Intervju ministra finansija, Darka Radunovića za dnevni list "Pobjedu" - 30.12.2016. godine

PODGORICA Očekujem da prihodi budžeta u narednoj godini budu veći od plana, što bi nam omogućilo da kroz eventualni rebalans ublažimo i ove, sada nužne, restrikcije kazao je Pobjedi novi ministar finansija Darko Radunović. Konsekventno sprovođenje ovog plana, kako je istakao, uz realizaciju očekivanja vezanih za prihodnu stranu budžeta, eliminisaće potrebu dodatnih restrikcija. Zakon o budžetu za 2017. se oslanja i na plan "meke sanacije nekih nepovoljnih makroekonomskih parametara, u prvom redu budžetskog deficita i javnog duga. Takav pristup podrazumijeva optimizaciju javnih finansija u neophodnim segmentima, u cilju očuvanja održivosti budžeta, odnosno obezbjeđenja redovnog servisiranje zarada i penzija, kao i socijalnih davanja. Ovaj koncept uključuje načelo maksimalno moguće ravnomjernosti raspodjele tereta mjera istakao je ministar.

RADUNOVIĆ: Proces fiskalne konsolidacije je prirodna posljedica svjetske ekonomske krize koji je, nadam se, za nama. Čak 26 država članica EU je sprovelo taj proces. Dakle, ne radi se o crnogorskom specifikumu, nego o normalnom i odgovornom odnosu države prema javnim finansijama. Nikako se ne može govoriti o kamufliranju sloma javnih finansija, sem kada su takve kvalifikacije bazirane na motivaciji koja nije ekonomska. Nijedan makroekonomski parametar u Crnoj Gori nije ni blizu tako kataklizmičnih ocjena. Naprotiv, u kontinuitetu imamo respektabilne stope ekonomskog rasta. Pritom ne dopuštamo da nas uspava dobra pozicija na uporednim tabelama sa zemljama regiona. Aktivno sprovodimo strukturne reforme, kao i mjere makroekonomske stabilnosti i poboljšavamo dostupnost međunarodnih finansijskih tržišta. Pritom uspješno čuvamo i unapređujemo dostignuti nivo zaštite socijalno najugroženije kategorije stanovništva. Naša ekonomija još nije, u punoj mjeri i na principima održivosti, iskoristila resurse koje imamo i koji mogu akcelerirati razvoj, uz privlačenje ozbiljnih investitora kroz unapređenje ambijenta za poslovanje. Ipak, činjenica je da smo u proteklom periodu trošili više nego što smo zarađivali, što se nepovoljno odrazilo na globalnu sliku javnih finansija. Zato smo odlučili da mjerama finansijske sanacije do kraja 2017. eliminišemo budžetski deficit. 

RADUNOVIĆ: Ako javni dug budemo pažljivo i stalno kontrolisali, a u tome smo odlučni, ne postoji mogućnost da njegov rast ne bude zaustavljen. Uostalom, buduća zaduženja mogu se odnositi samo na razvojne projekte, što je i zakonom definisano. Uz činjenicu da konstantno imamo visoke stope rasta i da su pokrenuti veliki investicioni projekti u turizmu, energetici i infrastrukturi, ne vidim razloge za skepticizam. Visok nivo javnog duga uzrokovan je prvenstveno razvojnom komponentom budžeta i to dominantno realizacijom autoputa, kao najvećeg kapitalnog projekta. Dakle, to nas nije iznenadilo jer smo, već kod donošenja odluke o ovom projektu, bili svjesni da će na srednji rok njegova realizacija negativno uticati na indikatore, prevashodno na dug i deficit. No, dugoročno posmatrano, ovo zaduženje će generisati ukupni privredni rast, uz ravnomjerniji regionalni razvoj. Zbog povlačenja kineskog kredita javni dug će rasti do 2019. do 79,52 odsto BDP-a. Nakon toga će postepeno dobiti konstantni silazni trend.

RADUNOVIĆ: Svaki postupak izvršne vlasti, posebno kada se može definisati kao "nepopularna mjera, predstavlja poligon za politikantstvo i manipulaciju. Zato bih zamolio javnost da, prije donošenja konačnog suda, realno sagleda uticaj sanacionih mjera na pojedinačne kategorije građana. Pokušaću da pomognem. Smanjenje zarada funkcionerima će, u nominalnim iznosima, biti 50 do 200 eura. Maksimalno smanjenje u ostalim kategorijama korisnika budžeta iznosiće 72 eura. S druge strane, zadovoljan sam što smo izbjegli ukidanje bilo kojeg socijalnog prava, nijesmo zamrzli penzije, nijesmo dirali zarade u javnom sektoru, nijesmo ugrozili položaj zdravstvenih i prosjetnih radnika... Svjestan sam da su mjere o kojima govorimo nepopularne. Volio bih da sam mandat mogao drugačije započeti. Međutim, nepopularne, a nužne poteze ne smijete odlagati, jer bi to uvećalo i usložilo problem, čije bi rješavanje postalo teže i skuplje. Ovdje se radi o nužnosti koja znači obezbjeđenje redovnog servisiranja javnih potreba i funkcija države.

