Izlaganje Ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića na konferenciji „Moć adolescencije“

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović učestvovao je na konferenciji "Moć adolescencije", koja je održana u Podgorici. Konferenciju su, osim Hrapovića, otvorili šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Osama Kogali, ministar sporta Nikola Janović i izvršni direktor Crnogorskog Telekoma Nikola Ljušev. Na konferenciji su razmijenjena mišljenja o najboljim načinima da se podrže adolescenti u Crnoj Gori, kojih ima oko 85 hiljada.

„Adolescencija je doba odrastanja u kojem osoba uspostavlja ravnotežu između djetinjstva i zrelosti i počinje početkom puberteta, a završava formiranjem identiteta. Različita su određenja granica i faza ovog razvojnog razdoblja. Ostavljen je prostor za prilagođavanje ove kategorije na nacionalnom nivou za svaku državu, pa je tako u Crnoj Gori pojam mladih proširen na doba od 15 do 30 godina, po Zakonu o mladima Crne Gore, iz 2016. godine. U Crnoj Gori 2011. godine, kad je rađen posljednji popis stanovništva, adolescenata, od 10 do 19 godina bilo je 13,8% populacije, a mladih, starosti od 12 do 24 godine, 20,7%.
Zdravstvena zaštita adolescenata i mladih je od posebnog značaja, te se sve slabosti zdravstvenog sistema u jednoj zemlji i svaka tranzicija kroz koju zajednice prolaze najozbiljnije reflektuju na ovu populacionu grupu. Važno je ukazati da je najveći zdravstveni rizik u adolescenciji i mladosti povezan sa prihvatanjem rizičnih ponašanja uključujući pušenje, konzumaciju alkohola i droga, rizično seksualno ponašanje, te usvajanje nezdravih navika u ishrani uz manjak fizičke aktivnosti. Mnoga od ponašanja vezana za zdravlje koja se javljaju tokom adolescencije imaju implikacije i za sadašnje i buduće zdravlje i razvoj.

Najskorije istraživanje Instituta za javno zdravlje o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore, koje je upravo završeno, pokazalo je da je 29% mladih dobi između 15 i 24 godina pušilo nekad u životu, 22.8% je pušilo prošle godine, dok je 19.4% mladih pušilo u toku prethodnog mjeseca.
Činjenica je da upotreba duvanskih proizvoda u Crnoj Gori, jeste teoretski, ali ne i praktično normativno ograničena. Naime, zakonske odredbe u smislu korišćenja duvanskih proizvoda, kao i njihove promocije, prodaje maloljetnicima i druge komponente koje mogu da utiču na prevalenciju pušenja među mladima, se ne sprovode na način kako je to definisano u trenutno važećem Zakonu. Stoga je planirano da se, vrlo uskoro, definiše novi Zakon o ograničenju upotrebe duvanskih proizvoda, kojim će se, uz sve ostale neophodne mjere, precizno odrediti metode monitoringa implementacije i primjene kaznenenih odredbi za nepoštovanje predviđenih mjera ograničenja.
Trend upotrebe alkohola među mladima u Crnoj Gori raste, a jedan od bitnih razloga visoke prevalence konzumacije alkohola kod adolescenata je činjenica da im je alkohol veoma lako dostupan. Pomenutim Istraživanjem Instituta za javno zdravlje nađeno je da je 58.8% mladih starosti od 15 do 24 godina pilo alkohol nekad u životu, 51.2% u prethodnih 12 mjeseci, a 40.6% u prethodnih 30 dana. U Crnoj Gori je evidentiran i rast upotrebe svih vrsta droga među mladima, pa je tako prema podacima Instituta 13.8% mladih starosti 15 do 24 godina koristilo nezakonite droge nekad u životu, 10.4% u prethodnih 12 mjeseci a 3.7% u prethodnih 30 dana.
Ovakva situacija zahtijeva alarmantno djelovanje, u smislu animiranja različitih sektora sa aspekata njihovih ingerencija kako bi se uticalo na smanjenje korišćenja psihoaktivnih supstanci kod mladih. U cilju sistemskog pristupa problemu upotrebe psihoaktivnih supstanci, Vlada Crne Gore je na predlog MZ usvojila dvije nacionalne strategije: Nacionalnu strategiju prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori 2013 – 2020 i Nacionalnu strategiju spriječavanja zloupotrebe droga 2013-2020. Formiranje Komisije za droge na nacionalnom nivou koja ima mandat da predlaže politiku praćenja i suzbijanja upotrebe droga je dobar preduslov za poboljšanje situacije, jer su uključeni svi relevantni resursi.
Iako je zakonom zabranjeno, kockanje kod adolescenata je postalo popularna forma rekreacije i provođenja vremena. U cilju sticanja uvida u rasprostranjenost i nivo zavisnosti od kockanja u Crnoj Gori, Institut je sproveo istraživanje među srednjoškolcima trećih razreda koje je pokazalo da je više adolescenata koji se kockaju ili klade nego onih koji to ne rade. Od ponuđenih igara na sreću ispitanici su u najvećem broju naveli da upražnjavaju klađenje u kladionicama u odnosu na druge igre na sreću.
Prevencija i tretman stanja povezanih sa kockanjem među mladima zahtijeva kompetentan, sveobuhvatan i prilogođen pristup, pri čemu prevencija treba da zauzima posebno značajnu poziciju, prvenstveno kroz proces kontinuirane i stručne edukacije među ovom populacijom. Osim toga, primjena zakonskih odredbi u dijelu zabrane klađenja i kockanja maloljetncima, obezbijedila bi smanjenje broja pripadnika navedene populacione grupe koji su zavisni od kockanja.
Istraživanje o prevalenciji i faktorima koji doprinose povećanju tjelesne težine i gojaznosti kod djece u osnovnoj školi takođe je pokazalo da jedno od 4 djece ima prekomjernu tjelesnu težinu i pri tome, dva puta veću učestalost kod dječaka nego kod djevojčica. Ovakav trend povećanja gojaznosti djece zastupljen je u razvijenim zemljama u svijetu, posebno urbanim sredinama.

Centar za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje Crne Gore organizuje i kontinuirano realizuje predavanja iz različitih oblasti za učenike osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori. Do septembra 2017. godine održano je 28 predavanja iz različitih oblasti. U Savjetovalištima za mlade aktivno se sprovode zdravstveno-vaspitni programi u cilju prevencije upotrebe i adekvatnog tretmana zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Programske aktivnosti realizuju izabrani doktori, najčešće za djecu i medicinske sestre.
Bolesti koje predstavljaju osnovne uzroke smrti među mladima su preventabilnog karaktera, zbog čega je neophodno kreirati i organizovati adekvatne mjere njihove prevencije. U cilju realizacije mjera promocije zdravih stilova života među adolescentima i mladima i prevencije poremećaja ponašanja od posebnog je značaja animiranje svih društvenih sektora sa aspekta njihovih ingerencija. Razvoj životnih vještina kod adolescenata i mladih i pružanje psihosocijalne podrške u školama i drugim mjestima može značajno doprinijeti promociji i unaprijeđenju zdravlja mladih. Proučavanje determinanti zdravlja mladih kao i protektivnih faktora, predlaganje održivih programa za zdravlje mladih, uz uključivanje njih samih – neprekidan su izazov“.