Intervju ministra Branimira Gvozdenovića za Dnevne novine: Pregovori o životnoj sredini sa EU najskuplji ali i najzahtjevniji

Pregovori za poglavlje 27 Životna sredina i klimatske promjene biće jedni od najzahtjevnijih u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), ali i najskupljih jer će primjena usvojenih standarda iziskivati velika finansijska sredstva, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. On je, u intervjuu za Dnevne novine, kazao da ce samo u prečišćavanje komunalnih voda Crna Gora morati da do 2035. uloži 550 miliona eura.

DN: Crna Gora je nedavno ispunila uslov za otvaranje pregovora u okviru poglavlja 27 Životna sredina i klimatske promjene. Kada očekujete otvaranje pregovora?

Gvozdenović: Vlada je krajem jula usvojila Strategiju za prenošenje, sprovođenje i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena s akcionim planom za period 2016-2020, čime su stvoreni preduslovi za otvaranje pregovora s EU u oblasti životne sredine. Pred nama je sad tehnicki posao pisanja I usaglašavanja pregovaračke pozicije s EK, nakon čega očekujemo poziv predsjedavajućeg EU za otvaranje pregovora za ovo poglavlje.

DN: Ima li Crna Gora administraciju dovoljno sposobnu da sprovede sve obaveze koje će preuzeti prenošenjem propisa EU za oblasti životne sredine i klimatskih promjena?

Gvozdenović: Posao u okviru 27. poglavlja nije posao jedne institucije vec 33 institucije, koje su identifikovane kao nadležne za pojedina pitanja u okviru poglavlja, a koje su učestvovale u procesu izrade strategije za ovo poglavlje i koje su se obavezale da sprovode mjere definisane dokumentom. Najvažniju ulogu pored Ministarstva održivog razvoja i turizma, imaće Ministarstvo finansija zbog obezbjeđivanja neophodnih finansijskih sredstava za sprovođenje strategije i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja kao nadležno za politiku u oblasti voda. Na nivou Vlade imamo jako dobar tim koji je radio na izradi Strategije za 27. pogavlje i značajno unaprijedio kapacitete, a koji čini 50 strucnjaka iz svih nadležnih državnih institucija. Do 2020. godine planirali smo institucionalno jačanje kroz povecanje broja ljudi koji se bave ovim pitanjima kao i obezbjeđivanjem dodatnih obuka neophodnih za primjenu propisa EU koje smo prenijeli ili ćemo prenijeti kroz domaće zakonodavstvo. Poseban izazov predstavljaće jačanje kapaciteta na lokalnom nivou, jer u 23 opštine trenutno imamo 27 zaposlenih koji se bave svim pitanjima životne sredine. Pored toga, važno je da ojačamo kapacitete inspekcijskog organa bez kojeg je nemoguce obezbijediti adekvatnu primjenu propisa. Poznato je da u Crnoj Gori imamo samo sedam ekoloških inspektora, što je nedovoljno za kontrolu sprovođenja zakona. U tom smislu Vlada sada ima jasan plan jačanja kapaciteta za sve institucije koje se bave životnom sredinom, a posebno inspekcijskih službi.

DN: Šta je Vlada, odnosno resorno ministarstvo, planiralo da radi po pitanju upravljanja i tretmana otpada?

Gvozdenović: Vlada je 2015. godine usvojila Nacionalnu strategiju upravljanja otpadom do 2030. i Državni plan upravljanja otpadom za period 2015-2020. U skladu s tim dokumentima, koji se temelje na evropskim principima upravljanja otpadom, započete su aktivnosti za realizaciju izgradnje reciklažnog centra na lokaciji "Možura" u Baru, transfer stanica u opštinama Plužine, Šavnik, Žabljak, Andrijevica i Mojkovac, postrojenja za tretman ocjednih voda na deponiji Livade u Podgorici, sanacije neuređenih odlagališta Vasove vode u Beranama, Cafe u Opštini Bar, Vrtijeljka u prijestonici Cetinje, Carkovo polje u Opštini Žabljak. Crna Gora mora imati iste ciljeve kao EU u oblasti upravljanja otpadom, što znaci da moramo obezbijediti visok stepen reciklaže svih vrsta otpada koje se mogu ponovo upotrijebiti, prije svega biorazgradivog otpada, plasitke, kartona i papira itd. Opštine su dužne da uspostave sakupljanje i tretman komunalnog otpada u skladu sa standardima EU, tako da do 2035. Crna Gora na deponijama odlaže samo veoma mali procenat otpada koji se ne može više iskoristiti. U skladu s tim, mora se obezbijediti potrebna infrastruktura i uspostaviti poreski i finansijski mehanizmi koji će podstaci realizaciju tog cilja. Paralelno sa tim moramo raditi na sanaciji nelegalnih deponija koje su stvorene usljed neodgovornog odnosa prema životnoj sredini i zdravlju ljudi. Takođe, uspješno tretiranje otpada zahtijeva, prije svega, edukaciju svih slojeva društva o pravilnom postupanju s otpadom. Uloga građenja novog modernog sistema sakupljanja i tretmana otpada. U tom dijelu Vlada ce pružiti podršku lokalnoj samoupravi za sprovođenje edukativnih programa koji će doprinijeti odgovornom odnosu građana prema sredini u kojoj živimo.

