena mjera hemijske zaštite primjenom insekticida na bazi deltametrina, pirimifos – metila, dimetoata, malationa na početku fenofaze sazrijevanja ploda, odnosno u vrijeme kada oni postanu prijemčivi za napad. Prilikom odabira preparata obavezno treba voditi računa o karenci i dozvoljenom broju tretiranja u toku godine, sortimentu i fenofazi razvića plodova domaćina.

Preporučujemo da se u rad na ovoj problematici uključe i saradnici Savjetodavne službe u biljnoj proizvodnji i opštinskih savjetodavnih službi radi praćenja stanja na terenu, kontakata sa proizvođačima i pravovremene primjene preporučenih mjera zaštite. 

Vezani članci:

Povlačenje iz prometa sredstva za zaštitu bilja na osnovu aktivne supstance meptildinokap 17.01.2025.
Pojava slinavke i šapa u Njemačkoj 14.01.2025.
Naredba za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti AKS 05.01.2025.
Potvrđena afrička kuga svinja kod divljih svinja u opštini Pljevlja 05.01.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?