Reagovanje povodom programskog teksta objavljenog u dnevnom listu „Dan”, pod naslovom „Ukinuti Ministarstvo za ljudska prava”

Povodom programskog sadržaja objavljenog u dnevnom listu -  „Dan”, 31. avgusta 2016. godine, na strain 10, pod naslovom „Ukinuti Ministarstvo za ljudska prava”,  Ministarstvo za ljudska i manjinska prava reaguje sledećim saopštenjem za javnost:

U programskom sadržaju nije iznijet ni jedan argument za ocjene da se „Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, kojim rukovodi Suad Numanović, pretvorilo u svoju suprotnost“. Jedini kakav-takav „argument“ je „percepcija“ sagovornika što svakako nije činjenica.

Ministarstvo najoštrije osuđuje uporne pokušaje da se degradira učinak i uloga ovog resora. Borba protiv diskriminacije nije nimalo jednostavan posao i vrlo je bitno postaviti dobre osnove za zaštitu i unapređenje ljudskih i manjinskih prava i sloboda, kako bi sve što se postigne u pravom smjeru, bilo i održivo.

Povodom tvrdnji koordinatora programa u Centru za građansko obrazovanje Petra Đukanovića, da uloga Ministarstva za ljudska i manjinska prava ne može da se svodi, kao do sada, na periodične i formalne sastanke u cilju razmjene informacija sa NVO sektorom i neke promotivne akcije, bez konkretnijeg praćenja inicijativa koje dolaze od strane NVO ili drugih aktera, Ministarstvo izričito negira takvo razmišljanje.

Kroz realizovane aktivnosti, Ministarstvo potvrđuje upravo suprotno. Izrada svih strateških dokumenata i propisa, uvijek je uključivala i predstavnike/ce nevladinog sektora, koji su kroz proces javnog konsultovanja, aktivno učestvovali u kreiranju teksta. Svi zakoni, strateška dokumenta, izvještaji u čijoj realizaciji je učestvovao ovaj resor, prošla su Vladinu i Skupštinsku proceduru shodno akcionim planovima, i dobila pozitivnu ocjenu Evropske Komisije. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je uradilo mnogo na pitanju unapređenja i zaštite prava svih građana, sa akcentom na ranjive grupe, što potvrđuju i usvojeni zakoni i strateška dokumenta koja smo pripremili po međunarodnim standardima. Pomenućemo:  Zakon o zabrani diskriminacije, Zakon o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Zakon o manjinskim pravima i slobodama, Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, Zakon o rodnoj ravnopravnosti, Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom,  zatim Strategija manjinske politike, Zakon o slobodi vjeroispovjesti koji je u pripremi, jStrategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori 2013-2018, Strategija za poboljšanje položaja RAE populacije 2008-2012, Strategija za poboljšanje položaja Roma i Egipćana 2012-2016, Strategija za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020, Plan za postizanje rodne ravnopravnosti, Strategija za zaštitu od diskriminacije lica sa invaliditetom i promociju jednakosti 2017-2021, koja je u pripremi.

To jeste pravi indikator učinka. Ovaj resor visoko cijeni saradnju kako sa međunarodnim organizacijama i institucijama, tako i sa domaćim institucijama i civilnim sektorom, i stoji iza toga da se jedino zajedničkim radom mogu postići dugoročni uspjesi.

Problemi sa kojima se nosimo u ovoj oblasti nisu izolovani, niti specifični samo za Crnu Goru. U manjoj ili većoj mjeri, to su problemi svake zemlje koja teži boljem standard, pa i razvijenijih društava.

U vezi sa postignutim, Crna Gora je veoma ponosna na činjenicu da su manjinski narodi integrativni dio njenog društva i sami to osjećaju. Po tome Crna Gora je prepoznata kao primjer u međunarodnim krugovima.