DN: Šta će se raditi u oblasti upravljanja vodama i na rješavanju tretmana komunalnih otpadnih voda?

Gvozdenović: Propisi EU za oblast voda su obimni i teški, a njihova primjena je izuzetno skupa. Kao što sam vec pomenuo, poseban izazov predstavljaće Direktiva EU koja se odnosi na tretman komunalnih otpadnih voda zbog visokih ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Tako da će Crna Gora fazno raditi na uspostavljanju primjene ove direktive. U prvoj fazi, do 2020. godine, planiramo usklađivanje zakona, uz izgradnju prioritetne infrastrukture. Krajnji cilj je da 2035. godine ispunimo sve standarde EU, tako da sakupljamo i precišćavamo komunalne otpadne vode za 95 odsto stanovništva, što je preko 30 odsto povećanja u odnosu na trenutno stanje. Planirano je da se u ovu oblast uloži 550 miliona eura do navedenog roka. Vlada je do sada sprovela projekte u toj oblasti u vrijednosti od 200 miliona eura, dok smo oko 100 miliona eura vec angažovali. Nedavno smo iz Zapadnobalkanskog investicionog okvira obezbijedili grant od 540.000 eura za izradu projektne dokumentacije za devet projekata u raznim opštinama. Takođe, smo obezbijedili grant od 1,1 milion eura za projekat izgradnje postrojenja za precišćavanje sakupljenih komunalnih otpadnih voda u Podgorici. Imajuci u vidu da je turizam jedna od najznačajnijih ekonomskih grana važno je istaći da ćemo do kraja 2020. imati riješeno pitanje tretmana komunalnih otpadnih voda u skoro svim opštinama na primorju. Kad je u pitanju snabdjevenost vodom za pice trenutno je snabdjeveno 75 odsto stanovništva, a cilj nam je da to bude 99 odsto, što planiramo da postignemo do 2025. Procjena je da će investicioni troškovi za unapređenje vodosnabdijevanja iznositi 71 milion eura. Pored investicionih troškova, imaćemo i operativne troškove koji se odnose na upravljanje i održavanje vodovodne infrastrukture, tako da će ukupan trošak do 2025. za Direktivu za vodu za piće isnositi 140 miliona eura.

PODSTICANJE BIOLOŠKE RAZNOVRSNOSTI

DN: Kako će Crna Gora dostići standarde EU u oblasti zaštite prirode?

Gvozdenović: Za ovu oblast propisi EU su posebno važni. EU često ističe da imaju najveće standarde u svijetu kad je u pitanju zaštita prirode i izuzetno dobro očuvan biodiverzitet. S druge strane, uzimajući u obzir posebnost i raznovrsnost crnogorske prirode, cilj je da Crna Gora u potpunosti ispuni zahtjeve EU za ovu oblast do 2020, što će koštati 19 miliona eura. Do tada će Crna Gora precizno, na osnovu naucnih podataka, utvrditi lokacije koje su posebno važne za opstanak najvrijednih i najugroženijih biljnih i životinjskih vrsta koje tu žive, i nakon pristupanja EU te lokacije postaće dio evropske mreže zaštićenih područja NATURA 2000. Ono što je važno istaći jeste da će za ta područja važiti posebna pravila, što ne znači da će na tim mjestima biti zabranjena ljudska aktivnost, ali ce sve aktivnosti biti usmjerene na održavanje i podsticanje biološke raznovrsnosti. U određenim situacijama kad se te lokacije budu našle na privatnom zemljištu, privatnik će takođe biti u obavezi da s tim dijelom imovine upravlja na poseban nacin, tako da se ne ugrozi ili naruši ekološka vrijednost te lokacije. Biće strogo zabranjeno namjerno zarobljavanje, ubijanje ili skupljanje pojedinih divljih biljaka i životinja, osim iz dobro opravdanih razloga poput zaštite zdravlja ljudi.

FOKUS NA PROPISIMA KOJI ĆE SE KASNIJE PRIMIJENITI

U pregovaračkoj poziciji jasno će se objasniti način na koji Crna Gora namjerava da preuzme i uspostavi primjenu propisa EU za ovo poglavlje, uz opis sposobnosti administracije na državnom i lokalnom nivou da te obaveze sprovede. Poseban fokus biće na onim propisima koji su tehnicki i finansijski najzahtjevniji i čija primjena neće biti uspostavljena na dan pristupanja EU nego ce nam biti potrebno dodatno vrijeme da bismo dostigli evropske standarde. To su propisi za čiju primjenu moramo obezbijediti velika finansijska sredstva i uglavnom se odnose na izgradnju komunalne infrastrukture. Na primjer, Crna Gora će u potpunosti primjenjivati Direktivu o tretmanu komunalnih otpadnih voda i Direktivu o deponijama 2035. godine, kazao je Gvozdenović.