Predsjednik Marković na Premijerskom satu: Odlični rezultati u ekonomiji CG nijesu rezultat sticaja okolnosti nego napornog rada Vlade

Fotografije: Pemijerski sat ((88.9 MB)

Foto galerija

Predsjednik Vlade Duško Marković rekao je danas u Skupštini na pitanja Klubova poslanika da se u Sjeverni region ulaže veliki novac kako bi se u tom području podigla konkurentnost i standard građana, da odlični ekonomski rezultati Crne Gore nijesu plod sticaja okolnosti već napornog rada Vlade i da za sada nema uslova da se dodatni dio poreza ustupi opštinama.

„Pored dinamičnih aktivnosti na izgradnji prve dionice autoputa vrijednosti preko 800 miliona eura, koji otvara nove horizonte razvoja cijele Crne Gore, uporedo se, u Sjevernoj regiji, realizuje više infrastrukturnih projekata od značaja za dalji razvoj i perspektivu tog dijela zemlje“ – rekao je u srijedu predsjednik Vlade Duško Marković u Skupštini Crne Gore u odgovorima na pitanja poslaničkih klubova.

Premijer je, odgovarajući na pitanje šefa Kluba poslanika Demokratske partije socijalista CrneGore Prof. dr Miodraga Radunovića o trenutnom statusu projekta „Bjelasica i Komovi“, precizirao da je u toku gradnja puta od Berana do Kolašibna preko Lubnica koji će kvalitetno spojiti sa budućim autoputem područje u kojem se razrađuje sedam zimskih centara: Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Kolašin 1450, Komovi, Torine, Jelovica, kao i eko-avanturistički park „Komovi“.

„Direkcija javnih radova uradila je investicione elaborate kojima su definisani projekti koje je neophodno realizovati za uspješan razvoj 3 ski centra, i to: Kolašin 1600, Cmiljača i Žarski. Plan je da se do 2020. godine u njihov razvoj utroši cca 60 miliona eura. Tokom 2017. godine za ova 3 rizorta plaćeno je ukupno oko 1,5 miliona eura (ski-centar Kolašin 1600 – 370.000 eura; ski-centar Cmiljača, Bijelo Polje – 500.000 eura i ski centar Žarski, Mojkovac - 630.000 eura). Dodatno, izvedeni su radovi za koje čekamo ispostavljanje faktura u ukupnom iznosu od oko 5 miliona eura (Za ski-centar Kolašin 1600 – 4,7 miliona; za ski-centar Cmiljača, Bijelo Polje – 100.000 eura; i za ski-centar Žarski, Mojkovac – 200.000 eura)“ – rekao je predsjednik Vlade.

Premijer Duško Marković je precizirao da je za projekat „Kolašin 1600“ od 2014. zaključeno ugovora u vrijednosti oko 16 miliona eura. „Urađena je trafostanica Jezerine, dok su u toku završni radovi u okviru prve faze (objekat bazne stanice površine 1600m², žičara šestosjed, 4 kilometra ski staza, parking za dnevne skijaše, put od ski centraKolašin 1450 do ski centra Kolašin 1600 i vodosnabdijevanje objekta bazne stanice), čiji se završetak očekuje tokom III kvartala 2018. godine. U 2017. godini u Ski centru 1600 probijeno 2 kilometra puta i postavljeno 13 specijalnih stubova za žičaru dužine oko 1700 metara. Očekujemo da do kraja godine budu završeni radovi na postavljanju žičare, a pokrenuta je i procedura za osnivanje privrednog društva „Skijališta Crne Gore“, koje bi upravljalo budućim rizortom. Prema informacijama koje sam dobio iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, ukoliko sve aktivnosti budu realizovane planiranom dinamikom, početak rada skijališta Kolašin 1600 planiran je za sezonu 2018/2019“ – rekao je premijer.

Predsjednik Vlade je rekao da je ka planinskim centrima „Cmiljača“ i „Žarski“ u toku probijanje putne ifrastrukture i da je u planu da ta dva zimska turistička centra budu stavljena u funkciju tokom 2020. godine.

