Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Predsjednik Vlade razgovarao sa šefovima misija nerezidentnih ambasada

Objavljeno: 04.02.2017. • 06:25 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
 

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković

(Uvodno izlaganje na sastanku sa šefovima misija nerezidentnih ambasada,

Beograd, 3. februar 2017, 18:30)

Uvažene ekselencije,

Dozvolite prije svega da vam zahvalim na vremenu koje ste izdvojili za ovaj naš susret i izrazim uvjerenje da će ovo biti obostrano korisna razmjena mišljenja i informacija, u prvom redu kad je riječ o bilateralnim odnosima Vaših cijenjenih zemalja sa Crnom Gorom, ali takođe i kad je riječ o situaciji u regionu Zapadnog Balkana, kao i o globalnim temama.

Ključni prioriteti naše državne politike, izborom nove Vlade prije nešto više od dva mjeseca, ostali su nepromijenjeni. Evropske i evroatlantske integracije i dalje će biti u vrhu naše agende, što sam nedvosmisleno prenio i prošle nedjelje čelnicima NATO saveza i Evropske unije na sastancima u Briselu. Na tom kursu Crna Gora je od obnove nezavisnosti 2006.godine i u protekloj deceniji mi smo savladali veoma zahtjevne etape.

Kada je u pitanju članstvo u NATO savezu, naš Pristupni protokol u prethodnih 8-9 mjeseci već su ratifikovale 23 države članice, a u narednih par mjeseci očekujemo i preostalih pet ratifikacija. Vjerujemo da će se taj proces ubrzo dovršiti u Sjedinjenim Državama i Njemačkoj, pa koristim ovu priliku da zamolim diplomatske predstavnike Španije, Kanade i Holandije (koji su, koliko primjećujem, večeras sa nama) da prenesu svojim vladama naš snažan interes da se i u njihovim zemljama ratifikuje Pristupni protokol Crne Gore. Na taj način, stvorili bi se uslovi da u našem Parlamentu verifikujemo opredjeljenje za pristupanje Alijansi i da se već na narednom Samitu Crna Gora pojavi kao 29.članica NATO saveza.

Na planu evropskih integracija, naš pregovarački proces takođe dobro napreduje: otvorili smo 26 poglavlja, a dva privremeno zatvorili. Ne posmatramo naše pregovore o članstvu u EU kao trku za poglavljima; naš primarni cilj je usvajanje standarda i usklađivanje crnogorskog društva sa pravilima razvijene Evrope. Moram ipak da primijetim da ponekad stičemo utisak da u ocjenjivanju našeg napretka države-članice EU nijesu konzistentne. Tako se događa da, bez obzira što smo ispunili sva mjerila za neko od poglavlja, dobijemo negativan odgovor, i to zato što jedna država blokira naš napredak! Naravno, ne uzbuđujemo se previše zbog toga jer vjerujemo da dobro urađen posao na kraju mora biti vrednovan na pravi način, ali prosto stičemo utisak da brzina našeg napredovanja na evropskom putu može da bude i veća – uz malo veću usaglašenost među našim evropskim partnerima kada ocjenjuju naš pregovarački proces.

Bez obzira na to, Crna Gora je nesporan lider u regionu na planu evropskih integracija i mi imamo ambiciju da tu ulogu zadržimo do samog kraja naših pregovora i punopravnog članstva u EU.

Kao što vidite, uvažene ekselencije, za Crnu Goru nema dilema oko toga šta je najbolji okvir za njenu budućnost. Problemi sa kojima se suočava Evropska unija nijesu nas pokolebali u našem strateškom opredjeljenju. Danas čujemo poruke sa čelnih mjesta u EU da su izazovi sa kojima se trenutno suočava Evropska unija opasniji nego ikada ranije, u periodu nakon potpisivanja Ugovora iz Rima. Nema potrebe objašnjavati koliko su uznemirujuće takve poruke, i za same Evropljanje, ali i za nas koji težimo da se priključimo tom društvu.

Posebno za nas, koji dijelimo sudbinu regiona koji je još davno zlokobno nazvan „bure baruta”.

Na ozbiljnost onoga što se u posljednje vrijeme dešava u našem regionu ukazali su mi i visoki sagovornici u Briselu. Sa jasnom porukom: bez mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu – nema perspektive za bilo kakav napredak!

Iz tog razloga Crna Gora je veoma posvećena regionalnoj saradnji, gdje kroz različite inicijative ostavarujemo konkretne oblike saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana. Ovdje bih posebno izdvojio saradnju zemalja regiona u okviru Berlinskog procesa. Od ogromnog je značaja što ova inicijativa, koju je pokrenula Njemačka u cilju bržeg i kvalitetnijeg napredovanja zemalja Zapadnog Balkana u integracionom procesu, u velikoj mjeri pomaže našim zemljama u realizaciji ključnih infrastrukturnih i energetskih projekata koji će doprinijeti pojedinačnom i ukupnom razvoju regiona.

