Intervju ministra Branimira Gvozdenovića za dnevni list Pobjeda, povodom Zakona o regularizaciji neformalnih objekata

Ministar turizma i održivog razvoja Branimir Gvozdenović ocjenjuje u razgovoru za Pobjedu da će primjena Zakona o regularizaciji nelegalno sagrađenih objekata donijeti višestruku korist i za državu i za lokalne uprave i što je najvažnije, za crnogorske građane. Osnovni cilj donošenja zakona je uvođenje u pravni sistem bespravno sagrađenih objekata pri čemu isti treba da zadovolje standarde planiranja i uslove izgradnje u seizmički rizičnim područjima. Zakon, dakle, ne predviđa rušenje kuća, već njihovo pravno regulisanje. Višestruka je korist ovog zakona: država, odnosno opštine, dobijaju uređen sistem već izgrađenih objekata i sa njima povezane infrastrukture, uključujući redovne prihode od istih; građani dobijaju "čiste'' papire za svoje objekte, čija će vrijednost biti uvećana 30-40 odsto; dobijaju bolje prilaze kućama i školama, parkove, uređene ulice, ističe ministar Gvozdenović.

POBJEDA: Što tačno podrazumijeva legalizacija, a što regularizacija objekata?

GVOZDENOVIĆ: Legalizacija je rješavanje pravnog statusa objekta, sa aspekta imovinsko pravnih odnosa, analize statike i seizmike, odnosno provjere građevinskih standarda, plaćanja zakonom predviđenih naknada, donošenje rješenja i upis istog u katastar nepokretnosti. Regularizacija predstavlja krajnji cilj ovog kompleksnog projekta, usklađivanje izgleda objekta sa smjernicama planskog dokumenta, koja se završava izdavanjem rješenja o regularizaciji i brisanjem zabilježbe iz katastra nepokretnosti da je objekat izgrađen bez građevinske dozvole. Znači, ono što želimo je da ovaj proces bude vidljiv i da svi imaju koristi. Ovdje posebno mislim i na legalne graditelje, jer će se ulaganjem u komunalnu infrastrukturu obezbijediti kvalitetniji životni uslovi za sve. Smatramo da sprovođenje zakona i konačno uvođenje bespravno izgrađenih objekata u sistem, postiže na određeni način postulat jednakosti u odnosu na one koji su gradili u skladu sa zakonom, a sredstva prikupljena u procesu će se koristiti za unapređenje uslova života, te će benefite imati čitava zajednica.

POBJEDA: Bili ste resorni ministar za ovu oblast i 2009. i 2010. godine. Dio javnosti ove godine nakon obnove nezavisnosti posebno ističe kao vrijeme "cvjetanja" divlje gradnje. Kako to komentarišete?

GVOZDENOVIĆ:Možda je to percepcija javnosti. Ali, baš u tom periodu udareni su temelji za kažnjavanje bespravne gradnje!
Upravo 2008. godine je u kazneni sistem države uvedeno krivično djelo građenje bez građevinske dozvole, odnosno suprotno građevinskoj dozvoli. Priključenje na tehničku infrastrukturu i bespravna gradnja podignuti su na nivo društveno opasnog djela. Iste godine donijet je Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata, te stvoreni zakonski uslovi za formiranje inspekcije zaštite prostora, donijet je Prostorni plan Crne Gore za period do 2020. godine kao i Prostorni plan posebne namjene za zonu Morskog dobra. Takođe, od strane ovog Ministarstva iniciran je i realizovan LAMP projekat - Projekat zemljišne administracije i upravljanja, sa zadatkom da pored tačne i ažurne evidencije prostora i objekata u prostoru pomogne izradu planske dokumentacije u onim lokalnim samoupravama koje nijesu u stanju da takav zadatak samostalno realizuju. U cilju ubrzanja procesa pribavljanja građevinskih dozvola, što je, između ostalog, označen kao jedan od generatora bespravne gradnje, sprovedene su reforme kojima je skraćeno vrijeme izdavanja građevinske, odnosno upotrebne dozvole...

POBJEDA: Što će se desiti ukoliko nelegalni graditelji iskažu malo interesovanje za postupak regularizacije?

