- Vlada Crne Gore
Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanov...
Intervju predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića objavljen danas u Politici
Politika, 09.10.2016.
Strane 1 i 7
Internet: http://www.politika.rs/scc/clanak/365251/Balkan-nikada-dosad-nije-bio-tako-blizu-Evrope
RAZGOVOR NEDELJE: MILO ĐUKANOVIĆ
BALKAN NIKADA DOSAD NIJE BIO TAKO BLIZU EVROPE
U Crnoj Fori se naredne nedelje (16. Oktobar) održavaju parlamentarni izbori. To je bio povod da “POLITIKA” zamoli za intervju predsjednika Vlade CG Mila Đukanovića
Crna Gora je u maju obeležila deset godina nezavisnosti. Kako ocenjujete proteklu deceniju?
Mislim da neću pretjerati ako kažem da je to jedna od najuspješnijih decenija u crnogorskoj istoriji. Potvrda ispravnosti strateškog kursa naše državne politike za obnovu nezavisnosti. Osvajanja prava na demokratskom referendumu 21. maja 2006. da kao i drugi jugoslovenski narodi preuzmemo odgovornost za svoju budućnost. Vrijeme je bespogovorno potvrdilo validnost takve odluke. I na unutrašnjem, i na međunarodnom planu. Od najnerazvijenije jugoslovenske republike, Crna Gora je danas jedna od najatraktivnijih turističkih i investicionih destinacija u ovom dijelu Evrope. I najrazvijenija ekonomija na Zapadnom Balkanu. Prosječan godišnji rast BDP tokom tih deset godina, koje se gotovo poklapaju sa dugotrajućom evropskom i globalnom ekonomskom i finansijskom krizom iznosio je 3,2%. Naša zemlja je 2006. godine bila na nivou od oko 30% evropskog prosjeka razvijenosti, a danas je taj procenat blizu 42%. Sve to ne bi bilo moguće bez unutrašnje stabilnosti, i učvršćivanja multietničkog sklada, na šta smo posebno ponosni. Pred skorim smo ozvaničenjem članstva u NATO. Već je deset članica Alijanse ratifikovalo Protokol o pristupanju. Stabilno napredujemo u pregovaračkom procesu sa EU. Od 33 poglavlja o kojima se pregovara otvorili smo 24, i dva privremeno zatvorili. To je samo dio rezultata koji bi se mogli cijeniti veoma uspješnim i za mnogo veće i mnogoljudnije države.
Kao uspehe i sami navodite da ste na korak od punopravnog članstva u NATO. Trenutno je u toku ratifikacija protokola u parlamentima država članica NATO. Ovo koincidira sa geopolitičkim potresima na Balkanu, tenzijama na relaciji NATO – Rusija. Može li ta vrsta tenzija da utiče na političke prilike u Crnoj Gori i ako može – kako?
Geopolitički procesi, a posebno potresi, kako kažete, uvijek su imali reprekusije na sve balkanske zemlje. Na Crnu Goru u ovom slučaju još direktnije, jer smo pred punopravnim članstvom u NATO, u vremenu zaoštrenih odnosa između Rusije i Alijanse, i Rusije i EU. Moskva se uvijek protivila širenju NATO. U uslovima poremećenih odnosa sa Zapadom, uz činjenicu da prvi put od prijema Španije u NATO imamo situaciju da je samo jedna zemlja pozvana, Crna Gora je u posebnom fokusu ruske pažnje. Treba uzeti u obzir i vjekovnu bliskost između naših zemalja, što u zategnutim odnosima uvijek podgrijava emocije. To je vidno u vremenu naše predizborne kampanje kada gotovo svi naši politički oponenti igraju na rusku kartu. A Rusiji s druge strane odgovara njihovo anti-natovsko opredjeljenje. Opozicija u Crnoj Gori ruske težnje želi da ukalkuliše u svoje planove, ili još tačnije, da svoje političke planove ukalkuliše u ruske interese. Radi se o političkim snagama koje četvrt vijeka nikada nijesu dobile na izborima. Oni ove koji se održavaju 16. oktobra vide kao svoju posljednju šansu. Dakle, sve se splelo u kratkom vremenu na malom crnogorskom prostoru. Situacija nije jednostavna, ali vjerujem da će većinska Crna Gora znati da odbrani svoje pravo da sama bira svoj put u budućnost. To nije protiv Rusije, niti protiv bilo koga, već je to put za stabilniju, bolju i bogatiju Crnu Goru. Ubijeđen sam da u Moskvi dobro znaju ko su danas u Crnoj Gori vajni politički partneri određenih ruskih struktura, koja je to snaga i ideologija. Ne vjerujem da Rusija, koja je simbol antifašizma u svijetu, može podržavati i praviti dugoročne kalkulacije s partijama četničke ideologije. Kao što vjerujem da će se brzo lideri tih partija u Crnoj Gori uvjeriti da su bili partneri za jednokratnu upotrebu.