Za takvu viziju našeg regiona uslov svih uslova je, kao što sam rekao – mir i stabilnost. To je i ključna poruka koju prenosim mojim sagovornicima iz Regiona, danas premijeru Vučiću, narednih sedmica i ostalim premijerima država regiona sa kojima ću se sresti. Svjesni smo da je Evropa zaokupljena svojim realnim problemima i izazovima i da u ovom trenutku možda i nema dovoljno vremena i pažnje za naš region. Stoga je najveća odgovornost upravo na nama – da ne dozvolimo povratak u bespuće devedesetih godina prošlog vijeka.

Dijalog i kompromis, razuman, realan i ostvariv kompromis – to je jedina formula koja nam daje nadu da sačuvamo perspektive razvoja za naše buduće generacije.

Uvažene ekselencije,

Želim da zahvalim na podršci koju vaše zemlje i Vi lično pružate Crnoj Gori u ostvarenju vanjskopolitičkih ciljeva naše države. Naravno, ne samo države članice EU i NATO, već i drugi naši prijatelji širom svijeta: od Argentine do Australije, od Kube do Indonezije. Činjenica da je više od 50 važnih država svijeta odlučilo da svoje diplomatske odnose sa Podgoricom uspostavi na nivou rezidentnih ili nerezidentnih ambasadora – jasno govori o značaju koji te države pridaju svestranoj saradnji sa Crnom Gorom. Podsjetiću vas da je krajem 19. i početkom 20. vijeka, u vrijeme državne samostalnosti Kraljevine Crne Gore, 11 najvažnijih država svijeta toga vremena imalo svoje diplomatske predstavnike u tadašnjoj prijestonici – na Cetinju. Na neki način, poslije obnove naše nezavisnosti 2006. godine, sadašnju razgranatu diplomatsku mrežu posmatramo kao nastavak međunarodne afirmacije Crne Gore, koja je bila prekinuta gubitkom nezavisnosti nakon Prvog svjetskog rata.

Koristim ovu priliku da naglasim snažno opredjeljenje 41. Vlade Crne Gore, da se dodatno unaprijedi saradnja sa trideset i jednom diplomatskom misijom koje su iz Beograda, na nerezidentnoj osnovi, zadužene za saradnju sa Crnom Gorom.

Veoma nam je važno što je u prethodnom periodu napravljen iskorak u pogledu intenziviranja komunikacije, učestalosti vaših posjeta Crnoj Gori i nastojim da se prilikom svake vaše posjetne sretnemo i razmijenimo mišljenja, bilo o odnosima naših država, bilo da je riječ o globalnim temama koje su nam svima od značaja.

Naravno, svaka pa i ona najtješnja politička saradnja uvijek može biti dodatno unaprijeđena u brojnim oblastima, a za Crnu Goru su svakako najvažnije ekonomske veze koje nastojimo da osnažimo sa brojnim partnerima. Vlada je posvećena stvaranju povoljnog investicionog ambijenta i vjerujem da smo na tom planu već ostvarili vidljive iskorake, o čemu govori i činjenica da su u Crnoj Gori prisutni investitori iz više od stotinu država! Pozivam vas da investitore iz vaših zemalja informišete o prednostima investicionog ambijenta u Crnoj Gori; da im prenesete moju poruku da su dobrodošli i da garantujemo sigurnost i zaštitu njihovih biznisa u skladu sa najvišim standardima vladavijne prava.

U predstojećem ciklusu od četiri godine, Vlada Crne Gore biće posebno posvećena dinamiziranju ekonomskog razvoja kroz završavanje započetih, i otvaranje novih projekata, a u cilju podizanja kvaliteta života građana, kao i sprovođenju suštinskih reformi na unutrašnjem planu. Stoga će fokus u budućoj saradnji biti usmjeren na ekonomiju i realizaciju investicionih projekata koji treba da doprinesu privrednom rastu i otvaranju novih radnih mjesta.

Dame i gospodo,

Još jednom zahvaljujem na vašem vremenu i pažnji. Stojim vam na raspolaganju da u nastavku odgovorim i na vaša eventualna interesovanja na konkretne teme.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE

Vezani članci:

Potpredsjednik Aleksić primio predstavnike Organizacionog odbora nagrade „Prosvjetitelj” 21.02.2025.
Predlog dnevnog reda za 69. sjednicu Vlade Crne Gore 20.02.2025.
Postepeno usklađivanje vizne politike u cilju zaštite ekonomskih interesa države 19.02.2025.
Premijer Spajić razgovarao sa predsjednikom Italije Serđom Matarelom 19.02.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?