U Briselu održana konferencija o Indeksu rodne ravnopravnosti 2017

Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti Biljana Pejović učestvovala je na konferenciji u Briselu, „Indeks rodne ravnopravnosti 2017“ u okviru koje je  prisustvovala predstavljanju evropskog  strateškog djelovanja  za rodnu ravnopravnost.Imajući u vidu da Indeks rodne ravnopravnosti prati trend složene realnosti jednakih mogućnosti specifičnih grupa  ljudi, predstavlja značajnu olakšicu u planiranju i implementaciji djelotvornih mjera politike u zemljama Evropske unije.

Konferencija je bila prilika da se učesnici/e informišu o eksplicitnim razlikama unutar skupina žena i muškaraca, računajući neke od najčešćih obilježja nedostatka: doba, invaliditet, migrantsku pozadinu, obrazovanje i porodični sistem. Ovom prilikom su u Briselu ocjenjeni prednosti i nedostaci jednakosti žena i muškaraca.

Na konferenciji je konstatovano da je Evropa u zadnjih nekoliko godina postupno napredovala zahvaljujući radu na lokalnom, nacionalnom i evropskom nivou, ali i da je rodna ravnopravnost još uvijek neostvaren cilj. Naslijeđena analiza istražuje kako posebne karakteristike žena i muškaraca presijecaju i stvaraju jedinstvene stvarnosti za njih.

Osim toga, strateško djelovanje za rodnu  ravnopravnost  predstavlja novu fazu nastojanja za promovisanje ravnopravnosti žena i muškaraca, pri čemu I dalje moramo biti usresređeni na prioritetna područja djelovanja od posebne važnosti.

Evropa  nastoji promovisati ravnopravnosti muškaraca i žena u svim svojim aktivnostima.

‣ jednaka ekonomska nezavisnost žena i muškaraca;

‣ jednaka plata za jednaki rad;

‣ jednakost u donošenju odluka;

‣ dostojanstvo, integritet i iskorjenjivanje rodno uslovljenjog  nasilja i

‣ promovisanje  rodne ravnopravnosti izvan granica EU-a.

Zadnjih je godina ostvaren napredak, o čemu svjedoče, primjeri, najviša stopa zaposlenosti žena u istoriji (64 % u 2014.) i učestvovanje sve više žena na mjestima odlučivanja. Međutim, to pozitivno kretanje poništava stalna neravnopravnost u drugim područjima, npr. u pogledu plata i primanja, poručeno je sa konferencije.

Konstatovano je da je potrebno više vremena da bi se koracima koji su u zadnjih pet godina preduzeti u pogledu neravnopravnosti polova osigurale potrebne promjene i podrška u obliku novih mjera u tim područjima. Istovremeno na rodnu ravnopravnost utiču nedavne društveno sistemske promjene uzrokovane državnom krizom, brzo širenje digitalne tehnologije te imigracija i integracija.

Na marginama sastanka,  načelnica Pejović sastala se sa projektnom korordinatorkom za predpristupne zemlje korisnice IPA fondova, iz Instituta za rodnu ravnopravnost, Milanom Lazić i  razgovarala o aktivnostima i rezultatima iz IPA 2014 u djelu podrške politikama rodne ravnopravnosti.

 U pravcu daljeg unapređivanja politike rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori, dogovorene su zajedničke aktivnosti Instituta za rodnu ravnopravnost iz Viljnusa i Ministarstva za ljudska i manjinska prava na izradi i promovisanju Indeksa rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava