Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu zakona o strancima

SUBJEKTI KOJI SU UČESTVOVALI U

KONSULTACIJAMA:

INICIJATIVE, PREDLOZI, SUGESTIJE I KOMENTARI:

ODGOVOR PREDLAGAČA TEKSTA NACRTA ZAKONA O STRANCIMA NA INICIJATIVE, PREDLOGE, SUGESTIJE I KOMENTARE

NEVLADINO UDRUŽENJE UGOSTITELJA BUDVE

S obzirom na to da pojedine zemlje poznaju samo broj dozvola na godišnjem nivou (tzv. godišnju kvotu), bez utvrđivanja dalje podele, uz osvrt na napred navedeno, trebalo bi primjeniti isti princip i u Crnoj Gori.

U predsezoni i glavnoj turističkoj sezoni (maj, jun, jul i avgust) u područnim jedinicama MUP-a u primorskim opštinama povećati broj radnika koji bi radili na obradi zahtjeva, produžiti radno vrijeme, kao i uvesti rad vikendom. Ukoliko bi se ispunile napred navede pretpostavke, propisivanje roka od 5 dana za odlučivanje po zahtjevu za izdavanje dozvola za boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja bilo bi izvodljiv i svrsishodan.

Predlog nije prihvatljiv.

Treba imati u vidu da se shodno propisima o radu stranaca iz 2008. godine, godišnji broj dozvola utvđivao samo po vrsti (zapošljavanje, sezonsko zapošljavanje i prekogranične usluge stranaca), dok su se u okviru radnih dozvola za sezonsko zapošljavanje, utvrđivale dozvole po djelatnostima (poljoprivreda, turizma, građevinarstvo i ostalo). Zakonom o strancima koji se primjenjuje od 1. aprila 2015. godine propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca – godišnju kvotu utvrđuje Vlada Crne Gore, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se stranci mogu zapošljavati, odnosno pružati ugovorene usluge. Ministarstvo rada i socijalnog staranja, predlaže godišnju kvotu Vladi Crne Gore, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta. Bilo je primjedbi od strane poslodavaca na oba načina utvrđivanja godišnjeg broja dozvola, a s obzirom da se kvotom utvrđenom po zanimanjima objektivno sagledava tražnja konkretnih zanimanja na tržištu Crne Gore, mišljenja smo da treba zadržati princip utvrđivanja godišnje kvote po djelatnostima i zanimanjima.

Propisivanje roka od pet dana za odlučivanje po zahtjevu za izdavanje dozvola za boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja nije u skladu sa evropskim standardima, naprotiv u Crnoj Gori je rok za odlučivanje do 20 dana, što je znatno kraće od rokova koje propisuju directive iz ove oblasti. Krajnji rok za postupanje po zahtjevu je do 20 dana, što znači da ovaj rok može da bude i znatno kraći.

AMERIČKA PRIVREDNA KOMORA U CRNOJ GORI (AMCHAM MONTENEGRO)

Privremeni boravak radi spajanja porodice

Član 49

Stav 1 tačka 4: djeca jednog od supružnika i usvojena djeca, do navršenih 18 godina života;

Komentar: Razmotriti da li je termin „supružnika“ adekvatan jer je u stavu 2 otvoren prostor za vanbračne drugove a vanbračni drugovi nisu supružnici.

Stav 9: Vanbračna zajednica u smislu ovog Zakona je životna zajednica neudate žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

Kod ove formulacije treba biti oprezan jer ako ostane ovako postoji bojazan da se u praksi pogrešno tumači da je uslov za postojanje vanbračne zajednice koja traje tri ili više od tri godine u smislu Zakona o strancima da je u njoj rođeno zajedničko dijete. A to ne bi trebao biti uslov jer ova definicija mora biti usaglašena sa definicijom iz izmjena Porodičnog zakona:

1) vanbračna zajednica je zajednica života muškarca i žene koja traje najmanje tri godine .

2) vanbračna zajednica takođe postoji (kao izuzetak) ako traje manje od tri godine ako je u vanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete ili je nastavljena sklapanjem braka.

Dakle, predlažemo da stav 2 glasi:

Vanbračna zajednica u smislu ovog Zakona je životna zajednica neudate žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine. Vanbračna zajednica u smislu ovog Zakona takođe postoji ako traje kraće od tri godine i ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

Privremeni boravak radi učešća u programima međunarodne razmjene učenika i studenata ili drugim programima mladih

Član 53

Članom 53 (3) propisano je da se boravak radi specijalizacije, stručnog usavršavanja ili praktične obuke može odobriti samo uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove za koje se izdaje dozvola.

Ranijim zakonskim rješenjem nije bila propisana obaveza pribavljanja saglasnosti. Smatramo da ova odredba znatno usložnava pribavljanje dozvole za boravak i rad po ovom osnovu. Za očekivati je da u praksi dođe i do nejasnoća po pitanju nadležnosti organa koji treba da izda potvrdu. Smatramo da ova odredba predstavlja biznis barijeru, te da da treba brisati uslov pribaljanja saglasnosti od nadležnog organa.

Prestanak važenja dozvole za privremeni boravak

Član 67

Predlog: član 67, nakon stava 2, dodati stav 3 koji glasi:

Dozvola za privremeni boravak ne prestaje da važi strancu iz člana 43 tačka 13 ovog zakona iako je boravio van Crne Gore duze od 30 odnosno 90 dana.

Obrazloženje: na osnovu člana 43 tačka 13 ovog zakona i člana 22 stav 3 Zakona o jahtama odobrava se privremeni boravak strancima - članovima posade strane jahte - čiji je vlasnik zaključio ugovor o zakupu veza sa marinom za jahte u Crnoj Gori, u trajanju dužem od 90 dana. Pošto će članovi posade jahti boraviti van Crne Gore tokom više od 90 dana u toku godine, zbog plovidbi jahti van Crne Gore tokom sezone, to je potrebno unijeti ovakvu odredbu kako im godišnja dozvola boravka ne bi prestala da važi zbog boravka van CG duže od 90 dana).

Nakon novog stava 3, dodaje se stav 4 koji glasi:

Boravkom stranca van Crne Gore smatra se i boravak na stranoj jahti dok je jahta na vezu u Crnoj Gori. (Obrazloženje: Zakon o jahtama utvrdjuje da strana jahta nije pod suverenitetom Crne Gore, odnosno da nije teritorija Crne Gore – clan 2 i 3 Zakona o jahtama – tako da je potrebno utvrditi ovakvom odredbom da stranac ne boravi u Crnoj Gori dok je na stranoj jahti – ovakva odredba je neophodna radi daljeg razvoja nautičkog turizma u Crnoj Gori i uređivanja specifičnog statusa

članova posade stranih jahti i njihovog poreskog i drugog tretmana, pošto ne rade u Crnoj Gori kada rade na stranim jahtama).

Dodatno, članom 67 stav 3 propisano je: Dozvola za privremeni boravak ne prestaje da vazi strancu iz člana 42 tačka 13 ovog zakona iako je boravio van Crne Gore duže od 30 odnosno 90 dana.

Međutim, član 42 nema tačku 13, pa se vjerovatno radi o grešci. Neophodno je pojasniti o kom se stavu radi.

Privremeni boravak radi rada

Član 68

Stav 3: Poslodavac može da rasporedi stranca samo na poslove za koje mu je izdata dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada.

Predlažemo da se ovo rješenje preispita jer zabranjuje poslodavcu da raspoređuje stranca na druge poslove u stepenu školske spreme i na taj nacin pravi razliku između stranca i ostalih zaposlenih kod poslodavca. Takodje, na ovaj način ni stranac ne može da recimo napreduje u poslu.

Uslovi za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja i sezonskog zapošljavanja

Član 71

Stav 2: Izuzetno, dokaz iz stava tačka 1 ovog člana ne prilaže se za preduzetnike i izvršne direktore u privrednim društvima u kojima su oni jedini vlasnici ili vlasnici više od 51%, ali uz zahtjev su dužni da prilože dokaz o registaciji preduzetnika, odnosno privrednog društva.

Izuzetak odnosno stav 2 člana 71 jeste pozitivan pomak ali još uvijek nije adekvatno rješenje kada je riječ o izvršnim direktorima budući da je dostavljanje ovih dokaza za ostale izvršne direktore koji nisu predmet ovog izuzetka apsurdno.

Zapošljavanje stranca

Član 72

Stav 2: Dozvola iz stava 1 ovog člana, može se produžiti najduže do dvije godine.

Po pitanju člana 72 stav 2 potrebno je razmotriti mogućnost da se dozvola za privremeni boravak i rad moze produžavati na period od jedne godine, ali da se može produžiti na nedređen broj puta. Jer po trenutnom rješenju nakon isteka prve dozvole (1 godina) i dva produženja (od po 1 godine – znači 1+1) stranac mora da podnese zahtjev za novi boravak što znači da će MUP odluku donijeti za 20 dana što znači prekid u radnom odnosu od 20 dana što je problematično – naročito za izvršne direktore koji nisu obuhvaćeni izuzetkom iz stava 2 člana 71 jer privredno društvo mora imati izvršnog direktora.