Odgovor Demokratskom frontu

Odgovarajući na pitanje poslanika Andrije Mandića, koji je u ime Kluba poslanika Demokratskog fronta pitao premijera da li je urađena „procjena rizika po ukupnu bezbjednost zemlje zbog državnog terora koji vrši crnogorska vlast nad Demokratskim frontom“ premijer Duško Marković je rekao da je zadovoljan što poslije dužeg vremena vidi poslanika Mandića na radnom mjestu.

„Nadam se da Vam je skoro jednogodišnji odmor prijao i da ćete se s novim elanom sada posvetiti obavljanju posla za koji vas plaćaju građani Crne Gore“ – rekao je premijer dodajući da nikakva bezbjednosna procjena nije rađena.

„Nijesmo uradili procjenu rizika po ukupnu bezbjednost zemlje, ne iz onog razloga koji ste Vi naveli u Vašem pitanju. Dakle, navodni državni teror koji crnogorska vlast vrši nad Demokratskim frontom, kako ste Vi kazali, nije mogao biti povod za izradu takve bezbjednosne procjene. Takvog rizika, naravno, nije bilo, iz prostog razloga što crnogorska vlast ne vrši nikakav teror nad bilo kim u ovoj zemlji, pa ni nad Demokratskim frontom. Jedini teror kome smo svi zajedno bili svjedoci i očevici jeste teror koji je Demokratski front sprovodio više mjeseci nad građanima Crne Gore i crnogorskom javnošću, a koji je kulminirao uoči parlamentarnih izbora, prije nešto više od godinu dana. Tada je vaš teror ozbiljno zaprijetio da preraste u terorizam. Ali, pravna država Crna Gora je tada reagovala na efikasan način i spriječila haos na našim ulicama“ – rekao je Premijer.

Predsjednik Vlade je rekao u odgovoru da se poslanik Andrija Mandić i njegove kolege iz Demokratskog fronta, kao i iz ostalih opozicionih struktura, vrte se godinama u istom začaranom krugu paušalnih i neargumentovanih optužbi na račun DPS-a, bez snage, znanja i sposobnosti da ponude građanima bolji program.

„ I, onda se permanentno ljutite na građane što u svakom izbornom ciklusu biraju onoga kome više vjeruju i sa kim znaju na čemu su. Niko razuman i niko posvećen dobrobiti svoje porodice neće birati neizvjesnost i haos koji Vi nudite“ – rekao je premijer zaključivši da je pred licem cijele javnosti u toku sudski proces čiji je i Mandić akter i da treba strpljivo sačekati epilog.

„Kakav god on bio, uvjeren sam da će pokazati da je Crna Gora država vladavine prava i da su pred zakonom svi jednaki“ – zaključio je predsjednik Vlade Duško Marković.

Pitanje Koalicije BS, Forca, DUA, AA i HGI

Odgovarajući poslaniku Genciju Nimanbeguu koji je u ime Kluba poslanika Bošnjačke stranke, koalicije „Shqiptaret te vendosur – Albanci odlučno“ – Forca, DUA i AA i Hrvatske građanske inicijative pitao da li je poreski sistem održiv i da li Vlada razmatra mogućnost da dio poreskih prihoda bude ustupljen opštinama predsjednik Vlade je ponovio detalje Plana sanacije budžetskog deficita i rekao da Vlada teži da razvija sistem finansiranja lokalnih samouprava zasnovan na principima pravednosti, ekonomičnosti i efikasnosti, a zavisno od funkcija lokalne samouprave.

„Shodno propisima, jednice lokalne samouprave se finansiraju iz sopstvenih i ustupljenih prihoda, a dijelom sredstava iz Egalizacionog fonda vrši se izjednačavanje između opština u ostvarivanju prihoda.

