Reagovanje: Članstvo u NATO Crnu Goru košta 450 hiljada eura godišnje, odnosno 72 centa po glavi stanovnika

Povodom proizvoljnih i netačnih tvrdnji koje je predstavnik opozicije Milan Knežević iznio juče sa ciljem obmanjivanja javnosti i širenja dezinformacija o NATO članstvu, Ministarstvo odbrane želi da upozna javnost sa stvarnim činjenicama.

Da gospodinu Knežević istina nije jača strana, potvrđuje i njegovo poslednje saopštenje oko troškova članstva u NATO, mada u potpunosti razumijemo njegovu evidentnu nervozu, jer mora opravdati ogromne investicije i iznos koji su strani mentori uložili u njega i njegove kolege.

Sadašnji kompletan budžet za odbranu Crne Gore, za 2017. godinu, iznosi 45 miliona eura. To su sredstva namijenjena ulaganju u crnogorski sistem odbrane , odnosno za zaposlene u tom sistemu, za održavanje opreme i modernizaciju. Riječ je, dakle, o iznosu koji će biti utrošen za potrebe odbrane Crne Gore, bez obzira da li smo članica NATO ili ne, a nikako za učešće u NATO budžetu.

NATO ima jasno postavljenu finansijsku formulu koja obuhvata precizne i namjenske kvote ulaganja u zajednički sistem odbrane i bezbjednosti.
Po toj formuli, finansijska obaveza Crne Gore prema NATO-u za potrebe članarine na godišnjem nivou, iznosiće oko 450 hiljada eura, odnosno 0,027 % od ukupnog zajedničkog godišnjeg NATO budžeta. To su jedina sredstva koja je Crna Gora u obavezi da izdvoji za potrebe NATO-a! Kako je ministar Bošković slikovito precizirao, to znači da će svakog građanina Crne Gore članstvo u NATO koštati 72 centa na godišnjem nivou.

Evidentno je i očigledno da je navedeni iznos NATO članarine za Crnu Goru u potpunosti prihvatljiv i realan, tim prije što je riječ o investiciji u budućnost naše zemlje sa mnogih aspekata, među kojima su najvažniji bezbjednosni i ekonomski. Kolektivni sistem bezbjednosti garantuje veću ekonomsku isplativost od bilo kojeg drugog modela, a višestruki su i benefiti korišćenja brojnih fondova i razvojnih programa u različitim oblastima, koji su dostupni isključivo NATO članicama.

Crna Gora će kao buduća članica NATO nastaviti da obezbjeđuje stabilno finansiranje sistema odbrane, tako da je predviđeno da se do 2020. godine za opremanje izdvaja 20 odsto odbrambenog budžeta.
Ministarstvo odbrane, u cilju korektnog informisanja crnogorske javnosti, još jednom ponavlja da je obična manipulacija protivnika članstva u NATO da nas članstvo u Alijansi košta 2 odsto nacionalnog BDP-a. Riječ je o sredstvima koja će se ulagati jedino u crnogorski sistem odbrane i taj nivo izdvajanja za odbranu planiramo da dostignemo do 2024. godine.

Učešće crnogorskih vojnika u međunarodnim misijama zasnovano je isključivo na dobrovoljnoj osnovi. I nakon sticanja punopravnog članstva u NATO, odluka o učešću u mirovnim misijama i operacijama pod okriljem NATO i drugih međunarodnih organizacija, kao i o modelima tog učešća, ostaje na državi Crnoj Gori. Ni tokom naših evroatlantskih integracija odluka nam nije nametana od strane bilo koga. Alijansa ne funkcioniše po principu nametanja obaveza i zahtjeva, već se sve odluke donose konsenzusom.

Naš kontigent trenutno angažovan u Avganistanu broji 18 pripadnika VCG, a ne 44 kako navodi gospodin Knežević. Pominjanje bataljona u ovom kontekstu je takođe neutemeljeno na činjenicama i predstavlja još još jedno namjerno obmanjivanje javnosti.

Tokom našeg evroatlantskog puta, nastojali smo da doprinosimo misijama i operacijama pod okriljem tri najznačajnija međunarodna subjekta - UN, NATO i EU. Učešće u misijama je zasnovano na želji da, shodno sopstvenim kapacitetima, doprinesemo uspostavljanju i očuvanju međunarodnog mira i budemo prepoznati kao kredibilan partner od strane međunarodne zajednice. Crna Gora ima izuzetno dugu istoriju učešća u mirovnim misijama, tako da je riječ o nastavku jedne duge tradicije koju ćemo njegovati i u budućnosti, u skladu sa kapacitetima. Knežević očigledno namjerno prećutkuje da i Srbija, Bosna i Hercegovina i Makedonja, koje nisu članice ni EU niti NATO, aktivno doprinose mirovnim operacijama pod okriljem ovih organizacija.

Potpuno je razumljivo da u javnosti postoje različita mišljenja o strateškim spoljnopolitičkim pravcima kojim treba da ide Crna Gora. Međutim, evidentno je da je upravo gospodin Knežević majstor gebelsovske propagande. Ministarstvo odbrane će, kao i gospodin Bošković koji je na njegovom čelu, i ubuduće izlaziti u javnost samo sa ozbiljnim činjenicama, potkrijepljenim egzaktnim podacima.