Ako se zadrži ovakvo rješenje država Crna Gora bi trebala da stranog investirora koji planira da ulaže u našu zemlju (i bude izvršni direktor svoje kompanije) obavijesti da nakon isteka 3. godine on u periodu od 20 dana ne može više u skladu sa zakonom biti izvršni direktor – dok god mu se ne odobri novi boravak. Dakle, tih 20 dana dok MUP ne odobri novi boravak to lice ili radi na crno ili prestaje sa radom i treba da imenuje drugo lice da upravlja njegovom kompanijom. Ovo nije dobra poruka i nije dobro rješenje i ne zvuči dobro stranim investitorima koji planiraju raditi u Crnoj Gori u skladu sa zakonom.

Stav 3: Dozvola za privremeni boravak i rad za preduzetnike i izvršne direktore u privrednim društvima u kojima su oni jedini vlasnici ili vlasnici više od 51% može se produžavati dok god ispunjavaju uslove iz člana 71 ovog zakona.

Provjeriti da li je referenciranje na član 71 u ovom članu adekvatno jer je ova kategorija stranaca izuzeta od člana 71. Umjesto člana 71 vjerovatno treba staviti referencu na član 48.

Stav 5: Ukoliko stranac ne stupi na rad u roku iz stava 4 ovog člana, poslodavac je dužan da, najkasnije u roku od tri dana, o tome obavijesti Ministarstvo radi poništavanja dozvole za boravak i rad.

Stupanje na rad i zaključivanje ugovora o radu nije isto. Predlažemo da se usklade stavovi 4 i 5.

Sezonsko zapošljavanje stranca

Član 73

Stav 3: Dozvola iz stava 2 ovog člana, koja je izdata sa rokom važenja kraćim od osam mjeseci, može se produžiti do isteka roka od osam mjeseci.

Rok od osam mjeseci smatramo pozitivnim iskorakom.

Kretanje lica unutar stranog privrednog društva

Član 76

Stav 4: Pripravnik, u smislu stava 1 ovog člana, je lice koje posjeduje diplomu o visokom obrazovanju i koje je premješteno da radi u dio stranog društva, odnosno privredno društvo koje je registrovano u Crnoj Gori u svrhu osposobljavanja, i plaćeno je za taj rad.

Smatramo da definiciju pripravnika ne treba uslovljavati diplomom visokog obrazovanja jer je moguće da pripravnik bude lice sa srednjom stručnom spremom.

Uslovi za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad radi kretanja lica unutar stranog privrednog društva

Član 77

Stav 3: Dozvola za privremeni boravak i rad radi kretanja lica unutar stranog privrednog društva za stranca iz člana 76 stav 4 ovog zakona izdaje se sa rokom važenja do jedne godine i može se produžiti još najviše jednu godinu.

Predlog bi bio da se i ova dozvola produzi na jos dvije godine.

U članu 77 kao uslov za dobijanje dozvole za rukovodioca ili specijalistu potrebno priložiti dokaz da lice ima potrebne stručne kvalifikacije i iskustvo potrebno dijelu stranog privrednog društva, u koji treba da bude premješten kao rukovodilac ili specijalista.

Smatramo da je ovo nepotrebno, kao i da Ministarstvo ne može ocjenjivati stručne kvalifikacije ili iskustvo koje je potrebno privrednom društvu, a samim tim ni tražiti od pravnog lica dostavljanje ovog dokaza. Predlažemo da se tačka 5 ovog člana briše.

Rad stranca mimo godišnje kvote

Član 80

Stav 2: Dozvola za privremeni boravak i rad iz stava 1 tačka 11 ovog člana, može se izdati strancu ako ima od 18 do 65 godina života i zaključen ugovor o volonterskom radu, uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda za zapošljavanje.

Predlažemo da se jos jednom razmotri ograničenje po pitanju godina života jer volonter shodno Zakonu o volonterskom radu može biti i lice starije od 65 godina.

Zahtjev za produženje dozvole za privremeni boravak i rad

Član 83

U stavu 1 dodati da pored stranca i poslodavaca, i punomoćnik može podnijeti zahtjev za produženje. Ovo iz razloga što, iako ne bi trebalo da predstavlja nedoumicu, u praksi MUP ne dozvoljava nikome osim strancu lično da podnese i zahtjev za produženje.

Prestanak dozvole za privremeni boravak i rad

Član 84

Stav 1, tačka 6: ako za vrijeme trajanja privremenog boravka stranac boravi van Crne Gore duže od 30 dana;

Ovaj osnov prestanka važenja dozvole nije dobar signal za poslovni ambijent u Crnoj Gori. Ukoliko predlagač zakona ipak insistira da se ovo unese u tekst zakona, predlažemo da se precizira: je li 30 dana neprekidno ili ukupno tokom trajanja boravka? Što znači da ako je ovo drugo da stranac treba da sabira dane odsustva iz Crne Gore.

Stav 2: Izuzetno od stava 1 tačka 6 ovog člana, strancu koji do 90 dana iz opravdanih razloga boravi van Crne Gore, neće prestati da važi dozvola za privremeni boravak ako o odlasku iz Crne Gore prethodno obavijesti Ministarstvo.

Ko cijeni opravdane razloge i da li se recimo smatra opravdanim ako stranac bude upućen na službeni put ili odluči da godišnji odmor provede u svojoj zemlji sa svojom porodicom?

Stav 3: Dozvola za privremeni boravak i rad ne prestaje da važi strancu iz člana 80 stav 1 tač. 3, 4, 5, 8 i 9 ovog zakona iako je boravio van Crne Gore duže od 30 odnosno 90 dana.

U ove izuzetke nisu uključeni recimo stranci - IT stručnjaci koji su u radnom odnosu i rade za kompanije registrovane u Crnoj Gori ali se fizički nalaze van Crne Gore. Smatramo da je državi u interesu da i ovu kategoriju stranaca ima regulisanu jer se na ovaj način poslodavci obeshrabruju da strance angažovane na ovaj način uvedu u legalne tokove.

Takođe, ovdje ne spada boravak po osnovu pružanja ugovorenih usluga iz člana 80 stav 1 tačka 6. Smatramo da i ovaj osnov treba da bude izuzetak od pravila i da zato stav 3 treba da glasi Dozvola za privremeni boravak i rad ne prestaje da važi strancu iz člana 80 stav 1 tač. 3, 4, 5, 6, 8 i 9 ovog zakona iako je boravio van Crne Gore duže od 30 odnosno 90 dana

Potvrda o prijavi rada

Član 86

Stav 2: Pravna i fizička lica koja koriste usluge stranaca iz stava 1 ovog člana dužna su da imaju zaključen ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa strancem ili stranim poslodavcem koji upućuje stranca na rad u Crnu Goru, prije dolaska stranca u Crnu Goru.

Predlažemo da umjesto ove formulacije koja je dodata :“prije dolaska stranca u Crnu Goru“ piše „prije početka rada stranca“. Jer stranac u nekim situacijama treba doći u zemlju kako bi potpisao ugovor i samim tim počeo da radi.

Stav 4: Ministarstvo je dužno da poslodavcu ili fizičkom licu iz stava 3 ovog člana izda potvrdu o prijavi rada.

U trenutno važećem tekstu zakona u ovom dijelu propisan je rok (7 dana) u kom je MUP duzan da izda potvrdu. Smatramo da čitav koncept izdavanja potvrde treba biti promijenjen jer trenutno rješenje nije najbolje iz ovih razloga:

Smisao rada po osnovu prijave rada trebalo bi biti ubrzanje i olakšanje te fleksibilniji način regulisanja rada – koji se završava brze od pribavljanja dozvole za privremeni boravak i rad. Dakle – predlažemo da prijava rada bude upravo to: prijava rada: znači da poslodavac treba da podnese prijavu rada stranca MUP-u i da time informiše MUP o radu stranca. Nije potrebno da po toj prijavi rada MUP donosi odluku niti da se čeka na bilo kakav dodatni dokument. To bi trebalo da bude suština prijave rada. Molimo da se to razmotri. Ako ovo nije prihvatljivo predlažemo da se unese rok u kom MUP donosi odluku jer je bitno da poslodavac ali i stranac znaju kad se moze početi sa radom odnosno koliko dugo će se čekati odluka MUP-a.

Predlog nije prihvatljiv.

Ovaj komentar se odnosi na neku od radnih verzija novog Zakona o strancima, jer u Nacrtu zakona o strancima koji je objavljen u Pobjedi i na portalu e-uprave ne tretira se vambračna zajednica.

Podsjećanja radi, Direktiva Savjeta 2003/86/EZ od 22. septembra 2003. godine o pravu na spajanje porodice propisuje da države članice mogu na osnovu zakona ili propisa dopustiti ulazak i boravište nevjenčanom partneru koji je državljanin treće zemlje i s kojim je sponzor u uredno dokazanom stabilnom dugoročnom odnosu, ali to ne znači da države moraju da ispoštuju tražene standarde.

Predlog nije prihvatljiv.

Kako bi unaprijedili postojeće zakonsko rješenje i implementaciju istog u dijelu izdavanja dozvola za privremeni boravak radi praktične obuke mišljenja smo da se ova dozvola može izdati samo uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove za koje se izdaje dozvola.

Predlog je prihvatljiv.

Ova oredba je ugrađena u Nacrt zakona.

Predlog nije prihvatljiv.

Predloženo zakonsko rješenje je kontradiktorno sa faktičkom situacijom jer se strancu odobrava privremeni boravak sa rokom važenja do jedne godine, a on ne boravi u Crnoj Gori.