„Najvažniji sopstveni prihodi su porez na nepokretnosti i prirez porezu na dohodak fizičkih lica, a s druge strane država lokalnim samoupravama ustupa dio prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, poreza na promet nepokretnosti, naknada za koncesije, i naknada za godišnju registraciju i upotrebu motornih vozila. U poslaničkom pitanju ste me pitali da li se razmišlja o ustupanju opštinama dijela prihoda koje država ostvari od poreza na potrošnju, odnosno poreza na dodatu vrijednost i akciza. Odgovor bi bio da ovakav model nije primjenjiv, jer se ne bi mogla uspostaviti pravednost u raspodjeli prihoda između samih jedinica lokalne samouprave“ – rekaao je predsjednik Vlade.

Pitanje Kluba SD – LP

Premijer Duško Marković je rekao, odgovarajući na pitanje Kluba Poslanika Socijaldemokrate Crne Gore – Liberalna partija Crne Gore Andrije Popovića kada će građani osjetiti boljitak od dobrih ekonomskih pokazatelja, da su rezultati Vladinih mjera veoma dobri što je i ocjena vodećih međunarodnih finansijskih institucija i organizacija, da nije predviđeno donošenje novih mjera fiskalne konsolidacije

Predsjednik Vlade je podsjetioda je naša realna stopa rasta u prvoj polovini 2017. iznosila 4,2 odsto, dok je drugom kvartalu 2017. godine iznosila 5,1 odsto, da je to najviša stopa od 2008. godine, i jedna je od najviših stopa rasta u Evropi.

„Ekonomski rast je doprinio povećanju zaposlenosti, kao jednom od važnih pokazatelja razvijenosti i životnog standarda u zemlji. Podsjetiću, u prvih osam mjeseci ove godine, prosječan broj zaposlenih povećan je za 6.314 odnosno za 3,6 odsto u odnosu na uporedni period prethodne godine. Povećana je i prosječna neto zarada u zemlji koja je u prvih osam mjeseci u prosjeku iznosila 510 eura. Takođe je nastavljeno sa zakonskim usklađivanjem penzija, a proječna penzija u našoj zemlji je najviša u regionu Zapadnog Balkana. Složićemo se da su u prvih osam mjeseci ove godine povećane prosječne plata i penzija u odnosu na uporedni period prethodne godine, što je, kako ste u svom pitanju istakli, važno za boljitak naših građana. Svjestan sam da to nije dovoljno da bismo ostvarili prioritetni cilj o kojem sam govorio na početku odgovora na Vaše pitanje – a to je sustizanje životnog standarda građanina EU“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Premijer je zaključio da rezultati ekonomske politike Vlade nijesu rezultati sticaja različitih objektivnih okolnosti već napornog rada u zemlji i stvaranja pretpostavki da se naši resursi valorizuju na potpun i održiv način.

„I ova Vlada se na takav način ponaša i ovi rezultati su posledica takvog rada Vlade. Zbog toga ja mislim da mi u Crnoj Gori treba da se radujemo uspjehu, a ne da tražimo razloge, da kažemo kvazi razloge, da taj uspjeh minimiziramo. I naravno kada ste govorili kada će građani osjetiti ovo. Naravno za ovih 10 mjeseci nijesu mogli, niti će biti u stanju da osjete kvalitetnije ove benefite. Crnoj Gori je potrebno otprilike na nivou 5-6 odsto prosječnog rasta BDP-a u narednih nekoliko godina da bismo dostigli, ili počeli sustizati veliki zastoj u razvoju koji ima Crna Gora, region Zapadnog Balkana za razvijenom Evropom. I zbog toga mislim da nam je cilj, ne samo da rast u ovoj godini bude 4,2 odsto, nego ako budemo imali priliku i ako nam se ta prilika ukaže, da on bude i veći“ – rekao je na Premijerskom satu predsjednik Vlade Duško Marković.

Transkript odgovora predsjednika Vlade Duška Markovića na pitanja šefova poslaničkih klubova u okviru premijerskog sata možete preuzeti ovdje.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE