- Vlada Crne Gore
Ministarstvo finansija Izvještaj o konsultovanju zainteresovane javnosti ...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Izvještaj o konsultovanju zainteresovane javnosti u postupku pripreme Nacrta zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti
Objavljeno: 26.04.2017. • 17:53 Autor: mrss
Na osnovu člana 8 Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona („Službeni list CG“, broj 12/12), Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavljuje
Izvještaj
o konsultovanju zainteresovane javnosti u postupku pripreme Nacrta zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti
Na osnovu člana 7 Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona („Službeni list CG“, broj 12/12), Ministarstvo rada i socijalnog staranja, dana 16.03.2017. godine, uputilo je javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima (zainteresovana javnost) da se uključe u postupak pripreme Nacrta zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti i dostave svoje inicijative, predloge, sugestije i komentare u pisanom i elektronskom obliku.
Postupak konsultacija je trajao 20 dana od dana objavljivanja javnog poziva na internet stranici Ministarstva rada i socijalnog staranja i portalu e-uprave.
Nakon isteka roka za konsultacije izvršili smo uvid i konstatovali da je, u predviđenom roku, predloge za Nacrt zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti dostavila Asocijacija za demokratski prosperitet - Zid, Podgorica.
Pregled predloga za Nacrt zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti, koji su dobijeni od Asocijacije za demokratski prosperitet - Zid, Podgorica
- Predlažu da se u načelima zakona prepoznaju mladi, naročito u kontekstu usmjeravanja afirmativnih akcija. Mladi predstavljaju kategoriju ljudi koji su u riziku od socio-ekonomske isključenosti i potrebno je politike zapošljavanja napraviti da što afirmativnije djeluju ka ovoj kategoriji ljudi.
- Potrebno je obratiti pažnju kod terminološkog definisanja pojmova zakona. U tom smislu, posebno je potrebno razmotriti preciznije definisanje sljedećih pojmova: aktivno traženje posla, teže zapošljiva lica i organizator obrazovanja, uz razmatranje uvođenja termina radno iskustvo.
- Razmotriti da li individualni plan zapošljavanja predstavlja osnov za definisanje aktivnog traženja posla, obzirom da se individualni plan vezuje za rad Zavoda, i postoji mogućnost da dovodi u neravnopravan položaj ostale aktere zapošljavanja prepoznate Zakonom.
- Razmotriti da li u teže zapošljivo lice prepoznati i lica koja zbog društvene stigmatizacije i marginalizacije teže nalaze zaposlenje, bez obzira na njihovu konkurentnost na tržištu rada, poput bivših hemijskih i nehemijskih zavisnika, bivših zatvorenika, marginalizovanih na osnovu seksualnog opredjeljenja, itd., vodeći računa o marginalizovanim grupama koje su definisane Evropskom strategijom za mlade.
- Prilikom definisanja termina organizator obrazovanja potrebno je ispratiti aktuelno kreiranje predloga za izmjenu i dopunu Zakona o obrazovanju odraslih kojim se pobliže definišu organizatori obrazovanja.
- Razmotriti da se pojmovnikom definiše radno iskustvo i kako se stiče, da li je proisteklo iz radnog odnosa ili iz radnog angažmana bez zasnivanja radnog odnosa.
- Predlažu da se u poslove zapošljavanja, uz sprovođenje aktivnih mjera zapošljavanja, uključe i testiranje društvenih inovacija, kao efikasan mehanizam zapošljavanja. Društvene inovacije u Evropi već predstavljaju način i izvor zapošljavanja mladih i marginalizovanih grupa.
- Razmotriti da li se nosiocima pojedinih poslova zapošljavanja mogu baviti samo Zavod i agencija za zapošljavanje, ili ga je potrebno proširiti, obzirom da se pojedinim poslovima zapošljavanja bave i drugi privatni subjekti. Trenutnim zakonskim ograničavanjem svi realizatori IPA komponente četiri „Razvoj ljudskih resursa“ koji su nosioci pojedinih poslova zapošljavanja dovode u položaj neprepoznavanja.
- Predlažu da poslove zapošljavanja obavljaju samostalno Biroi rada. Jedinice moraju biti posebni pravni subjekti, kako bi im se omogućila samostalnost u kreiranju programa, aktivnih mjera u skladu sa potrebama regija u kojima posluju.
- Predlažu da se u djelatnost Zavoda definiše da je Zavod zadužen za analizu efekata aktivnih mjera i osiguravanja eksterne evaluacije u oblasti zapošljavanja.
- Predlažu da u organe Zavoda, pored Upravnog odbora i direktora, uvedu i Savjeti koji bi predstavljali organe za stvaranje partnerstva u politici zapošljavanja i bio sastavljen od predstavnika javnog, privatnog (profitnog i neprofitnog) i civilnog sektora.
- Predlažu da mandat Upravnog odbora bude na najviše dvije godine.
- Razmotriti da Upravni odbor Zavoda obuhvati više članova, kako bi se osigurala nezavisnost i uključili predstavnici obrazovnog sektora, civilnog sektora, predstavnici oba sindikata...