Predlog je prihvatljiv.

U pitanju je tehnička greška koja je ispravljena, što znači da se misli na tačku 12.

Predlog nije prihvatljiv.

Budući da se godišnja kvota utvrđuje po djelatnostima i zanimanjima, u skladu sa stanjem i kretanjem na tržištu rada sasvim je opravdano da se stranac može raspoređivati samo na poslovima za koje mu je izdata dozvola. Prihvatanje ovog predloga bilo bi u suprotnosti sa suštinom izdavanja dozvole za privremeni boravak I rad koja je definisana zakonom. Takođe, ovo zakonsko rješenje je efikasno, posebno s aspekta rada inspekcijiskih organa. Sa druge strane, Zakonom o radu propisano je da se ovaj zakon primjenjuje I na zaposlene strane državljane I lica bez državljanstva koji rade kod poslodavca na teritoriji Crne Gore, ako zakonom nije drukčije određeno. Shodno tome, Zakon o strancima propisuje uslove za zapošljavanje I rad stranaca, koji podrazumijevaju obavezu pribavljanja dozvole za privremeni boravak I rad stranca, na osnovu koje poslodavac zaključuje ugovor o radu. Za vrijeme trajanja radnog odnosa, zaposleni stranac ima ista prava I obaveze kao I zaposleni državljanin Crne Gore. Sa druge strane, raspoređivanje zaposlenog na druge poslove nije pravo zaposlenog, već mogućnost za poslodavaca ukoliko postoje potreba organizacije rada.

Predlog djelimično prihvatljiv.

Preduzetnici i izvršni direktori u privrednim društvima u kojima su oni jedini vlasnici ili vlasnici više od 51% su izuzeti od obaveze dostavljanja pisane ponude poslodavca za zapošljavanje stranca na određenom radnom mjestu iz razloga što su isti vlasnici ili većinski vlasnici u privrednom društvu, tako da je jedino u ovim slučajevima opravdano nedostavljanje ovog dokaza.

Predlog nije prihvatljiv.

U vezi sa primjedbom na član 72 Nacrta zakona ističemo da je navedeno rješenje preuzeto iz ranijih zakonskih propisa koji se odnose na zapošljavanje stranaca. Prema Zakonu o strancima ne postoji zakonsko ograničenje da se istom strancu, ukoliko postoji potreba za njegovim radom, izda nova dozvola za boravak i rad sa novim rokom važenja, o čemu se mora podnijeti novi zahtjev i po kojem se odlučuje na način i u rokovima utvrđenim zakonom. Takođe treba uvažiti činjenicu da svaka zemlja ima pravo da kreira svoje tržište rada.

Predlog je prihvatljiv.

Član 73 će se redefinisati na način da se dozvola za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja izdaje na period od šest mjeseci sa mogućnošću produženja za još dva mjeseca.

Predlog nije prihvatljiv.

Definicija pripravnika je u skladu sa Direktivom evropskog parlamenta i savjeta 2014/66/EU od 15. maja 2014. gGodine o uslovima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva.

Predlog nije prihvatljiv.

Član 77 Nacrta zakona je u skladu sa Direktivom evropskog parlamenta i savjeta 2014/66/EU od 15. maja 2014. godine o uslovima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva.

Predlog nije prihvatljiv.

U Nacrtu zakona o strancima nije ni ponuđeno ovakvo zakonsko rješenje na koje ste dali primjedbu.

Predlog nije prihvatljiv.

Ovo na može da bude materija ovog zakona jer se prava i obaveze punomoćnika definišu drugim zakonima.

Predlog nije prihvatljiv.

Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova u svakom pojedinačnom slučaju nakon procjene činjenica i dokaza donose objektivnu i nepristrasnu odluku.

Razdoblje trajanja odsustva sa teritorije Crne Gore je u skladu sa Direktivom Savjeta 2003/109/EZ od 25. decembra 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja koji imaju stalni boravak, koja tretira oblast trajanja boravka.

Predlog nije prihvatljiv.

Članom 86 stav 3 Nacrta zakona je propisano da Ministarstvo unutrašnjih poslova izdaje, bez odlaganja, potvrdu o prijavi rada, što će da doprinese ubrzanju i olakšanju ove vrsta rada.

Mišljenja smo da u tekstu zakona treba da ostane formulacija “prije dolaska stranca u Crnu Goru” , jer je jasno da ova kategorija stranaca dolazi da radi za “poznatog poslodavaca”.

NACIONALNA TURISTIČKA ORGANIZACIJA CRNE GORE

Treba imati u vidu da je do sada postojao problem u slučaju kada stranac skraćuje i1i produžava boravak. Primjer, postoji veliki broj stranaca koji prijavi boravak na duže od 30 dana iz razloga izbjegavanja plaćanja boravšne takse. Shodno Čl. 3 Zakona o boravišnoj taksi boravitnu taksu ne рlаćaju lica koja neprekidno borave u objektu za smjštaj duže od 30 dana. Та lica napuštaju zemlju ranije i ne postoji o tome evidencija, ne izvrši se odjava boravka na dan kada on stvarno napušta Crnu Goru. To rezultira nepouzdanim padacima o boravku stranca. Ovo se treba imati u vidu pri izradi Nacrta zakona.

Evidentan problem koji postoji jeste blokiranje sistema za prijavu. Postoje dva razlaga. i to: bagovanje sistema i pogretno unotenje tifre vite puta. U prvom slucaju LTO unesu podatke a1i se oni ne prihvate od strane sistema odmah već nakon nekog vremena, u nekim slučajevima i nakon nekoliko dana. Hote1i nemaju čak ni ovu magućnost, naknadnag slanja prijave, njima se prijava nakon isteka 24h nе prihvata. U drugom slučaju, kada je u pitanju pogrešno unijeta tifra, smatramo da treba stvoriti obavezu za nadležne organe da se problem otkloni u štо kraćem vremenu, da se utvrdi rok za otključavanje tokena jer se sada dešava da otključavanje tokena realizuje u nekim slučajevima i nakon 10 dana. Ne pastoji jasno definisin rok.

Kako је Nacrt zakona predvidio rješavanje ovih situacija? One onemogućavaju kontrolu. Sa druge strane, turista se osjeca nesigurno, ne posjedaje nikakav dokaz da je prijavljen.

Član 99. Nacrta zakona o strancima, stav 1, propisuje "Davalac smještaja prijavu i odjavu boravka stranca dostavlja elektronski, a ako nema tehničkih mogućnosti za dostavljanje elektronskim putem, davalac smještaja prijavu i odjavu boravka može dostavljati preko turističke organizacije iz člаnа 100 ovog zakona ili policiji na propisanom obrascu u pisanoj formi". Šta se sve podrazumijeva pod „nema tehničkih mogućnosti za dostavljanje elektronskim putem"? Da li se odnosi za slučaj kvara? Mišljenja smo da isto treba jasno precizirati. Ukoliko se odnosi i na slučaj kvara uzmimo primjer hostela. Kako da lice zaduženo od strane hostela izvrši prijavu kod LTO ili u policiji kada ne možе zadržavati putnu ispravu turiste, a kopija se ne prihvata prilikom pijave.

U članu 100, stoji: Podnošenje prijave i odjave preko turističke organizariije se ne naplaćuje. Iskustvo od prethodne godine nam govori da je posao prijave i odjave stranaca zaista prezahtjevan, posebno u turističkim mjestima gdje је velika frekvencija gostiju, pri čemu se moraju obezbijediti dodatni sezonski radnici. Stvaraju se gužve na punktovima i gubi se smisao pastojanja turističkih organizacija. Besplatna aplikacija MUP-a RB90 ne daje mogucnost očitavanja dokumenata, pregleda detaljnih informacija o kretanju turista i sl. Na primjeru LTO Kotor stvaranje uslova za implementaciju ovog zakona 2016. godine koštalo je oko l60.000,00e (tehničko opremanje kancelarija, razvoj programa prijave i odjave boravka, održavanje programa, servera i kompjuterske opreme, obuka zaposlenih, naknade i zarade zaposlenih, kancelarijski materijal i dr). 1z tog razloga neophodno je razmotriti moguće izvore sredstava za ove namjene i rasteretiti LTO ovih velikih troškova. Takođe, treba imati u vidu da je Zakonom o turističkim organizacijama i Zakonom o boravišnoj taksti jasno utvrđena namjena sredstava kojе LTO prihoduje.

Postoji značajan broj turista koji borave na plovnim objektima nautičkog turizma. Kako Nacrt zakona predviđa njihovu prijavu i odjavu? Kojim članovima zakona је uređena prijava i odjava nautičіkih turista. Takođe, kada govorimo o kruzerima. Molimo za pojašnjenje.

Predlog nije prihvatljiv.

Pitanjetehničke nemogućnosti prijave / odjave stranaca ne može se regulisati kroz Zakon o strancima. Ova pitanja se bliže uređuju podzakonskim aktima.

Predlog nije prihvatljiv.

Pitanje tehničke nemogućnosti prijave / odjave stranaca ne može se regulisati kroz Zakon o strancima. Ova pitanja se bliže uređuju podzakonskim aktima.

Predlog nije prihvatljiv.

Pitanjetehničke nemogućnosti prijave / odjave stranaca ne može se regulisati kroz Zakon o strancima. Ova pitanja se bliže uređuju podzakonskim aktima.