Crna Gora je od svih balkanskih država otišla najdalje u procesu pridruživanja EU. Otvorili ste skoro sva poglavlja i na samom ste kraju u ovom procesu. Da li najnovija događanja poput bregzita usporavaju put Crne Gore ka EU?
Rekao sam već da držimo dobar tempo u pregovaračkom procesu. Mada ne jurimo rokove. Za naše zemlje je važan sam reformski i pregovarački proces. Računamo da bi do kraja mandata buduće Vlade mogli završiti pregovore. Znači, do 2020. Nadamo se da ćemo za vrijeme slovačkog predsjedavanja, do kraja godine otvoriti tri nova poglavlja (11 – poljoprivreda, 19 – socijalna politika, i 22 – strukturni fondovi), i zatvoriti jedno (30 – vanjski poslovi). Kada se analizira crnogorska politička scena moglo bi se reći da ima mnogo toga oko čega se ne slažemo. Ali oko evropskog puta, do skoro, gotovo da je postojao konsenzus. U kontinuitetu prema svim istraživanjima imali smo dvotrećinsku većinu podrške evropskoj integraciji. Nadam se da je novije ponašanje dijela opozicije koji uz NATO osporava i evropski sistem vrijednosti, dakle i EU, samo predizborni izraz potrebe da pokažu lojalnost istočnim mentorima. Ni Brexit nije negativno uticao na našu javnost. Da li će on uticati na politiku proširenja, i kako i koliko, tek ćemo vidjeti. Pregovori o izlasku Velike Britanije još nijesu ni započeli. Prema najavama britanske Vlade, oni bi u martu iduće godine trebalo da aktiviraju mehanizam člana 50 Lisabonskog ugovora. Ostaje da se vidi na koji način će teći proces pregovora između Londona i Brisela o izlasku, i isto tako o modalitetu njihovih budućih odnosa. Valja imati u vidu kad pominjemo politiku proširenja da se u nekoliko evropskih zemalja iduće godine održavaju izbori. Između ostalih, i u Francuskoj i Njemačkoj. Međutim, za nas je važno da brinemo svoju brigu, da završavamo svoje obaveze, da se implementiraju reforme. Bez obzira na Brexit, vjerujem da proces proširenja neće stati. Ako bi se to desilo, to bi bilo pogubno za dugoročni prestiž Evrope na globalnoj sceni.
Insistirate na značaju stabilnosti u Crnoj Gori u regionu. Čini se da je izbeglička kriza, koja istina nije zakačila Crnu Goru, ali jeste ostale delove Balkana, unela nove tenzije u Region. Može li se desiti da Balkan ponovo postane Bure baruta?
Nikad niko kroz istoriju nije mogao garantovati da Balkan ne može postati bure baruta. To je region u kojem stabilnost nikada nije bila zagarantovana. Kao što je opet tačno da on nikad kao danas nije bio blizu Evropi. Balkan je danas na prekretnici. Tako malo treba da se balkansko klatno pokrene prema Briselu. Uostalom, povezuje nas zajednički evropski cilj. Ali isto tako ne treba mnogo da se opet izgubimo u balkanskim bespućima, i da se povampire aveti prošlosti. Vjerujem ipak da smo bliži ovom prvom. Nadam se da ćemo početi da zaboravljamo balkansku retoriku koje nije falilo u posljednje vrijeme. I da ćemo međusobno što češće komunicirati evropskim jezikom. To je jezik naše sigurne budućnosti. Mi u Crnoj Gori smo svjesni svoje pozicije i u balkanskim okvirima. Ali toliki koliki jesmo želimo da doprinesemo očuvanju mira i jačanju stabilnosti regiona. Jer, ni za jednu našu zemlju ništa ne znači unutrašnja stabilnost ako nje nema i kod naših susjeda. Veoma je važno za sve nas, ne samo za Srbiju, što je ona danas stabilno na evropskom kursu.
