- Vlada Crne Gore
Ministarstvo ekonomskog razvoja Reagovanje: u Crnu Goru će doći oni turisti koji i...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Reagovanje: u Crnu Goru će doći oni turisti koji idu i u Hrvatsku i Italiju gdje se 40 godina istražuje i proizvodi nafta i gas
Objavljeno: 14.09.2016. • 19:27 Autor: Ministarstvo ekonomije
U Crnu Goru će doći oni turisti koji već 40 godina dolaze u zemlje Jadrana koje u čitavom tom periodu istražuju i proizvode naftu i gas. To su oni turisti koji dolaze u Italiju koja ima 1.358 istražnih buština. Ili oni turisti koji posjećuju Hrvatsku koja je obavila preko 133 istražne aktivnosti u njihovom dijelu Jadrana, posebno u Istru u kojoj se nalazi 18 proizvodnih gasnih buštona. Da ne govorimo o turistima Grčke, gdje su, u naftnom polju Prinos kod ostrva Tasos, platforme udaljene od 8 do 18 kilometara od obale, a naftna industrija i turizam opstaju zajedno oko 30 godina.
Dakle, u Jadranu se nafta i gas istražuju i proizvode skoro pola vijeka, a ipak je ovo područje poznato kao atraktivna turistička destinacija. To je i najbolji dematnij tvrdnji iznijetih na današnjoj konferenciji za medijie NVO sektora povodom projekta istraživanja i proizvodnje nafte i gasa u Crnoj Gori. Protivnici projekta nisu javnosti objasnili kako je Italija sa toliko istražnih bušotina, od kojih 110 proizvodnih gasnih i 38 naftnih, kao i 100 plinskih platformi, u svijetu prepoznata kao atraktivna turistička destinacija? Ili kako je Hrvatska, sa pomenute 133 bušotine, takođe poznata turistička adresa ali i zemlja koja ima razvijenu industriju proizvodnje i prerade ribe?
I u Albaniji se istraživanja sprovode već decenijama. Dakle, posmatrajući samo oblast Jadrana, vidimo primjere uspješnog suživota turizma, osjetljivog eko sistema i naftne industrije, da ne govorimo o brojnim pozitivnim primjerima iz svijeta – dovoljno je pomenuti Norvešku i dvije činjenice u vezi sa tom državom: zemlja koja je uspješno valorizovala svoj prirodni resurs i zemlja koja je među tri najveća izvoznika morskih plodova.
Jasno je da zemlje na Jadranu ne samo da se ne bore protiv proizvodnje ugljovodonika, naprotiv, intenzivno i istražuju i proizvode. To je pravac kojim ide i Crna Gora.
Javnost je prepoznala činjenicu da se protivnici svih projekata u energetici, počev od malih i velikih hidroelektrana, preko vjetroelektrana, iskorišćavanja termopotencijala, pa do projekta istraživanja nafte i gasa, takvim pristupom zalažu da Crna Gora ne proizvodi, već uvozi energente. Jasno je da to nikako nije u prilog građanima i razvoju države.
PR SLUŽBA
MINISTARSTVO EKONOMIJE
Vezani članci:
"Dan otvorenih vrata" 21.11.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?