Predlog nije prihvatljiv.

Pitanje tehničke nemogućnosti prijave / odjave stranaca ne može se regulisati kroz Zakon o strancima. Ova pitanja se bliže uređuju podzakonskim aktima.

MONTENEGRO BUSINESS ALLIANCE

Čl.55

Možda ovaj član treba dopuniti tako što bi definisali za koju se vrstu vize aplicira.

Čl. 71 i 72

Smatramo da kada je u pitanju produženje radnog odnosa izvršnom direktoru (nakon tri godine) ne treba prekidati radni odnos kako je sada zakonom definisano, već je potrebno produžiti dozvolu, bez prekida radnog odnosa.

Čl. 78 i 79

Mišljenja smo da treba povećati dosadašnji Broj kvota ili ih čak za konkretne oblasti kao što su građevinarstvo i turizam u toku sezone i ukinuti, jer period čekanja novih kvota predstavlja biznis barijeru i povećava troškove poslovanja za poslodavce.

Čl. 83

Kad je riječ o produženju boravka, odnosno produženju dozvole za privremeni boravak, treba jasno definisati koja je dokumentacija potrebna za produženje, jer dolazi do neslaganja onoga što se događa u praksi i propisa koji regulišu ovu materiju.

Mišljenja smo da, takođe, ima prostora da se u Nacrtu Zakona o strancima uključe i Agencije za posredovanje u zapošljavanju, zbog uloge i prirode njihovog posla kada je u pitanju tržište rada.

Predlog nije prihvatljiv.

Pitanje izdavanja viza je propisano u posebnom poglavlju zakona dok je u članu 55 Nacrta zakona propisano izdavanje dozvola za privremeni boravak radi liječenja u Crnoj Gori.

Predlog se djelimično prihvata.

Članom 72 stav 3 Nacrta zakona je propisano:

„Dozvola za privremeni boravak i rad za preduzetnike i izvršne direktore u privrednim društvima u kojima su oni jedini vlasnici ili vlasnici više od 51% može se produžavati dok ispunjuvaju uslove iz člana 71 ovog zakona“.

Predlog nije prihvatljiv.

Važećim Zakonom o strancima koji se primjenjuje od 1. aprila 2015. godine propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca – godišnju kvotu utvrđuje Vlada Crne Gore, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se stranci mogu zapošljavati, odnosno pružati ugovorene usluge. Ministarstvo rada i socijalnog staranja, predlaže godišnju kvotu Vladi Crne Gore, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta. Takođe, ovim zakonom je već propisano da Vlada može ograničiti godišnju kvotu, povećati broj, odnosno izvršiti preraspored po namjenama, ako je to uslovljeno promjenama odnosa ponude I tražnje na tržištu rada ili zbog posebnih uslova u pojedinim djelatnostima.

Ovaj način utvrđivanja godišnjeg broja dozvola omogućava praćenje stanja i kretanja na tržištu rada u Crnoj Gori.

Predlog nije prihvatljiv.

Član 83 Nacrta zakona o strancima jasno propisuje šta se prilaže uz zahtjev za produženje dozvole za privremeni boravak i rad.

Predlog nije prihvatljiv.

Zakonom o radu propisano je da Ministarstvo rada I socijalnog staranja izdaje dozvolu za rad agencijama za privremeno ustupanje zaposlenih, dok je Zakonom o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti propisano da isto ministarstvo izdaje dozvolu za rad agencijama za zapošljavanje koje obavljaju poslove zapošljavanja, uključujući i poslove posredovanja pri zapošljavanju.

SAVJET STRANIH INVESTITORA

Dozvola za privremeni boravak ne prestaje da vazi strancu iz clana 43 tacka 13 ovog zakona iako je boravio van Crne Gore duze od 30 odnosno 90 dana. (Obrazloženje: na osnovu člana 43 tačka 13 ovog zakona i člana 22 stav 3 Zakona o jahtama odobrava se privremeni boravak strancima - članovima posade strane jahte - cčiji je vlasnik zakljucio ugovor o zakupu veza sa marinom za jahte u Crnoj Gori, u trajanju dužem od 90 dana. Pošto će članovi posade jahti boraviti van Crne Gore tokom vise od 90 dana u toku godine, zbog plovidbi jahti van Crne Gore tokom sezone, to je potrebno unijeti ovakvu odredbu kako im godišnja dozvola boravka ne bi prestala da važi zbog boravka van CG duze od 90 dana).

Boravkom stranca van Crne Gore smatra se i boravak na stranoj jahti dok je jahta na vezu u Crnoj Gori. (Obrazloženje: Zakon o jahtama utvrdjuje da strana jahta nije pod suverenitetom Crne Gore, odnosno da nije teritorija Crne Gore – član 2 i 3 Zakona o jahtama – tako da je potrebno utvrditi ovakvom odredbom da stranac ne boravi u Crnoj Gori dok je na stranoj jahti – ovakva odredba je neophodna radi daljeg razvoja nautičkog turizma u Crnoj Gori i uredjivanja specificnog statusa članova posade stranih jahti i njihovog poreskog i drugog tretmana, pošto ne rade u Crnoj Gori kada rade na stranim jahtama).

Predlog je prihvatljiv.

Ova oredba je ugrađena u Nacrt zakona.

Predlog nije prihvatljiv.

Predloženo zakonsko rješenje je kontradiktorno sa faktičkom situacijom jer se strancu odobrava privremeni boravak sa rokom važenja do jedne godine, a on ne boravi u Crnoj Gori.

VISOKI KOMESARIJAT UJEDINJENIH NACIJA ZA IZBJEGLICE – KANCELARIJA U PODGORICI

UNHCR želi da ponovi da bi predloženi postupak za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva i s njom povezane grupe prava omogućio Crnoj Gori da osigura ispunjavanje obaveza iz Konvencije iz 1954. godine i međunarodnog prava ljudskih prava. Dok bi se time identifikovala lica bez državljanstva i pružila im se osnovna prava koja bi omogućila da u punoj mjeri učestvuju i daju doprinos društvu u kojem žive, predloženi postupak ni u kom slučaju ne obavezuje Crnu Goru da licima bez državljanstva identifikovanim na njenoj teritoriji dodijeli državljanstvo.

Takođe, malo je vjerovatno da bi uspostavljanje postupaka za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva stvorilo “faktor privlačenja” (tj. privlačenja lica u zemlje sa takvim postupcima radi zloupotrebe prava). Zemlje koje su uspostavile takav postupak nijesu zabilježile povećanje broja onih koja traže status lica bez državljanstva. Na osnovu prethodno iznesene analize, UNHCR vjeruje da aktuelni zakonski okvir koji postoji u Crnoj Gori ne ovlašćuje konkretno nijedan državni organ da utvrđuje apatridiju.

Aktuleni zakonski okvir takođe ne propisuje pravičan, transparentan i djelotvoran postupak za utvrđivanje apatridije. Da bi takav postupak bio djelotvoran, utvrđivanje apatridije mora da bude specifičan cilj tog mehanizma, mada ne nužno i jedini. Konačno, mada su prava lica bez državljanstva u određenoj mjeri obuhvaćena raznim zakonima, lica bez državljanstva realno ne mogu da ih iskoriste zbog uslova koje ne mogu da ispune.

UNHCR čvrsto vjeruje da Vlada Crne Gore treba da iskoristi priliku finalnog preispitivanje nacrta Zakona o strancima da vrati u tekst zakona namjenski osmišljen postupak za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva koji uzima u obzir specifični položaj lica bez državljanstva, da odredi organ zadužen za taj postupak i da osigura da lica bez državljanstva imaju pristup i uživaju svoja prava predviđena Konvencijom iz 1954.

UNHCR stoga ljubazno poziva Ministarstvo unutrašnjih poslova da ponovo razmotri uključivanje namjenskog poglavlja o apatridiji u nacrt Zakona o strancima, na način kako je to bilo definisano u tekstu nacrta Zakona usaglašenom u januaru 2017. godine.

Predlog je prihvatljiv.

U tekst Nacrta zakona o strancima ugrađene su odredbe koje čine posebno poglavlje, a regulišu pitanje lica bez državljanstva u Crnoj Gori.

NVO „PRAVNI CENTAR“

Izuzeci- Član 69 Nacrta Zakona o strancima

Član 69. st. 1. Nacrta Zakona o strancima taksativno nabraja izuzetke od propisane obaveze da stranac može da radi Crnoj Gori samo na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Saglasno ovoj odredbi slobodan pristup tržišitu rada ima i stranac kome je priznat status izbjeglice ili odobrena dodatna zaštita u skladu sa Zakonom o azilu (,,Službeni list RCG", broj 45/06), odnosno odobren azil ili supsidijarnu zaštitu ili privremenu zatitu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje
medunarodna i privremena zašita stranaca;

Odredbu člana 69. Nacrta Zakona o strancima treba proširiti i izuzecima obuhvatitii kategoriju stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori radi usklađenosti sa članom 70 Zakona o međunarodnoj i privremenoj zštiti stranaca ("Službeni list Crne Gore, broj 2/2017"). Saglasno odredbi člana 70 Zakona o međunarodnoj i privremenoj zašiti stranaca, slobodan pristup tržištu rada, izuzetno, ima i stranac koji traži međunarodnu zašitu. Odredbom člana 70 propisano je da : "Stranac koji traži međunarodnu zaštitu stiče pravo na rad protekom roka od devet mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za međunarodnu zašitu o kojem Ministarstvo nije donijelo odluku. Stranac koji traži međunarodnu zaštitu ostvaruje pravo na rad bez dozvole za boravak i rad iii potvrde o prijavi rada do pravosnažnosti odluke povodom zahtjeva za međunarodnu zašitu."

