Intervju Marka Čanovića za DN Pobjeda: Do „čiste“ dozvole u dvije faze

Primjena Zakona o regularizaciji i legalizaciji neformalnih objekata počeće od 1. marta naredne godine. Ovim zakonom se uređuju uslovi i način regularizacije i legalizacije neformalnih objekata u koje spadaju stambeni, poslovni i poslovno-stambeni objekti, odnosno rekonstruisani dio postojećeg objekta na kojem su izvedeni grubi konstruktivni, građevinski radovi najmanje jedne etaže, izgrađeni bez građevinske dozvole ili suprotno građevinskoj dozvoli. Postupak, kako je za Pobjedu objasnio generalni direktor Direktorata za razvoj stanovanja Marko Čanović, se sastoji od dvije osnovne faze i to legalizacije i regularizacije.

Podnošenje zahtjeva

- Legalizacija je u stvari rješavanje pravnog statusa objekta, sa aspekta imovinsko-pravnih odnosa, analize statike i seizmičke, odnosno provjere građevinskih standarda, plaćanja zakonom predviđenih naknada, donošenje rješenja i upis istog u katastar nepokretnosti. Regularizacija predstavlja krajnji cilj, odnosno usklađivanje izgleda objekta sa smjernicama planskog dokumenta, koja se završava izdavanjem rješenja o regularizaciji i brisanjem zabilježbe iz katastra nepokretnosti da je objekat izgrađen bez građevinske dozvole objasnio je Čanović. Vlasnik objekta, dodaje on, nakon prve faze dobija rješenje o legalizaciji, a nakon nakon toga ulazi se u regularizaciju i postiže se krajnji cilj čitavog procesa promjena ambijenta.

- Dakle, legalizacija ima za cilj ispunjavanje obaveza nelegalnih graditelja prema državi, tj. njihovo uvođenje u legalne tokove, a regularizacija ima za cilj promjenu ambijenta, odnosno prostora na kojem su izgrađeni neformalni objekti i njihovo uređenje u skladu sa uslovima predviđenim planskim dokumentom. Drugim riječima, nijesmo željeli da jednostavno prepoznajemo stanje u prostoru, kako se to često dešavalo u zemljama koje su realizovale slične projekte, već da ovo zaista bude nova etapa u uređenju tih područja na kojima se nalaze neformalni objekti kazao je Čanović. Proces, kako objašnjava, počinje podnošenjem zahtjeva (na propisanom obrascu) nadležnom organu sa potrebnom dokumentacijom.

Nadležnost za postupanje po zahtjevu je postavljena analogno nadležnosti za izdavanje građevinske dozvole, odnosno podijeljena je između opštinskih službi i Ministarstva. Postupak se može inicirati za objekte koji su upisani u katastar nepokretnosti. Uslov za pokretanje postupka jeste da su riješeni imovinsko-pravni odnosi na objektu i na zemljištu na kome je objekat izgrađen, što u slučajevima gdje je neformalni objekat izgrađen na tuđem zemljištu znači prekid - zamrzavanje postupka legalizacije, koji će se nastaviti nakon rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, naglašava naš sagovornik. Čanović objašnjava i da ukoliko je pitanje svojine nad zemljištem i objektom riješeno, odnosno „čisto“ podnosilac je dužan da dostavi traženu tehničku dokumentaciju, prvo premjer izgrađenog objekta, koji se inače radi u postupku upisivanja objekta u katastar, zatim analizu statičke i seizmičke stabilnosti objekta, za čiju izradu je dužan angažovati ovlašćeno lice, odnosno privredno društvo, kao i projekat arhitekture koji se izrađuje i dostavlja samo za objekte koji ne spadaju u objekte osnovnog stanovanja.

-Zatim će nelegalni graditelj biti pozvan da dostavi dokaze o plaćanju naknada: naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, naknade za izgradnju regionalnog sistema vodosnabdijevanja za opštine Crnogorskog primorja i dokaz o plaćanju naknade za legalizaciju, koja iznosi 20 odsto od iznosa komunalija. Naknada za legalizaciju se ne plaća za objekte osnovnog stanovanja kazao je Čanović. Nakon ocjene svih dokaza, kako navodi, nadležni organ donosi rješenje o legalizaciji, koje je dužan dostaviti katastru radi upisa kao i nadležnom organu za pripremu i sprovođenje planskog dokumenta.