U crnogorskoj i srpskoj javnosti je poznato da danas Srbija i Crna Gora imaju izuzetno dobre međusobne političke i ekonomske odnose, posle godina tenzija i nerazumevanja. Nedavno ste izjavili da Crna Gora nije želela da povredi Srbiju priznanjem nezavisnosti Kosova. Ova izjava je izazvala brojne komentare.
Ne znam da li su ikada odnosi između Crne Gore i Srbije bili bolji nego danas. Ne računam vrijeme velike Jugoslavije, jer je to bio sasvim drugačiji kontekst. Ali kao nezavisne države, ne vjerujem. Može izgledati pretenciozno, ali je sasvim tačno da smo premijer Vučić i ja ozbiljno tome posvećeni i da naša saradnja obeshrabruje radikalizam i mnogo doprinosi stabilnosti regiona. Rezultati su vidljivi, ogledaju se, pre svega, kroz ekonomsku saradnju, koja uvijek određuje kvalitet odnosa i među najbližima. Iako mala ekonomija, Crna Gora je jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Srbije. Da pomenem saradnju u energetici, turizmu, putnoj i željezničkoj infrastrukturi, telekomunikacijama… Ustvari nema nijedne oblasti gdje ne postoje čvrste veze između naših zemalja. Posebno mi je drago što su se tokom minule decenije obistinile naše tvrdnje da nezavisnost naših država neće otežati život našim građanima. A toliko su nas time plašili protivnici crnogorske nezavisnosti.
Što se tiče drugog dijela Vašeg pitanja, ja sam to upravo i rekao da bi se čulo, i da bi bilo primijećeno u Srbiji. Ja sam to rekao kao prijatelj Srbije. A prijatelji saopštavaju nekad i ono što možda nije prijatno da se čuje. Ali je istinito. Ja želim da učinim sve što mogu da naš region bude stabilan. A on neće biti stabilan ako ne ozdrave i odnosi između Beograda i Prištine. Zato sam tako otvoreno to i rekao. Vjerujem da nas Beograd i Priština doživljavaju i prihvataju kao prijatelje, jer mi to zaista i jesmo. Zato mislim da nam i pripada da mi kažemo ono što je njima, i jednima i drugima, teško da kažu. Dakle, ponoviću – razumijem emociju srpske javnosti kada je u pitanju odnos prema Kosovu. Ali ne treba današnje generacije da vode davno izgubljene bitke. Treba se skoncentrisati na ono što je moguće, osmisliti i ostvariti viziju budućnosti za svoj narod i svoju državu.
Poslednja godina bila je veoma burna u političkom životu Crne Gore. Protesti opozicije, obračuni na ulicama Podgorice, incidenti u Skupštini, obeležili su ovaj period. Da li bi predstojeći parlamentarni izbori mogli da doprinesu smirivanju političke situacije?
To je svakako naš cilj. Tome sam beskrajno posvećen. To je, ako hoćete, i istorijska potreba savremene Crne Gore. Uostalom, zato sam i pozvao opoziciju u Vladu izbornog povjerenja. Mnogo smo izgubili političkim trvenjima. U jednom segmentu kao društvo smo otišli nazad, jer je ozbiljno narušena kultura političkog dijaloga. Crna Gora je izgubila i ekonomski, jer je naš dojučerašnji koalicioni partner zajedno sa opozicijom osujetio realizaciju niza krupnih projekata, zbog čega smo izgubili ne samo veliki kapital, nego i vrijeme. Želim da vjerujem da će izbori to promijeniti. Da će građani svojim izborom vratiti balans u politiku. I da će realno mjeriti prilikom glasanja rezultate i vlasti i opozicije.