Predlažemo da se u članu 69 st. 1. Nacrta Zakona o strancima doda tačka 7. koja glasi: "status stranca koji traži međunarodnu zaštitu protekom roka od devet mjeseci od dana podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu o kojem Ministarstvo nije donjelo odluku"

2. Uslovi za izdavanje dozvole za stalni boravak - član 89 Nacrta Zakona o strancima

Jedan od uslova za izdavanje dozvole za stalni boravak prema članu 89.st. 1 tačka 3. Nacrta Zakona o strancima jeste i posjedovanje dokaza da stranac : " u državi porijekla nije pravosnažno osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci za krivčnio djelo za koje se goni po službenoj dužnosti iii su prestale pravne posljedice osude". U odnosu na kategoriju azlianata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom posjedovanje i mogućnost pribavljanja ovog dokaza prije će biti izuzetak nego pravilo. S obzirom na prirodu izbjeglištva i teškoće svojstvene specifčnom položaju i situaciji u kojoj se nalaze, azilanti i lica pod supsidijarnom zaštitom uglavnom neće biti u mogućnosti da svoj zahtjev za izdavanje dozvole za stalni boravak potkrijepe i ovim
dokazom. Oragan nadležan za izdavanje dozvole za stalni boravak treba da uzme u obzir ovu činjenicu i da ne insistira kruto na pribavljanju i posjedovanju ovog dokaza. MUP u odnosu na posjedovanje dokaza o neosuđivanosti iz zemije porijekla treba da se rukovodi istim razlozima koji su ga opredijelili da od azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom ne zahtijeva posjedovanje važeće putne isprave kako je propisano u članu 89.st.2. Nacrta Zakona o strancima. Predlažemo da se odredba člana 89.st.2. Nacrta Zakona o strancima dopuni na način da glasi: stranac koji je do dana podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za stalni boravak zakonito boavio u Crnoj Gori neprekidno pet godina nu osnovu priznatog statusa izbjegiice ili odobrene dodatne zaštite, u skladu sa Zakonom o azilu, odnosno odobrenog azila iii supsidijarne zaštite u skladu sa zakonom kojim se uređuje međunarodna i privremena zaštita stranaca, ne mora ispunjavati uslove iz stava 1 tačka 1 i tačka 3 ovog člana". Saglasno ovoj odredbi azilanti i stranci pod supsidijarnom zašitom imaće privilegovan položaj, jer se od njih prilikom izdavanja dozvole za stalni boravak neće insistirati na posjedovanju važeće strane putne isprave i pribavljanju dokaza o neosuđivanosti.

Predlog nije prihvatljiv.

U vezi primjedbom na član 69 Nacrta zakona o strancima ističemo da je ovo materija već prpisana članom 70 Zakona o međunarodnoj i privremenoj zštiti stranaca ("Službeni list Crne Gore, broj 2/2017"), tako da je nepotrebno duplirati normu.

Predlog se prihvata.

UNIJA POSLODAVACA CRNE GORE

1. Član 68 stav 2

„Stranac može da radi u Crnoj Gori samo na poslovima za koje mu je izdata dozvola za privremeni boravak i rad ili potvrda o prijavi rada i samo kod onog poslodavca koji ga zapošljava.

Uloga Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih je i ovog puta izopštena iz primjene Zakona o strancima, što jeste vrlo problematično, posmatrajući njenu svrhu postojanja, odnosno pružanja usluge u okviru pretežne djelatnosti (prevashodno, ustupanje zaposlenih na povremenim i privremenim i sezonskim poslovima). Ne vidimo razlog da se pravi razlika u ovom domenu između domaće i strane radne snage. Dakle, agencije bi se trebale naći kao izuzetak od pravila da stranac može da radi samo kod poslodavca koji ga zapošljava. Generalno, koncept „da radi samo kod poslodavca koji ga zapošljava“ kosi se sa pružanjem ugovorenih usluga i karakterom poslovnih aranžmana između privrednih subjekata. Takođe, argumenti predstavnika Ministarstva rada i socijalnog staranja po pitanju zloupotreba u ovom domenu ne mogu da opstanu, budući da je uplatu poreza i doprinosa, odnosno ispunjavanje obaveza prema državi mnogo lakše pratiti i na taj način efikasnije suzbijati sivu ekonomiju. Kao dodatni argument, kroz inovirana rešenja Zakona o radu oko kojeg se u ovom trenutku vode pregovori, je očigledno da će ubuduće Agencija imati obavezu i dostavljanja bližih podataka Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

2. Član 71

„Dozvola za privremeni boravak i rad radi zapošljavanja i sezonskog zapošljavanja izdaje se strancu koji ispunjava uslove iz člana 47 ovog zakona, a kao dokaz o opravdanosti zahtjeva priloži:

1) pisanu ponudu poslodavca za zapošljavanje stranca na određenom radnom mjestu;

2) dokaz o stečenom nivou obrazovanja i kvalifikacije;

3) dokaz o zdravstvenoj sposobnosti;

4) izvod iz akta o sistematizaciji kod poslodavca.

Izuzetno, dokaz iz stava 1 tačka 1 ovog člana ne prilaže se za preduzetnike i izvršne direktore u privrednim društvima u kojima su oni jedini vlasnici ili vlasnici više od 51%, ali uz zahtjev su dužni da prilože dokaz o vlasništvu i registaciji preduzetnika, odnosno privrednog društva.“

U pogledu dokumentacije potrebne za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad koji se tiče zdravstvene sposobnosti, ukazujemo da Direktive poznaju uslov: da ne postoje smetnje po javno zdravlje, što je i „pokriveno“ članom 47 stav 1 tačka 8. Takođe, vrlo problematičnim vidimo naknadno dodat dokaz (mimo RG)-izvod iz akta o sistematizaciji. Prevashodno, sadržaj akta o sistematizaciji je namijenjen posebnim uslovima zasnivanja radnog odnosa i opisu poslova. Ne znamo zašto se insistira na ovom dokazu prilikom izdavanja dozvole za boravak i rad stranaca, kad on služi isključivo za unutrašnju organizaciju i tzv. popis poslova, a da ne pominjemo da on prema sadašnjim opštim propisima o radu nije obavezni akt poslodavaca. Trenutna situacija je takva da se još uvek vode pregovori za novi Zakon o radu i nije postignuta saglasnost oko uvođenja akta kao obaveznog elementa radnog odnosa u svim privrednim subjektima, tj. još uvijek se ne zna sa sigurnošću da li će tzv. mali poslodavci-do 10 zaposlenih biti oslobođeni njegovog donošenja, na čemu Unija poslodavaca CG insistira.

Samim tim, Unija poslodavaca CG se oštro protivi uvođenju dokaza-izvod iz akta o sistematizaciji, jer, ponavljamo, isti u ovom trenutku nije obavezan i ne zna se njegova dalja sudbina u smislu novog zakonskog rešenja. Zapravo, govorimo o aktu koji je podložan promenama radi usklađivanja sa potrebom procesa rada i organizacijom poslova kod poslodavca.

Takođe, ukazujemo da član 5 stav 4 Direktive 2014/36/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 26. februara 2014. o uslovima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika dozvoljava da se dokaz o stečenom nivou obrazovanja i kvalifikacije treba tražiti samo u slučaju ukoliko će stranac raditi u profesiji predviđenoj propisima.

3. „Član 72

Dozvola iz stava 1 ovog člana, može se produžiti najduže do dvije godine.

Dozvola za privremeni boravak i rad za preduzetnike i izvršne direktore u privrednim društvima u kojima su oni jedini vlasnici ili vlasnici više od 51% može se produžavati dok ispunjavaju uslove iz člana 71 ovog zakona.“

Svakako da je prepoznat učinjeni pomak od strane Ministarstva, ali da bi ova odredba u svojstvu izuzetka imala odjeka, uopšte, uticaja na poslovanje, ona bi se trebala predvidjeti kao izuzetak za sve izvršne direktore, bez obzira na nivo zastupljenosti vlasničke strukture. U ovom domenu nezobilazna je primjena Zakona o privrednim društvima. Jedan od razloga za proširenje izuzetka za sve izvršne direktore je svakako i taj što se najčešće strano privredno društvo (a ne samo fizičko lice)pojavljuje kao osnivač, odnosno vlasnik privrednog društva na teritoriji CG. Generalnog smo stava da izuzeci trebaju biti predviđeni za izvršne direktore, nezavisno od vlasničke strukture. I sami znate, nakon tri godine u CG mora doći do prekida u radnom odnosu za najmanje 20 dana, dok MUP ne donese rješenje, što zna da bude vrlo problematično – naročito za izvršne direktore. U praksi to bi značilo da to lice- ili radi na crno ili prestaje sa radom i treba da imenuje drugo lice da upravlja njegovom kompanijom. Samim tim, insistiranjem na ovakoj normi, svjesno ih dovodimo u situaciju da čine prekršaj. Dakle, naš predlog je da se brišu riječi„ u privrednim društvima u kojima su oni jedini vlasnici ili vlasnici više od 51%“

4. Član 73 stav 2

„Dozvola za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja izdaje se sa rokom važenja do šest mjeseci u vremenskom periodu od jedne godine“.

