- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Odabrano idejno rješenje znaka za obilježavanje ku...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Odabrano idejno rješenje znaka za obilježavanje kulturnog dobra Crne Gore
Objavljeno: 28.11.2016. • 17:39 Autor: Ministarstvo kulture
Na osnovu javnog poziva Ministarstva kulture za izradu znaka za obilježavanje kulturnog dobra, stručni žiri u sastavu: Princ Nikola Petrović Njegoš, predsjednik i članovi Ratko Odalović, Aleksandar Dajković, Boris Abramović, Vesna Karan, odabrao je idejno rješenje umjetnice Ane Matić.
Među pristiglih 13 radova grafičkih dizajnera druga nagrada pripala je Nikoli Latkoviću, a treća Dinu Karailu.
U obrazloženju odabranog rada se, između ostalog, navodi: "Kulturno dobro, nije jedino, već dio mnoštva koje čini jedinstvenu cjelinu kulturne mape Crne Gore. Za polazište su uzeti motivi prepleta sa raznih motiva sitne plastike i slikarstva (Parapetna ploča iz Prevlake i parapetna ploča - Sv. Tripun, iluminacije Božidara Vukovića, floralni i geometrijski motivi sa zidnog slikarstva Husein-Pašine džamije, sistem gridova sa mozaika u Risnu, geometrija privjeska iz Mijela...) koji su uglavnom floralni tj. geometrizovani. Repeticijom jednog, sublimirajućeg - potpuno apstrahovanog elementa (1/4 kruga), dobijamo to mnoštvo. Kulturno dobro, je tačka koju su društvo i struka prepoznali i valorizovali. Simbol kruga (jedinstvo, sunce, centar...) tj. kružna forma je najprimjerenija forma ovoj temi. Polazeći od uzetih motiva, kružnom repeticijom tih elemenata dobijamo interesantan grafizam - razuđenu kompoziciju koja čini kružnicu. Četiri floralna elementa poput ruku koje “čuvaju” mapu Crne Gore, a unutar nje središte - “zaštićenu” tačku, objekat."
Među pristiglih 13 radova grafičkih dizajnera druga nagrada pripala je Nikoli Latkoviću, a treća Dinu Karailu.
U obrazloženju odabranog rada se, između ostalog, navodi: "Kulturno dobro, nije jedino, već dio mnoštva koje čini jedinstvenu cjelinu kulturne mape Crne Gore. Za polazište su uzeti motivi prepleta sa raznih motiva sitne plastike i slikarstva (Parapetna ploča iz Prevlake i parapetna ploča - Sv. Tripun, iluminacije Božidara Vukovića, floralni i geometrijski motivi sa zidnog slikarstva Husein-Pašine džamije, sistem gridova sa mozaika u Risnu, geometrija privjeska iz Mijela...) koji su uglavnom floralni tj. geometrizovani. Repeticijom jednog, sublimirajućeg - potpuno apstrahovanog elementa (1/4 kruga), dobijamo to mnoštvo. Kulturno dobro, je tačka koju su društvo i struka prepoznali i valorizovali. Simbol kruga (jedinstvo, sunce, centar...) tj. kružna forma je najprimjerenija forma ovoj temi. Polazeći od uzetih motiva, kružnom repeticijom tih elemenata dobijamo interesantan grafizam - razuđenu kompoziciju koja čini kružnicu. Četiri floralna elementa poput ruku koje “čuvaju” mapu Crne Gore, a unutar nje središte - “zaštićenu” tačku, objekat."
Vezani članci:
Zasijedanje Dječjeg parlamenta 20.11.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?