Regionalna konferencija u Danilovgradu: Mjerenje indeksa rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu

U saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava Crne Gore, Koordinacionim tijеlom za rodnu ravnopravnost Republike Srbije i Timom za socijalno uključivanje i smanjenje siromaštva Vlade Republike Srbije, Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA) je organizovala regionalnu konferenciju pod nazivom „Mjerenje rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu“.

Sa ciljem uticaja na razvoj politika rodne ravnopravnosti u zemljama članicama ReSPA, konferencija je okupila više od 50 službenika i službenica koji se bave ovim pitanjima u relevantnim vladinim institucijama Zapadnog Balkana, stručnjaka iz regiona i EU, kao i predstavnika i predstavnica nevladinih organizacija aktivnih u ovom području i međunarodnih organizacija (UNDP, EIGE, OEBS).

Glavne teme na ovoj regionalnoj konferenciji bile su politike rodne ravnopravnosti na Zapadnom Balkanu, kao i mjerenje rodne ravnopravnosti sa akcentom na Indeks rodne ravnopravnosti i njegovu primjenu u kreiranju politika. Takođe, učesnici i učesnice su se upoznali sa glavnim nalazima komparativnog istraživanja o rodnoj ravnopravnosti u javnim upravama Zapadnog Balkana.

Rodna ravnopravnost je novo područje rada za ReSPA. Stoga, njeni predstavnici su potražili partnere u javnim upravama zemalja članica koji bi podržali nastojanje ReSPA da osnaži regionalnu saradnju u okviru svoje nadležnosti. Saradnja je započela s Odjeljenjem za poslove rodne ravnopravnosti Ministarstva za ljudska i manjinska prava Vlade Crne Gore, a njihovi predstavnici i predstavnice podijelili su svoja iskustva sa kolegama iz regiona i podstakli dalju regionalnu saradnju u ovom polju.

Na otvaranju regionalne konferencije, Žana Filipović, ispred Ministarstva za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore rekla je da je Crna Gora uspostavila snažan zakonodavni okvir kada je u pitanju ravnopravnost žena i muškaraca, polazeći od Ustava Crne Gore preko Zakona o rodnoj ravnopravnosti i drugih zakonskih akata. „Međutim, to nije dovoljno da se u praksi prevaziđe neravnopravnost žena. U Crnoj Gori žene nijesu ravnopravno zastupljene na mjestima odlučivanja. Potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se osnažio položaj žena u Crnoj Gori i postigla ravnopravnost u praksi. Zato je važno uspostaviti Indeks rodne ravnopravnosti kao važan mjerni instrument za kreiranje daljih politika rodne ravnopravnosti“, kazala je gđa Filipović.

Rodna ravnopravnost je neophodan osnov za miran, prosperitetan i održiv svijet, navodi se u petom od sedamnaest Ciljeva održivog razvoja definisanih u Agendi održivog razvoja do 2030. godine, koju su svjetski lideri usvojili u septembru 2015. godine na istorijskoj sjednici Ujedinjenih nacija.

Fiona Mekluni, stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori rekla je da su programi rodne ravnopravnosti UNDP uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori u potpunosti posvećeni razvoju širokog spektra partnerstava s vladinim i nevladinim strukturama, kao i radu na tri ključna prioriteta za postizanje rodne ravnopravnosti: borba protiv nasilja u porodici, ekonomsko osnaživanje žena i političko osnaživanje žena. „Sada želimo da napravimo korak dalje u izgradnji sistema koji će podržati rodnu ravnopravnost kao načelo koje se zasniva na ljudskim pravima i antidiskriminacijskim obavezama. Kako bi iskazale posvećenost, državne strukture moraju podržati taj proces ulaganjem u razvoj kapaciteta za pristup utemeljen na ljudskim pravima i rodno osviještenim politikama“, objasnila je gđa Mekluni.