Saglasno Direktivi 2014/36/EU Evropskog parlamenta i Vijeća o uslovima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika, koja ostavlja mogućnost uređivanja sezonskog rada za vremenski period od 5 do 12 mjeseci saglasno promjeni godišnjih doba, možda predvidjeti duži vremenski period trajanja sezonskog rada, kao što je nekada bilo, 8 mjeseci, naročito ako je poznata težnja države iskazana kroz sva poziciona razvojna dokumenta –produžetak trajanja sezone.

5. Član 73 stav 6

„Poslove u djelatnostima sezonskog karaktera utvrđuje Vlada Crne Gore, na predlog organa državne uprave nadležnog za poslove rada, uz prethodno pribavljeno mišljenje Socijalnog savjeta.“

Istina, Direktiva 2014/36/EU Evropskog parlamenta i Savjeta o uslovima za ulazak i boravak državaljana trećih zemalja u svrhu zapošljavanja u statusu sezonskih radnika ukazuje na potrebu predviđanja djelatnosti sezonskog karaktera. Ali je to za nas- kao državu prepoznatu za turističku destinaciju, osjetljivo pitanje koje zaslužuje detaljniju analizu i diskusiju sa socijalnim partnerima i resornim ministarstvima. Kao dodatna činjenica, Vaš predlog se odnosi na poslove u okviru djelatnosti sezonskog karaktera, a ne same djelatnosti, što dodatno problematizuje situaciju. Poslovi se uređuju isključivo za pojedinačna radna mesta (ugovorom o radu) na nivou konkretnog poslodavca.

Molimo da vodite računa da će se ovaj segment, analogijom propisa, odnositi na sve zaposlene i poslodavce, u smislu da ce imati uticaj i na opseg opštih propisa o radu, budući da Zakon o radu samo poznaje sezonski posao, kao odstupanje od ograničenja trajanja radnog odnosa na određeno vreme od 24 meseca. Za UPCG je neprihvatljivo da se na fonu Zakona o strancima uređuje ovo pitanje, a da recimo o tome Zakon o radu i Zakon o klasifikaciji djelatnosti „ćuti“. Na kraju, nije nam jasno zašto MRSS insistira da predmetno uredi na ovaj način, kada u svakom trenutku u okviru kvote može da prepozna koja je to djelatnost sezonskog karaktera kroz omogućavanje odobrenog broja dozvola.

6. Član 76 stav 1

„Strano privredno društvo može privremeno da rasporedi svog zaposlenog na rad u dio stranog društva, odnosno privredno društvo čiji je osnivač, a koje je registrovano u Crnoj Gori, pod uslovom da je stranac u tom stranom privrednom društvu zaposlen najmanje 12 mjeseci i da obavlja poslove rukovodioca ili specijaliste, odnosno najmanje tri mjeseca i da obavlja poslove pripravnika.“

Stav 1 clana 76 nije usklađen sa Direktivom 2014/66/EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 15. maja 2014. o uslovima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru premještaja unutar društva, te nisu uključena povezana društva, odnosno društva koja se nalaze pod matičnom upravom stranog privrednog društva.

7. Član 78 stav 2:

„Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se stranci mogu zapošljavati“

Podjela kvote po zanimanjima je vrlo problematična i neodrživa i stvara velike poteškoce privrednim subjektima. Tražimo brisanje podjele kvote po zanimanjima, jer kao što smo više puta naglasili ne vidimo pozitivne rezultate ovakve podjele niti veću uređenost sistema na fonu tržišta rada, već upravo suprotno, stvaranja poteškoca ne samo privrednicima nego i službenicima koji ovaj propis direktno primjenjuju.

Strah nas je da do insistiranja na ovakvom rješenju dolazi jer se zanimanja „miješaju sa radnim mjestima“, te mislimo da je to glavni razlog i zašto se insistira i na aktu o sistematizaciji. Ne mogu se poistovjećivati radna mjesta i zanimanja, što često kod nekog koji ne poznaje u dovoljnoj mjeri radno zakonodavstvo zna da stvori zabunu.

S druge strane, kao odgovorni učesnik RG na ovom tekstu, moramo primijetiti da ste uvazili prigovor Unije poslodavaca da se brišu ugovorene usluge iz kvota, sa razloga graničenja sa slobodom ugovaranja obligacionih odnosa u privredi.

8. Član 81 stav 4

„Izuzetno, zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad može podnijeti Ministarstvu i poslodavac u mjestu namjeravanog boravka stranca.“

Predlažemo da se dodaju i riječi: “sjedištu poslodavca u Crnoj Gori ili mjestu rada stranca“.

9. Član 81 stav 5

„U slučaju podnošenja zahtjeva u skladu sa članom 4 ovog člana, stranac je dužan da se, u roku od 5 dana od dana izdavanja potvrde javi Ministarstvu u mjestu podnošenja zahtjeva, radi davanja podataka iz stava 3 ovog člana. U protivnom smatraće se da je poslodavac odustao od zahtjeva.“

Imali ste prilike na okruglom stolu povodom novog Nacrta zakona o strancima da čujete predloge privrednika da se produži rok od 5 dana ukoliko postoji mogućnost.

10. Član 82 stav 3

„O zahtjevu za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad odlučuje se u roku od 20 dana od dana predaje urednog zahtjeva“.

Kako je rok za odlučivanje po zahtjevu od 20 dana, molimo da se za sezonsko zapošljavanje odredi kraći rok od 10 dana. Pre 2015, Zakon je poznavao kraći rok za sezonsko zapošljavanje. Svjesni smo da je veliki pritisak na službenike MUP-a, posebno u toku sezone, ali verujemo da je Ministarstvo unutrašnjih poslova svjesno pojave mnogih situacija u jeku sezone (u slučaju napuštanja radnog mjesta od prethodno zaposlenog) potrebe za hitnim popunjavanjem upražnjenog radnog mjesta. Budući da je brzina u postupanju službenika MUP-a ključna za nastavak redovnih aktivnosti i obavljanje poslova turističkih poslenika, molimo da razmislite o roku do 10 dana. Naravno, na ovome i ne možemo da instistiramo, samo molimo da razmotrite predlog, ukoliko Vaši kapaciteti u smislu broja službenika to dozvoljavaju. Takodje, molimo da razmislite i o zauzimanju kvote, po podnošenju uredne dokumentacije, buduci da zauzimanje kvote ne zavisi samo od potreba privrednika za stranom radnom snagom i trenutka podnošenja zahtjeva, već i od brzine postupanja službenika koji obrađuje predmet.

11. Član 84

„Dozvola za privremeni boravak i rad prestaje da važi:

...

6) ako za vrijeme trajanja privremenog boravka stranac boravi van Crne Gore duže od 30 dana;

...

Izuzetno od stava 1 tačka 6 ovog člana, strancu koji do 90 dana iz opravdanih razloga boravi van Crne Gore, neće prestati da važi dozvola za privremeni boravak i rad ako o odlasku iz Crne Gore prethodno obavijesti policiju.

Dozvola za privremeni boravak i rad ne prestaje da važi strancu iz člana 80 stav 1 tač. 3, 4, 5, 8 i 9 ovog zakona iako je boravio van Crne Gore duže od 30 odnosno 90 dana.

O postojanju razloga za prestanak važenja dozvole za privremeni boravak i rad iz stava 1 tač. 2 do 6 ovog člana, policija, inspekcija rada, poslodavac i drugi organi koji u okviru svoje nadležnosti mogu utvrditi postojanje tih razloga, dužni su da obavijeste policiju.“

Ne bismo željeli da pomislite da smo zanemarili razumijevanje Ministarstva unutrašnjih poslova za prigovore UPCG da pojedine kategorije izuzmu iz pravila da dozvola za privremeni boravak i rad prestaje sa vazenjem ako to lice boravi van CG duže od 30, odnosno 90 dana. Međutim, javice se niz zivotnih i poslovnih situacija za zaposleno lice – stranca, kada če ono morati da odsustvuje van CG više od pomenutog ograničenja koje ce pravdati toliko odsustvo. Izuzetno se protivimo ovoj odredbi, ali ukoliko Ministarstvo i dalje insistira na tome, molimo da barem razmislite da iskljucite i tč. 6 (kada je reč o ugovorenim uslugama, kao i za specijalistu i rukovodioca iz tč. 7 st.1 Čl. 80).

12. Član 86 stav 3

„Pravna i fizička lica iz stava 2 ovog člana, dužna su da prije početka rada stranca iz stava 1 ovog člana podnesu prijavu o radu tog stranca Ministarstvu, u mjestu obavljanja poslova ili u sjedištu poslodavca, o čemu Ministarstvo, bez odlaganja, izdaje potvrdu o prijavi rada“.

Zahvalni smo na izuzetnom pomaku i uvažavanju primjedbi UPCG da Ministarstvo unutrašnjih poslova istog dana po podnošenju prijave izdaje potvrdu o tome. Međutim, u stavu 2 istog člana („Pravna i fizička lica koja koriste usluge stranaca iz stava 1 ovog člana dužna su da imaju zaključen ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa strancem ili stranim poslodavcem koji upućuje stranca na rad u Crnu Goru, prije dolaska stranca u Crnu Goru“) protivimo se dijelu „prije dolaska stranca u CG , te tražimo brisanje istog, odnosno zadržavanje važećeg rešenja.