- Po donošenju rješenja o legalizaciji, pristupa se realizaciji druge faze, odnosno regularizaciji objekta. Naime, podnosiocu zahtjeva se izdaju smjernice za usklađivanje izgleda neformalnog objekta sa uslovima predviđenim planskim dokumentom. Smjernice će sadržati uslove za unapređenje vizuelnog identiteta objekata, na primjer vrstu materijala fasade i slično, a ostavlja mu se rok od tri godine da postupi po istim kazao je Čanović. Nakon tih tri godine ili ranije ukoliko takav bude zahtjev podnosioca, donosi se rješenje o regularizaciji objekta, nakon čega se briše zabilježba u katastru da je objekat izgrađen bez građevinske dozvole.

- Dakle, sve do završavanja procesa regularizacije, a ne samo legalizacije, iz katastra se ne briše zabilježba da je riječ o neformalnom objektu. Prema podacima Uprave za nekretnine, u Crnoj Gori ima oko 42.000 neformalnih objekata. Na pitanje ko je odgovoran, Čanović ističe da se ne može odgovoriti jednom rečenicom.

- Važno je naglasiti da je fenomen neformalne gradnje problem ili je bio i većine zemalja Evrope. Ovaj problem postojao je u manjoj ili većoj mjeri decenijama ranije. Uzrokovale su ga različite okolnosti, rat, migracije, nedostatak planske dokumentacije, neadekvatan inspekcijski nadzor, ali i neodgovornost samih nelegalnih graditelja, tj. izbjegavanje plaćanja naknada za komunalno opremanje i drugih troškova. Ovo ministarstvo je stoga bilo to koje je iniciralo unošenje djela bespravne gradnje u Krivični zakonik, kao i bilo inicijator formiranja interresorskih timova za borbu protiv bespravne gradnje. Tada se zapravo 2008. godine u najvećem dijelu i stalo na put ovom sistemskom problemu, a istovremeno sa time rasla je svijest građana o neophodnosti da se svoje stambeno pitanje rješavaju u okvirima zakona tvrdi Čanović.

Primjenom ovog zakona počeće da se rješava ovaj problem sa ciljem uvođenja u sistem svih nelegalnih objekata, koji proces će rezultirati povećanjem kvaliteta života svih građana.

U pitanju je sistemski problem, i kada se na njemu počelo sistemski djelovati, rezultati su postali evidentni. Svakako, i sada svjedočimo slučajevima bespravne gradnje, ali oni su isključivo i samo to, izolovani slučajevi, a ne strukturni problem države zaključuje Čanović.
Ono što, kako je dodao, sad predstoji kroz ovaj projekat regularizacije jeste amortizacija posljedica koje su nastale u višedecenijskom periodu prije konačnog obračunavanja sa bespravnom gradnjom, a u taj proces amortizacije ulazimo potpuno spremni.

Građani će dobiti urednu infrastrukturu i ambijent

Građani ovim procesom, kako objašnjava Čanović, dobijaju sva prava nad objektom: upisuju ga u katastar bez opterećenja, dakle imaće ,,čiste papire, a samim tim i mogućnost da njime slobodno raspolažu na tržištu, založiti ga i sl. Zakonom je eksplicitno propisano da će se sredstva sakupljena u procesu koristiti za izgradnju neophodnih infrastrukturnih objekata na području gdje se objekti koji se legalizuju nalaze. Samim opremanjem tih prostora očekuje se da će i vrijednost objekta koji se nalaze na tim prostorima povećati. Nelegalni graditelji biće ,,svoji na svome, uz uživanje benefita kao što je izgradnja okolnih puteva, vrtića, parkova, sređivanja komunalne infrastrukture u globalu, tj. usljed svih procesa koje regularizacija povlači za sobom poručuje Čanović.



N. KOVAČEVIĆ S. POPOVIĆ