Vaši konkurenti, oponenti kao i neki diplomatski krugovi, smatraju da je Vaš politički hendikep činjenica da ste Vi i Vaša partija manje-više 25 godina na vlasti u Crnoj Gori? Kako Vi gledate na ovo pitanje i kakvi su Vam planovi u budućnosti?
Kad se ima u vidu kroz šta smo sve prošli tokom tih 25 godina, zaista mislim da današnje generacije u Crnoj Gori mogu biti ponosne na svoja ostvarenja. Sva naša istorija je bila borba za slobodu. A mi smo, uprkos i unutrašnjim i spoljnjim protivljenjima, u vrijeme kad se niko osim nas tome nije nadao, državu obnovili sa olovkom u ruci, mirnim, demokratskim putem. Prije toga spasili smo Crnu Goru od NATO bombardovanja. U vrijeme krvavog raspada Jugoslavije sačuvali smo mir i učvrstili multietnički sklad i uspostavili ekonomsku održivost zemlje To su istorijska postignuća, koja niko ne može da ospori. Što se tiče dužine vladanja, nije Crna Gora usamljen primjer u međunarodnoj političkoj praksi. Mislim da u tome nije problem, posebno, što je vrijeme vršenja vlasti zavređivano na veoma čestim izborima, koje su pratili i visoko vrednovali predstavnici relevantnih međunarodnih organizacija. Problem je prije svega u odsustvu kredibilne alternative, kredibilne opozicije. To smo prevazilazili i prevazilazimo unutrašnjim promjenama i sposobnošću da stalno idemo u korak s vremenom. I ispunjavanjem političkih obećanja. Mi smo garant stabilnosti, jer ljudi s nama uvijek znaju na čemu su. U tome je tajna naše političke dugovječnosti.
Što se tiče planova za budućnost, želim da dobijemo ove izbore. A onda o tome imamo kad.
Crna Gora je bila najnerazvijenija jugoslovneska republika, danas ste ubedljivo najrazvijenija ekonomija. Krenuli ste izgradnju autoputa ka Srbiji. U današnje vreme ogromna investicija i za mnogo razvijenije države. Možete li da nam otkrijete tajnu za ovakav uspeh?
Da, po mnogim ekonomskim parametrima, Crna Gora je danas vodeća ekonomija na Balkanu. Ona ima najveći BDP per capita među šest zapadno-balkanskih država. U prošloj godini to je bilo 5.800 eura. Crna Gora ima i najveću prosječnu platu kao i penziju. Pozitivna kretanja u ekonomiji se reflektuju i kroz pojedine pokazatelje standarda života poput Indeksa razvoja po mjeri čovjeka. Prema najnovijem Izvještaju UNDP Crna Gora se nalazi među prvih 50 zemalja u svijetu po tom osnovu. Ovako dinamičnom ekonomskom razvoju možemo zahvaliti prije svega direktnim stranim investicijama koji su tokom protekle decenije činile u prosjeku godišnje oko 19% BDP.
Govorili smo o odnosima Crne Gore i Srbije. Mislim da će tek izgradnja autoputa, kao i rekonstrukcija željezničke pruge Bar-Beograd, dovesti naše odnose na pravi nivo. Na nivo savremenih potreba naše dvije bliske države, pred kojima je lijepa evropska budućnost. U Crnoj Gori se danas realizuje nekoliko i za evropske prilike krupnih infrastrukturnih projekata ne samo u putnoj privredi, već i u turizmu i energetici. Već su u Crnoj Gori svjetski brendovi Aman, Regent, Hilton, Šeraton, One&Only, Ritz Carlton, Westin, Chedi… Gradi se Podmorski kabal sa Italijom, što će povezati Crnu Goru i sve naše zemlje sa evropskim energetskim tržištem.
Ako postoji tajna našeg uspjeha onda se ona krije u kreiranju što povoljnijih uslova za biznis, i za privlačenje investicija. Priroda nam je dala lijepu zemlju, i značajne resurse koje smo počeli da koristimo, ne čekajući da nam neko drugi nešto udijeli, ili da nam sve padne s neba. Počeli smo da vjerujemo u sebe i u svoje mogućnosti.