13. Čl. 217

Mislimo da je najniža kazna od 1000 eura više nego rigidna, ako imamo u vidu našu privrednu strukuturu, da preko 98% privrede čine mala preduzeća. Takodje, tačk.1, 2, 3, 6, teško se mogu po težini prekršaja izjednačavati sa prekršajima koji direktno imaju posledice na nezakonit rad i boravak stranaca, kao što su recimo tačke 4, 8 ili 10, te za potencirane tačke (1,2,3,6) predlažemo dodatno smanjenje kazne u smislu najnizeg iznosa. Posebno ako se imaju u vidu odgovorajuće odredbe Zakona o prekršajima- u smislu težih i lakših prekršaja.

Predlog nije prihvatljiv.

Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih vrše ustupanje zaposlenih za obavljanje poslova kod drugog poslodavca (korisnika). Ove agencije mogu obavljati poslove ustupanja zaposlenih samo pod uslovom da te poslove obavljaju kao jedinu djelatnost i da imaju dozvolu za rad izdatu od Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Agencija za privremeno ustupanje zaposlenih je poslodavac u smislu Zakona o radu, koji sa zaposlenim može zaključiti ugovor o radu na određeno ili neodređeno vrijeme. Prava iz rada i po osnovu rada zaposleni ostvaruje kod agencije. Zaposleni se ustupa drugom poslodavcu (korisniku) na osnovu sporazuma zaključenog između agencije i korisnika. Tokom važenja ugovora o radu, agencija svog zaposlenog može ustupiti kod više poslodavaca, za vremenski period i za poslove koji se utvrđuju navedenim sporazumom.

Zakonom o strancima propisano je da stranac može da radi u Crnoj Gori samo na poslovima za koje mu je izdata dozvola za privremeni boravak i rad i samo kod onog poslodavca koji ga zapošljava. Poslodavac može da rasporedi stranca samo na poslove za koje mu je izdata dozvola za boravak i rad.

U Zakonu o strancima propisano je da Vlada Crne Gore na godišnjem nivou utvrđuje kvotu dozvola za privremeni boravak i rad, po namjenama dozvola, djelatnosti i zanimanjima.

Omogućavanje zapošljavanja stranaca u agencijama za privremeno ustupanje zaposlenih, koja zapošljava radi ustupanja zaposlenih drugom poslodavcu, bilo bi u suprotnosti sa svrhom zbog koje je uvedena godišnja kvota dozvola (po djelatnostima i zanimanjima) i definisanje ova dva instituta u Zakonu isključuju jedan drugog.

Agencija za privremeno ustupanje zaposlenih, čija je to jedina djelatnost kojom se može baviti, može ustupiti svog zaposlenog kod drugog poslodavca, koji je registrovan za određenu djelatnost koja nije djelatnost ovih agencija, već to može biti bilo koja druga djelatnost. To znači da ista agencija može ustupiti svoje zaposlene, u zavisnosti od njihovog nivoa obrazovanja i kvalifikacija, kod poslodavca iz različitih djelatnosti.

Ukoliko bi bilo omogućeno zapošljavanje stranaca u ovim agencijama, izgubila bi se mogućnost praćenja u kojim djelatnostima i zanimanjima se izdaju dozvole za zapošljavanje, jer bi se iste iskazivale kroz djelatnost agencija za privremeno ustupanje zaposlenih, a ne kroz djelatnost drugog poslodavca-korisnika kod koga u suštini zaposleni radi.

Predlog nije prihvatljiv.

Zakonom o radu su propisani opšti I posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa. Opšti uslovi su da je lice navršilo najmanje 15 godina života I da ima opštu zdravstvenu sposobnost, dok su posebni uslovi predviđeni zakonom, drugim propisima I aktom o sistematizaciji. Takođe, u navedenom zakonu je propisano da je akt o sistematizaciji akt kojim se utvrđuju radna mjesta, opis poslova radnog mjesta, vještine I radno iskustvo, vrste I stepen stručne spreme, odnosno nivoa obrazovanja I zanimanja. Navedene odredbe su bile osnov za definisanje dokaza iz člana 71.

Podsjećamo da je određeni broj predstavnika poslodavaca na održanom okruglom stolu koji je organizovan u okviru javne rasprave u vezi Nacrta Zakona o strancima, podržao da izvod iz akta o sistematizaciji radnih mjesta bude jedan od dokaza o opravdanosti zahtjeva za izdavanje dozvola.

Predlog nije prihvatljiv.

U vezi sa primjedbom na član 72 Nacrta zakona ističemo da je navedeno rješenje preuzeto iz ranijih zakonskih propisa koji se odnose na zapošljavanje stranaca. Prema Zakonu o strancima ne postoji zakonsko ograničenje da se istom strancu, ukoliko postoji potreba za njegovim radom, izda nova dozvola za boravak i rad sa novim rokom važenja, o čemu se mora podnijeti novi zahtjev i po kojem se odlučuje na način i u rokovima utvrđenim zakonom. Takođe treba uvažiti činjenicu da svaka zemlja ima pravo da kreira svoje tržište rada.

Predlog je prihvatljiv.

Član 73 će se redefinisati na način da se dozvola za privremeni boravak i rad radi sezonskog zapošljavanja izdaje na period od šest mjeseci sa mogućnošću produženja za još dva mjeseca.

.

Predlog se prihvata.

Predlog je neprihvatljiv.

Potpuno usklađivanje Zakona o strancima sa direktivama EU iz ove oblasti izvršiće se do pristupanja Crne Gore EU.

Predlog nije prihvatljiv.

Važećim Zakonom o strancima koji se primjenjuje od 1. aprila 2015. godine propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca – godišnju kvotu utvrđuje Vlada Crne Gore, u skladu sa migracionom politikom, stanjem i kretanjem na tržištu rada u Crnoj Gori, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, za narednu godinu. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se stranci mogu zapošljavati, odnosno pružati ugovorene usluge. Ministarstvo rada i socijalnog staranja, predlaže godišnju kvotu Vladi Crne Gore, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta. Takođe, ovim zakonom je već propisano da Vlada može ograničiti godišnju kvotu, povećati broj, odnosno izvršiti preraspored po namjenama, ako je to uslovljeno promjenama odnosa ponude I tražnje na tržištu rada ili zbog posebnih uslova u pojedinim djelatnostima.

Ovaj način utvrđivanja godišnjeg broja dozvola omogućava praćenje stanja i kretanja na tržištu rada u Crnoj Gori.

Predlog nije prihvatljiv.

Važećim Zakonom o strancima koji se primjenjuje od 1. aprila 2015. godine propisano je da, Izuzetno, zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad može podnijeti Ministarstvu i poslodavac u mjestu namjeravanog boravka stranca, sjedištu poslodavca u Crnoj Gori ili mjestu rada stranca.

Kako bi unaprijedili postojeću situaciju u praksi, posebno u dijelu podnošenja zahtjeva za izdavanja dozvola smatramo optimalnim predloženo rješenje.

Predlog nije prihvatljiv.

Rok od 5 dana u kojem je stranac dužan da se javi Ministarstvu u mjestu podnošenja zahtjeva je sasvim dovoljan strancu, a s druge strane dolazi do oslobađanja te iste kvote za zapošljavanja nekog drugog stranca, u slučaju nepoštovanja propisanohg roka.

Predlog nije prihvatljiv.

Ovaj zakonski rok za odlučivanje od 20 dana, je znatno kraći od rokova koje propisuju direktive iz ove oblasti, tako je po Direktivi 2011/98/EU Evropskog Parlamenta i Savjeta od 13. decembra 2011. godine o jedinstvenom postupku za izdavanje jedinstvene dozvole državljanima trećih zemalja za boravak i rad na teritoriji države članice i o zajedničkom skupu prava radnika trećih zemalja koji legalno borave u državi članici, ovaj rok četiri mjeseca.

Krajnji rok za postupanje po zahtjevu je do 20 dana, što znači da ovaj rok može da bude i znatno kraći.

Predlog nije prihvatljiv.

Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova u svakom pojedinačnom slučaju nakon procjene činjenica i dokaza donose objektivnu i nepristrasnu odluku.

Razdoblje trajanja odsustva sa teritorije Crne Gore je u skladu sa Direktivom Savjeta 2003/109/EZ od 25. decembra 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja koji imaju stalni boravak, koja tretira oblast trajanja boravka.

Predlog nije prihvatljiv.

Članom 86 stav 3 Nacrta zakona je propisano da Ministarstvo unutrašnjih poslova izdaje, bez odlaganja, potvrdu o prijavi rada, što će da doprinese ubrzanju i olakšanju ove vrsta rada.

Mišljenja smo da u tekstu zakona treba da ostane formulacija “prije dolaska stranca u Crnu Goru” , jer je jasno da ova kategorija stranaca dolazi da radi za “poznatog poslodavaca”.

Predlog nije prihvatljiv.

Propisane finansijske sankcije, između ostalog, predstavljaju mehanizam kojima se osiguravaju suzbijenja ilegalnog zapošljavanja u Crnoj Gori.