GVOZDENOVIĆ: Predlogom zakona predviđen je rok od 270 dana za podnošenje zahtjeva, što je, vjerujemo, više nego dovoljno. Može se očekivati da se određeni broj građana neće prijaviti, a u tim slučajevima predviđeno je plaćanje posebne godišnje naknade. Takođe, shodno Zakonu o porezu na nepokretnosti opštine su dužne da sprovode mjere poreske destimulacije nelegalnih graditelja da zadrže status kvo svojih objekata. Tačnije, Zakonom o porezu na nepokretnosti predviđeno je uvećanje poreske stope za objekte izgrađene suprotno zakonu: za 50 odsto za objekte osnovnog stanovanja i čak do 100 odsto uvećanje poreske stope za sekundarne objekte, rezidencijalne ili poslovne. Primjenom ovih mjera nelegalni graditelji će se stimulisati da uđu u proces, jer visina poreza i ostalih naknada biće kumulativno veća od iznosa predviđenog procesom regularizacije. Drugim riječima, projekat je koncipiran tako da zapravo nema logike da ne uđete u proceduru, jer ćete, i ako ostanete van njega, biti u obavezi da plaćate sličnu ili veću sumu novca. A pritom nećete dobiti ništa.

POBJEDA: Na koji način će biti postavljeni finansijski zahtjevi prema građanima i eventualno olakšano njihovo učešće u projektu?

GVOZDENOVIĆ: Za objekte primarnog stanovanja predloženo je plaćanje naknade za komunalno opremanje u 240 rata, a za ostale u 120. Pored ove obaveze, predviđeno je plaćanje i naknade za legalizaciju u iznosu od 20 odsto od iznosa utvrđene komunalne naknade. No, od nje su izuzeti objekti primarnog stanovanja. Motiv uvođenja ove naknade jeste kažnjavanje onih koji su gradili suprotno zakonu, a nijesu gradili krov nad glavom. Čitav projektni sistem je postavljen tako da se uklopi sa već postojećim mehanizmima implementacije zbog ekonomičnosti i efikasnosti, te da radi u korist građana, a nikako protiv njih.

POBJEDA: Kako ćete obezbijediti nadzor nad njegovim sprovođenjem i izbjeći selektivnost?

GVOZDENOVIĆ: Donijeli smo zakon koji, kao uostalom i svi u državi, mora biti jednak za sve. Nadzor nad sprovođenjem neće biti jednostavan, ali je neophodno da sve nadležne institucije imaju na umu da je selektivnost nedopustiva. Postoje odredbe koje definišu nadzor nad sprovođenjem zakona koji je u nadležnosti ovog Ministarstva, dok je inspekcijski nadzor u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove, odnosno Inspekcije zaštite prostora. U ovoj inspekciji zaposleno je 17 inspektora, uključujući i glavnog inspektora. Cijenim, imajući u vidu značaj ovog pitanja, da je za kvalitetan inspekcijski nadzor u ovoj oblasti potrebno povećati broj izvršilaca.

POBJEDA: Ovim zakonom je predviđeno da se vremenom ukida naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, što je bio jedan od izvora prihoda opština. Da li će to dovesti u pitanje njihovu fiskalnu održivost?

GVOZDENOVIĆ: Naprotiv. Tačno je da će se naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta postepeno ukidati, do 2021. godine, ali će se zbog unapređenja finansija na lokalnom nivou, povećati porez na nepokretnosti, kao porez koji ima najniži negativan efekat na privredni rast i zaposlenost. Do ukidanja naknada, utvrdiće se kriterijumi i limiti za njihov iznos, čime će se ostaviti prostor opštinama za konsolidaciju i nadomještanje prihoda. Prihodi koji će biti sakupljeni tokom procesa imaju preciznu namjenu: vezani su za lokaciju - mjesnu zajednicu na kojoj su izgrađeni a novac će se ulagati u lokalnu infrastrukturu, uređenje prostora i povećanje kvaliteta života, na području te mjesne zajednice...

POBJEDA: Da li imate procjenu koliko će država, odnosno opštine prihodovati od primjene ovog zakona?