- Predlažu da Upravni odbor radi na izradi godišnjeg akcionog plana zapošljavanja i da usvaja nacrt budžeta za narednu godinu, baziran na potrebi različitih mjera zapošljavanja.
- Predlažu da se za dobijanje i oduzimanje dozvole za rad agencije, moraju navesti slučajevi krivičnih djela u kojima se ograničava osnivanje i zapošljavanje lica na osnovu osuđenosti za krivična djela. Ovakvo rješenje kada je u pitanju zapošljavanje lica za rad u agenciji je diskriminatorno, te je potrebno navesti slučajeve tih krivičnih djela.
- Predlažu da se kod obaveze nezaposlenog lica razdvoje korisnici novčane naknade i ostali. Predlažu i da komunikacije između nezaposlenog lica i Zavoda, ne mora da obuhvata lično javljanje nezaposlenog lica u instituciju, zbog lošeg ekonomskog stanja nezaposlenih lica.
- Razmotriti da se prilikom definisanja oglašavanja i informisanja ne obavezuje Zavod da oglašava slobodna radna mjesta privatnog sektora preko medija, ukoliko poslodavac to ne traži.
- Predlažu da se aktivna politika zapošljavanja drugačije definiše. Predlog definicije je: Aktivna politika zapošljavanja su planovi, programi i mjere usmjerene ka povećanju zapošljivosti i sticanja kompetenci za pozicioniranje na tržištu rada.
- Predlažu da se akcioni plan zapošljavanja definiše na drugačiji način. Predlog definicije je: Akcioni plan povećavanja zapošljivosti je osnovni instrumnet aktivne politike zapošljavanja, kojim su utvrđene mjere i aktivnosti usmjerene ka ostvarivanju ciljeva definisanih Nacionalnom strategijom, za period od godinu dana.
- Predlažu da mjere i aktivnosti za ostvarivanje ciljeva politike zapošljavanja na godišnjem nivou moraju da se planiraju na lokalnom nivou uz koordinaciju Biroa rada i u saradnji sa opštinama, privredom, sindikatima, nevladinim organizacijama. Zato je potrebno formirati lokalne savjete koji će na zajednički način kreirati programe koji će odgovarati prioritetima razvoja na lokalnom nivou i prilagođavanju lokalnih potreba. Ovakvo kreiranje mjera će biti uvršteno u akcioni plan koji će definisati Upravni odbor.
- Predlažu da akcioni plan utvrđuju Ministarstvo i Vlada, na predlog Zavoda, na godišnjem nivou. Zavod kao vodeća institucija zapošljavanja i posredovanja u zapošljavanju bi trebalo da bude nosilac ove aktivnosti.
- Predlažu da se novim zakonskim rješenjem mjere aktivne politike zapošljavanja ne propisuju zakonom taksativnim navođenjem. Aktivne mjere je potrebno konstantno prilagođavati kategorijama lica, sredini i vremenskom periodu sprovođenja, kako bi se osigurala njihova efikasnost, a zakonskim propisivanjem se ograničava takav pristup.
- Predlažu uvođenje društvenih inovacija kao način za rješavanje problema nezaposlenosti. Društvene inovacije u Evropi već predstavlaju način i izvor zapošljavanja mladih ljudi. Stoga, društvene inovacije je potrebno prepoznati, promovisati i podržati kroz uključenje svih aktera, a posebno onih kojima je namijenjeno. Društvene inovacije za zapošljavanje pored toga što korisnike izvode spremnije na trište rada, često dovode i do stvaranja društveno odgovornih preduzeća, formiranje novih radnih mjesta i potrebno ih uključiti u politiku zapošljavanja, posebno kada su grupe u riziku od socijalno ekonomske isključenosti u pitanju.
- Predlažu da se u aktivne mjere uvede pilotiranje programa, nakon čega je potrebno odraditi evaluaciju koja će na objektivni način procijeniti uspješnost programa. Kada se aktivne mjere zapošljavanja prvi put uvode potrebno je odraditi njihovo pilotiranje koje treba da posluži za ocjenjivanje da li aktivna mjera ostvaruje definisane efekte na korisnike. Pilotiranje se posebno preporučuje kada se radi o novim programima kojima se ostvaruje samozapošljavanje, jer se na taj način mogu uporediti efekti postojećih i novih pristupa u programima samozapošljavanja. Zbog same prirode sektora predlažu uspostavljanje partnerstva sa civilnim sektorom u cilju pilotiranja i razvijanja društvenih inovacija. Predlogom su definisali da se novim zakonskim rješenjem mjere aktivne politike zapošljavanja ne propisuju zakonom, ali navode da, kada je u pitanju osposobljavanje za samostalni rad, smatraju da ne treba ograničavati lica na mogućnost korišćenja ovakve mjere samo na osnovu nivoa obrazovanja. Zbog dinamike tržišta, trebalo bi omogućiti osposobljavanje nezaposlenih lica na otvorenom tržištu, kako bi poslodavci mogli zainteresovane pojedince osposobiti za posao koji im je potreban ili koji će u narednom periodu biti tražen.
Vezani članci:
Obavještenje 03.12.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?