„LUŠTICA DEVELOPMENT“ AD TIVAT

Privremeni boravak radi rada član 68

Stranac u Сrпај Gori može da radi na osnovu dozvole za privremeni boravak i rad i1i potvrde o prijavi rada, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Stranac može da radi u Crnoj Gori samo nа poslovima za kaje mu је izdata dazvola za privremeni boravak i rad i1i potvrda о prјavi rada i samo kod оnоg poslodavca koji ga zapošljava.

Izuzetno od оdredbe stava 2 ovog člana, stranac možе istovremeno da radi u jednom ili više zavisnih društava poslodavca, pod uslovom da je poslodavac osnivač i većinski vlasnik tog zavisnog društva i da se radi o poslovima za koje se zahtijeva isti stepen stručne spreme.

Poslodavac može da rasporedi stranca samo na poslove za koje mu је izdata dozvola za boravak i rad, odnosnо potvrda o prјavi rada.

Poslodavac mora u poslovnim prostorijama, odnosno mjestu rada stranca imati kopiju dozvole za boravak i rad, odnosno kopiju potvrde o prijavi rada stranca koji kod njega radi.

Poslodavac је dužan da o prestanku rada stranca, prije isteka roka važenja dozvole za baravak i rad, obavijesti Ministarstvo, najkasniје u roku оd osam dana od dan prestanka rada stranca.

Poslodavac ne smije zapošljavati niti koristiti rad stranca koji nezakonito boravi u Crnoj Gori.

Odredba člana б8 nacrta Zakona o strancima, odnosno odredba člana 61 važećeg Zakona, onemogućava investitoru koji realizuje projekte većeg obima, kao što je nesporno projekat "Luštica Bay“, da osniva zavisna društva potrebna za realizaciju određenih faza projekta, a koja bi imala istu upravljačku strukturu.

Naime, navedena odredba predstavlja biznis barijeru koja ne daje mogućnost da strani državljanin, koji је direktor društva Lustica Development AD Tivat, kao matičnоg društva registrovanog u Crnoj Gori, bude istovremeno i direktor zavisnog društva, koje je osnovano isključivo i jedino u cilju i funkciji realizacije i upravljanja pojedinog segmenata projekta, kao što su marina, hotel, golf i dr.

Zahtjev za predmetnom izmjenom uključuje dopunu postojećeg člana kroz definisanje novog stava 3 pomenutog č1ana, koji stvara pravni osnov poslodavcu da možе osnovati i biti većinski vlasnik jednog i1i više zavisnih društava, osnovanih u svrhe izvođenja pojedinih faza projekta, u kojima bi menadžment matičnog društva mogao imati upravljačke funkcije.

Predlog nije prihvatljiv.

Svakako jedna od najznačajnijih novina u Zakonu o strancima je uvođenje jedinstvenog postupka izdavanja radne i boravišne dozvole. Prema ovom zakonu strancu, koji namjerava da boravi u Crnoj Gori radi zapošljavanja, sezonskog zapošljavanja, kao i upućenom stranom radniku (koji u ograničenom vremenskom periodu obavlja posao u Crnoj Gori), izdaje se dozvola za privremeni boravak i rad stranca, kao jedinstven dokument. Na osnovu te dozvole stranac može da radi samo kod onog poslodavca i na onim poslovima, za koje mu je izdata dozvola za boravak i rad, i na ograničeni vremenski period. Dozvola za privremeni boravak i rad stranca, kao jedinstven document, služi strancu kao dokaz o identitetu, kao dokaz da ima regulisan boravak u Crnoj Gori i kao dokaz da ima pravo da radi.

Takođe, treba imati u vidu da su članom 62 Zakona propisane određene kategorije stranaca koji u Crnoj Gori mogu raditi bez dozvole za privremeni boravak i rad, ali ovim izuzecima nijesu obuhvaćeni stranci, koji bi bili angažovani kao direktori kompanija.

Članom 73 Zakona o strancima propisano je da godišnji broj dozvola za privremeni boravak i rad stranaca – godišnju kvotu utvrđuje Vlada Crne Gore. Godišnjom kvotom utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se stranci mogu zapošljavati, odnosno pružati ugovorene usluge. Ministarstvo rada i socijalnog staranja, predlaže godišnju kvotu Vladi Crne Gore, uz prethodno pribavljena mišljenja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, organa državne uprave nadležnih za pojedine djelatnosti za koje se utvrđuje godišnja kvota i Socijalnog savjeta. U svakom slučaju direktorima ovih kompanja dozvola za privremeni boravak i rad ne izdaje se u okviru godišnje kvote koju utvrđuje Vlada.

Međutim, članom 75 Zakona propisano je da se dozvola za privremeni boravak i rad mimo godišnje kvote može se izdati, između ostalog, strancu izvršnom direktoru privrednog društva i preduzetniku, koji su registrovani u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom kojim se uređuju oblici obavljanja privrednih djelatnosti i njihova registracija (član 75 stav 1 tačka 4), strancu koji se zapošljava sa visokim obrazovanjem na rukovodećim poslovima kod poslodavca (član 75 stav 1 tačka 4a); i strancu koji je uključen u realizaciju razvojnih projekata koje je utvrdila Vlada (član 75 stav 1 tačka 6);

Na osnovu naprijed navedenog jasno proizilazi da se strancu u Crnoj Gori može izdati samo jedna dozvola za privremeni boravak i rad, kao jedinstven dokument u skladu sa Zakonom o strancima. Isto se odnosi i na direktore kojima se ova dozvola izdaje van godišnje kvote.

FIZIČKO LICE - BOŠKO STEVIĆ

U članu 60 iza stava 1. treba dodati stav 2 . koji bi glasio:

U slučaju da vlasništvo nad nekretninom još nije unešeno u katastar nepokretnosti, kao dokaz, do regulisanja unosa u katastar, stranac prilaže Rješenja nadležnog Sekretarijata za privredu i finansije opštine na kojoj se nalazi nekretnina na ime stranca i na osnovu njega izdatu Finansijsku karticu vlasnika nepokretnosti ili korisnika na ime istog stranca i dokaze o redovnom izmirivanju time utvrđenih poreskih obaveza.

Dosadašnji stav 2. postao bi 3.

Predlog nije prihvatljiv.

Uvođenjem novog osnova za izdavanje dozvole za privremeni boravak stranaca u Crnoj Gori u važećem Zakonu o strancima, a to je dozvola za privremeni boravak radi raspolaganja pravom na nepokretnosti koju stranac posjeduje u Crnoj Gori, cilj obrađivača Zakona o strancima je bio da se ovom normom riješi pitanje sadašnjih vlasnika i stimulišu značajnija ulaganja u nekretnine u Crnoj Gori, u narednom periodu, stoga je i u Nacrtu zakona o strancima zadržano identično zakonsko rješenje.

FIZIČKO LICE – ANDREJ

1. Obavezno treba da jednostrano ukinete potrebu postojanja turistickog vaucera ili pozivnice za gradjane Bjelorusije. Veliki broj turista iz Bjelorusije dolazi u Crnu Goru kod prijatelja sa boravkom ili u privatni smestaj a vaucer ili pozivnica ne treba za gradjane Rusije ili Ukraine.

Crnogorski zvanicnici nikad ne trebaju od bjelorusa da im na ulazu u drzavu pokazu ove papire ali ponekad se trazi tih dokumenata na aerodromima u Rusjii ili Bjelorusje. Znam nekoliko slucajeva da bjeloruski turisti gubili placenu avionsku kartu i vreme, a pogotovu mir na pocetku odmora. Zar je ono treba ako zelite da poboljsate dolazak turista u Crnu goru?

2. Izmedju dokumenata neophodnih od stranaca za izdavanje licne karte i jednogodisnjeg boravka u Crnoj Gori jeste medicinsko uverenje. Mislim da ga takodje treba ukinuti. Ovo su razlozi:

- medicinsko uverenje uopste nema nikakvog smisla osim svakogodisnjeg oduzimanja para (35 eura) od stranaca jer lekari ne pregledaju pacijenata. Samo popunjavaju formular jer nije to za vozacku dozvolu i nema nikakve odgovornosti za ovakve lekare;

- medicinsko osoblje je preoptereceno. U Domu zdravlja Budva veс nekoliko godina pregledi se ne vrse a svi su preusmeravani za 6 km u ambulantu Prno. Lekar u Przno ne radi svakog dana a jos ima problem za rasporedom i radnom disciplinom zbog cega moram da posaljem prigovor u nadlezni organ. Samo da vam kazem da sam dobio medicinsko uverenje samo na cetverti put jer nije bilo doktora na radnom mestu 3 puta. Izgubio sam puno vremena.

Predlog nije prihvatljiv.

Predloženo zakonsko rješenje predstavljalo bi pozitivnu diskriminaciju što svakako nije cilj obrađivača ovog Zakona, već naprotiv jednak pristup pravima i i zvršavanj obaveza svakog stranca koji namjerava da boravi u Crnoj Gori.

Predlog nije prihvatljiv.

Preopterećenost medicinskih ustanova u kojima se izdaje dokaz o zdravstvenoj sposobnosti nije predmet ovog zakona.

UČESNICI OKRUGLOG STOLA

Na okruglom stolu koji je održan 2. juna 2017. godine, komentari, primjedbe i sugestije su identične komentarima dostavljenim u pisanim verijama.

Odgovori na komentare, primjedbe i sugestije su obrađene u prethodnom dijelu teksta izvještaja.