Lica sa invaliditetom, usvajanjem novog Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i pratećim strateškim dokumentima za unapređenje njihovih  prava, svrstane su, po prvi put, u korpus zaštite osnovnih ljudskih prava. Zakon je prepoznao oblike diskriminacije u svim oblastima života lica sa invaliditetom što je postavilo veoma dobar temelj za podjednako uživanje ljudskih prava na ravnopravnom nivou sa svim ostalim građanima.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava jedan je od glavnih institucionalnih mehanizama za ostvarivanje politike rodne ravnopravnosti. Politika jednakih mogućnosti je tokom protekle decenije intenzivirana i sprovođena u značajnoj mjeri, kroz partnerstvo sa državnim organima, nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima i pravima žena, političkim partijama, medijima i sindikatima, kao i kroz saradnju sa međunarodnim organizacijama. Od posebnog su značaja tri oblasti - unapređenje ekonomskog i socijalnog položaja žena, veća vidljivost u javnom i društvenom životu, kao i jačanje prevencije i spriječavanje nasilja nad ženama i nasilja u porodici.

U unapređenju kvaliteta života osoba drugačije seksualne orijentacije ili rodnog identita, politika Vlade Crne Gore je dobila, za kratak period visoke  pohvale sa veoma značajnih međunarodnih adresa. U tom dijelu, Crna Gora je svojim učinkom primjer ne samo u zemljama regiona, već i mnogim razvijenijim društvima. Sama činjenica da je Crna Gora, na evropskoj “Duginoj mapi” ILGA Europe organizacije, zauzela 17 mjesto od 49 zemalja, najbolje govori o postignutom pomaku. Podsjećamo da je, prije početka mandata ove vlade, ovo bila tema koja je polarizovala društvo, a sada imamo četiri Povorke ponosa održane u tri godine. Svijest našeg društva ide u smjeru uvažavanja različitosti i veće tolerancije sigurnim putem.

Romi su u Crnoj Gori u procesu svog uključivanja na veoma dobrom putu imajući u vidu njihove posebnosti. Obrazovanje je ključ za njihovo uspješno uključivanje u drustvo,rješavanje pravnog statusa, uslovi stanovanja, te zapošljavanje, i u tim oblastima situacija jeste značajno drugačija u odnosu na prethodnu dekadu.

Ministarstvo je predlagač Zakona o izmjenama i dopunama krovnog Zakona o zabrani diskriminacije, koji se dodatno unaprijeđuje ove godine u cilju sve bolje i potpunije zaštite prava svih građana.

U Crnoj Gori napravljeni su veliki iskoraci u institucionalnom i zakonodavnom okviru zaštite ljudskih i manjinskih prava. Naravno da se u procesu evropskih integracija, sve potrebne promjene u zakonodavnom dijelu usaglašavaju sa evropskim standardima, jer tome i težimo. Standard života naših građana nije na evropskom nivou, ali tome se teži i u tom pravcu se radi. Zaštita ljudskih i manjinskih prava je složen proces. Zakoni se unapređuju u skladu sa promjenama u društvu i zahtjevima koje savremeno doba postavlja. Ono što slijedi jeste primjena usvojenih zakona, kako od strane državnih organa, lokalnih samouprava tako i svih naših građana/ki. Obaveza nam je zajednička i cilj bi trebalo da bude isti. Jednaka zaštita prava svih građana/ki.

Nepotizam koji gospodin Petar Đukanović pominje, negiramo. Zapošljavanje novih kadrova išlo je u smjeru dobijanja stručnih i obrazovanih ljudi, spremnih da pruže svoj maksimum u zalaganjima u oblasati unapređenja ljudskih i manjinskih prava. Budući da, kako se navodi u saopštenju, postoji dalja potreba za unapređenjem u dijelu kadrova i kapaciteta institucija koje se bave zaštitom ljudskih prava, ostaje nejasan predlog koordinatora programa Centra za građansko obrazovanje da se Ministarstvo ukine.

Uzevši u obzir važnost pitanja kojima se bavi ovaj resor, i da je njegovo djelovanje prepoznato dobrim dijelom u pregovaračkim poglavljima (23,19) najbolje govori o potrebi postojanja ove institucije.