Izaganje generalne direktorice dr Alme Hajdarpašić Drešević na stručnom skupu povodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja

Posebno mi je zadovoljstvo i čast što imam priliku da otvorim nacionalni skup povodom Svjetskog dana zdravlja.

Depresija, kao ovogodišnja tema je zasigurno jedna od najrasprostranjenijih bolesti i veliki izazov svim profesionalcima koji se bave dijagnostikom i liječenjem ovog poremećaja. Imajući u vidu prognoze SZO da će depresija do 2020. godine biti drugi svjetski zdravstveni problem, odmah iza kardiovaskularnih bolesti, ova bolest mora biti u fokusu pažnje čitavog zdravstvenog sistema, kako kreatora zdravstvenih politika tako i profesionalaca na terenu.

Činjenica da je devedesetih godina prošog vijeka broj izbjeglica iz, ratom pogođenih, područja bivše Jugosavije predstavljao više od 20% ukupnog stanovništva, da tokom proteklih 20 godina zemlja prolazi kroz proces tranzicije, sa relativno visokom stopom nezaposlenosti i ekonomskom sigurnošću, uz dodatnu globalnu ekonomsku krizu, svrstava Crnu Goru među zemlje sa visokom stopom depresije.

Pozitivna dimenzija mentalnog zdravlja iskazana je u definiciji zdravlja SZO: Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, ne samo odsustvo bolesti ili onesposobljenosti. Zdravlje je osnovno ljudsko pravo i najvažniji socijalni cilj.

Koncept mentalnog zdravlja uključije subjektivni osjećaj blagostanja i definiše se, takodje, kao mogućnost da osoba prepozna svoje potencijale, izrazi svoju individualnost, ostvaruje svoje ciljeve koje je sama odredila, adekvatno se suočava sa stresom, radi, uživa u plodovima svoga rada i doprinosi zajednici. Imajući u vidu navedeno, mentalno zdravlje treba da bude cilj svakog pojedinca, svake zajednice i svakog društva, a ne samo onih ljudi koji trpe od nekog konkretnog psihičkog poremećaja.

Problem mentalnog zdravlja pogađa društvo u cjelini, a ne samo male i izolovane segmente, te je unaprjeđenje mentalnog zdravlja veliki izazov za svaku državu. Nijedna socijalna grupa ili pojedinac nisu imuni na razvoj duševne bolesti, ali je rizik za narušavanje mentalnog zdravlja veći među siromašnim, nezaposlenim i osobama niskog obrazovnog statusa, kao i među žrtvama nasilja, migrantima i izbjeglicama, djecom i adolescentima, zlostavljanim ženama i starim osobama.

Danas u svijetu se procjenjuje da 450 miliona ljudi pati od neke psihičke bolesti ili poremećaja ponašanja. Više od 150 miliona ljudi pati od depresije, 25 miliona boluje od šizofrenije, skoro milion realizuje samoubistvo, 76 miliona ima problem sa alkoholom, a 90 miliona sa bolestima zavisnosti, od kojih između 5 i 10 miliona koristi narkotike intravenski.

Prema podacima SZO 33% izgubljenih godina, provedenih sa onesposobljenošću, posljedica su neuropsihijatrijskih poremećaja. Četiri od šest vodećih uzroka izgubljenih godina provedenih sa onesosobljenošću su depresija, alkoholizam i bolesti uzrokovane alkoholom shizofrenija i bipolarni afektivni poremećaj.

Kao jedan od prioriteta Ministarstva zdravlja posljednjih godina je svakako unapređenje postojećih službi i kvaliteta usluga pruženih iz oblasti mentalnog zdravlja. U 2013. godini urađene su izmjene i dopune postojećeg zakona o Zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, koji je usklađen sa evropskim standardima 2012. godine. Ministarstvo zdravlja je objavilo prve nacionalne smjernice dobre kliničke prakse za depresiju. Urađen je nacionalni registar za bolesti zavisnosti, a u toku je proces izrade nacionalnog registra za psihozu.

Dalje aktivnosti Ministarstva zdravlja biće prvenstveno fokusirane na jačanju službi i servisa mentalnog zdravlja u zajednici, kroz jačanje uloge timova u Centrima za mentalno zdravlje, što će rezultirati boljim servisom, kvalitetnijom uslugom korisnicima i smanjenjem rizika za hospitalizaciju.

Druga prioritetna oblast preoznata u Akcionom planu je set aktivnosti usmjerenih ka oblasti prevencije i promocije mentalnog zdravlja. Promocija i prevencija su iako konceptualno različite, u praksi široko isprepletane i nerazdvojne aktivnosti. Poztivno mentalno zdravlje je snažan rotektivni faktor protiv mentalne bolesti. Mentalno zdravlje je nacionalni kapital i presudno za sveukupnu dobrobit pojedinaca, društava i država, zbog čega zaštita mentalnog zdravlja mora predstavljati neophodan i značajan segment sveukupnog sistema zdravstvene zaštite i javnog zdravlja.

Zaštita mentalnog zdravlja i reforma službi mentalnog zdravlja zahtijevaju razvijanje partnerstva i intersektorsku saradnju civilnog društva, obrazovnog sistema, različitih ministarstava i medija. Ministarstvo zdraclja će i daje čvrsto podržavati i predvoditi savremeni koncept razvoja psihijatrije, usmjeren ka psihijatriji u zajednici i destigmatizaciji osoba sa mentalnim problemima, što u postojećim okolnostima predstavlja veliki izatov i ogroman zadatak za budućnost.