RADUNOVIĆ: Istina je da smo prvenstveno bili fokusirani na rashodnu stranu budžeta, odnosno na opcije fiskalne sanacije. Procijenili smo da se, uz prethodnu opipljivu troškovnu optimizaciju, lakše i realnije može dograđivati sistem ekonomskih podsticaja. Ne može se, dakle, govoriti o zanemarivanju aktivnih mjera za unapređenje ekonomije, već samo o prioritetima i dinamici. Treba imati u vidu da je u prethodnom periodu pokrenut niz kapitalnih projekata saobraćajne infrastrukture, energetike, turizma, prehrambene industrije... Svaki od njih podrazumijeva velika ekonomska očekivanja i u esencijalnom smislu i kroz lančanu ekonomsku multiplikaciju. Zato smo nastojali da sve mjere prethodno odvagamo kroz uticaj na ove projekte, kako ne bismo, nenamjerno, uticali na očekivanja. Mogu se složiti da takav pristup nije dovoljno aktivan u smislu pragmatičnog stimulisanja ekonomskog razvoja, ali je jako bitan. No, nema dileme da ćemo, onog trenutka kada intenzivnim radom usvojene mjere zažive u punom kapacitetu, fokus preusmjeriti na permanetno razmatranje ekonomskih i svih drugih podsticaja, posebno u odnosu na mali i srednji biznis.

Mira POPOVIĆ-MILOVIĆ

RADUNOVIĆ: Preferencijalni zajam od 944 miliona dolara koji smo uzeli kod kineske EXIM banke dobijen je pod vrlo povoljnim uslovima. Godišnja kamatna stopa je 2 odsto, a grejs period šest godina. Prva rata dospijeva za otplatu 2021. godine. Teško je prognozirati kakav će kursni odnos važiti i bilo bi neozbiljno davati prognoze. Imajući u vidu nemogućnost racionalnog predviđanja kretanja kurseva na duži rok, bilo bi neozbiljno sada tražiti model revalutiranja duga jer do 2021. nemamo valutnih rizika. No, Ministarstvo finansija ispituje finansijsko tržište kako bi imalo pripremljene modele da, preko hedž-fondova ili na drugi način, ako to bude potrebno, najkasnije do početka otplate glavnice, pripremi mehanizam koji će nas zaštititi od kursnog rizika.

RADUNOVIĆ: Ministarstvo je odlučno da ojača finansijsku disciplinu i u okviru postojećih legislativnih instrumenata i njihovom dogradnjom i povećanjem efikasnosti stručnih službi. Beskompromisno ćemo se sukobiti sa svim vidovima sive ekonomije, na principima pune neselektivnosti, transparentnosti i nulte stope tolerancije. Svi koji u to sumnjaju, brzo će imati prilike da se uvjere u suprotno. No, to ne znači da smijemo biti nerealni u odnosu na zatečeno stanje poreskih potraživanja. Procjene naplativosti smo napravili polazeći od racionalnih i opipljivih pokazatelja, bez zavaravanja teorijskim iznosima poreskih potraživanja koja su, dobrim dijelom, faktički nenaplativa. Dakle, nema ni govora o opravdanosti kvalifikacija koje u pitanju citirate. Očekujemo i da će novi zakon o reprogramu poreskih potraživanja podstaći naplativost dugova. To nije samo pitanje punjenja budžeta, već faktor ravnopravnosti na tržištu, pa i pravne sigurnosti.

RADUNOVIĆ: Uvjeren sam da je legislativ koji popularno zovemo "zakon o majkama sa troje i više djece" već u momentu donošenja bio nekonsekventan i neracionalan. On naizgled ima pozitivnu socijalnu, pa i demografsku šminku, ali je, posebno na duži rok, neodrživ i ugrožavajući. Čak i da nije tako, činjenica da ga je Skupština usvojila bez prethodne analize fiskalnog uticaja govori i o trivijalizaciji zakonodavnog djelovanja. Na to je ukazivalo i Ministarsvo finansija u prethodnom mandatu. Bez obzira da li se radilo o dobrim namjerama ili o populizmu, politički oportunizam je doveo do štete i problema koji sada moramo ispraviti. Jednostavno Crna Gora nema tih 70 miliona eura koliko godišnje "košta" sprovođenje ovog zakona. Čak i ako ovo zanemarimo, ako više od polovine ukupnih socijalnih davanja usmjeravamo ka majkama sa troje i više djece, dovodimo u pitanje pravičnost u odnosu na druge socijalne kategorije. Materijalno obezbjeđenje za porodicu sa pet i više članova iznosi 120 eura, a davanje za majke 264 eura. Kako tu visinu davanja pravdati penzioneru koji, sa punim radnim stažom, prima (prosječno) 284 eura, a (minimalno) 120? Ove i druge anomalije dovele su i do poremećaja na tržištu radne snage jer je 8.700 majki napustilo posao i uzelo ovu naknadu. Čak i da nije problema finansijske neodrživosti, nemam dilemu da korekcijama koje smo uveli ublažavamo neravnopravnost koju je zakon indukovao. S druge strane, iako nijesam pravnik, zakonitost mjere koju smo usvojili mi se čini neupitnom. No, svakako će sudske instance kompetentnije ocijeniti da li pomenute korekcije ugrožavaju bilo čije pravo.