GVOZDENOVIĆ: Procjenjujemo da će od naplate komunalnih naknada prihod jedinicama lokalne samouprave biti više stotina miliona eura i imamo veliku odgovornost da ih pravilno uvedemo u krvotok privrede. Takođe, ovi objekti će uvođenjem u katastar nepokretnosti postati obveznici poreza na nepokretnost, što će dodatno doprinijeti godišnjem uvećanju prihoda i do više desetina miliona eura. Tendencija je da godišnje naknade ne mogu biti niže od nivoa prikupljenih sredstava po osnovu uvećanog poreza za objekte izgrađene suprotno zakonu.

POBJEDA: Kakav će biti status objekata u zaštićenim zonama?

GVOZDENOVIĆ: Novim predloženim rješenjem nije omogućena legalizacija objekata u zaštićenim zonama. Prosto je uvaženo činjenično stanje, kako bi zakon bilo moguće implementirati. Ti objekti neće biti legalizovani, već će dobiti status privremenih objekata i plaćati posebne naknade državi do trajnog rješenja svog statusa. Njihov privremeni status je vezan za plan privremenih objekata koji će biti oročen na tri godine. Objekti u zaštićenim zonama će morati da obnavljaju svoj status u skladu sa propisanim procedurama za privremene objekte, do konačnog rješenja koje može biti i uklanjanje objekta. Nacionalni parkovi, kao najvredniji prostori Crne Gore, izuzeti su od implementacije ovoga zakona. No, pitanje je da li kritičari zaista vjeruju u koncept u kome bi se svi objekti u pomenutoj kategoriji srušili i automatski obezbijedio smještaj porodicama, pri čemu rušenja koštaju hiljade i hiljade eura, koja padaju na teret onih kojima se ruši objekat, a procedure naplate traju dugo. Takođe, značajno pitanje je i pitanje sanacije prostora, što se u nekim slučajevima pokazalo nemogućim.

POBJEDA: Zašto je ovako važan zakon četiri godine bio u skupštinskim fiokama?

GVOZDENOVIĆ:Predlog zakona je u Skupštini od 2012. godine. Za četiri godine, koliko je bio u fioci, nijesmo dobili podršku, niti koalicionog patrnera, niti ostalih klubova. Vrijeme je da prestanemo sa politizovanjem projekata, posebno ovakvih, koji se direktno i neposredno tiču kvaliteta života velikog broja građana, i da krenemo u njegovu realizaciju sa jasnim ciljem, bez ideoloških floskula i nerealnih očekivanja. Ovo je moj iskreni apel i poruka svima.

Nedostatak dokumentacije kao alibi

POBJEDA: U Crnoj Gori ima oko sto hiljada nelegalnih objekata. Ko je odgovoran za ovakvo stanje?

GVOZDENOVIĆ: Neformalno izgrađena naselja u Crnoj Gori su postojala i nastajala neprekidno, no njihov broj se naglo povećao tokom devedesetih godina prošlog vijeka. Ovakva situacija velikim dijelom je posljedica nedovoljne i neadekvatne planske dokumentacije, demografskih procesa kao posljedice ratnih dešavanja i velikog priliva izbjeglica, ekonomskog statusa države i stanovništva, planske "nepokrivenosti, neadekvatnog nadzora (državnog i lokalnog), neadekvatnih administrativnih kapaciteta, manjka odgovornosti neformalnih graditelja...
Iako se nedostatak planske dokumentacije navodi kao jedan od razloga za nastanak bespravne gradnje, mislim da se ovaj argument prečesto koristi kao alibi. Jasno je da niko nije u zoni morskog dobra ili nacionalnog parka ili na Malom brdu odlučio da uzurpira zemljište i sagradi nelegalni objekat zato što tu nije bilo planskog dokumenta. Ukratko: ljudi nelegalno grade jer imaju kalkulaciju da se to isplati, da neće biti sankcionisani i da je tako jeftinije nego graditi legalno.Država, iako je odgovorna za planiranje i uređenje prostora, do sada nije imala pravog odgovora za problem pred kojim se nalazi. Javnost je po pravilu za red, zakonitost i pravnu sigurnost, ali kada je u pitanju sankcionisanje neformalne gradnje građani i javnost su manje odlučni.