Intervju predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića za dnevni list ''Republika''

''Republika'': Kakva su Vaša očekivanja od današnjeg sastanka Savjeta ministara EU?

Đukanović: Nepodijeljena su očekivanja da će Savjet ministara Evropske unije potvrditi odluku Evropske komisije o pozitivnoj Studiji o izvodljivosti za Srbiju i Crnu Goru. To je veoma važan korak na našem evropskom putu, koji potvrđuje da je saradnja s međunarodnim institucijama i poštovanje međunarodnih obaveza jedini pametan izbor. Da je to ranije shvaćeno u Srbiji, brže bismo došli do pozicije pred kojom se nalazimo.
Crna Gora spremno dočekuje ovu fazu na našem evropskom putu pripreme za otpočinjanje pregovora, uz istovremeno dinamiziranje političkih, ekonomskih, zakonodavnih i institucionalnih reformi, jer će od sposobnosti društva da usvaja evropske standarde zavisiti dinamika ove i svih narednih faza procesa pridruživanja EU.

Takođe, želim da naglasim da u uslovima postojećeg državnog aranžmana sa Srbijom, model ''dvostrukog kolosijeka'' omogućava da u 2005. ostvarimo suštinski napredak na našem evropskom putu.

''Republika'': Pojedine stranke su ocijenile da su odnosi u koaliciji DPS - SDP u ozbiljnoj krizi. Špekuliše se da je sva priča oko famozne medijske analize motivisana namjerom da se diskredituje ministar Vlahović i da se radi o namjerama koje potiču iz Vašeg ''okruženja''.

Đukanović: Vladin odnos prema medijima jasan je i dosljedan. Interes demokratske i reformske Crne Gore su slobodni i otvoreni mediji. Medijska legislativa tako je koncipirana da obezbjeđuje upravo takav njihov razvoj.

Naš cilj je da naša poruka putem medija dopre do javnosti. U uslovima intenzivne aktivnosti Vlade na sprovođenju reformskih zadataka nastojimo da što više budemo u komunikaciji s medijima, kako bi građani imali informacije o svemu što se radi i što namjeravamo uraditi.
Kad govorimo o koaliciji DPS SDP, ni tu nema nepoznanica razlike u mišljenjima nijesu prepreka stabilnog funkcionisanja koalicije.
Što se tiče ministra Vlahovića i ministraskog sastava uošte, poznato je da očekujem inicijativnost i rezultate i da veoma uvažavam njihov rad. I sam veoma mnogo radim. Očekujem to i od drugih. Sve što radimo izloženo je stalnim ocjenama javnosti, prema čemu se odnosimo s velikom pažnjom.
Smatram da ministar mora da bude sposoban i autoritativan čovjek, a ne poslušnik. Ministra Vlahovića sam i predložio i podržao kao sposobnog i autoritativnog čovjeka.

''Republika'': Vaše učešće skupa s predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem u nedavnoj akciji nekoliko nevladinih organizacija u parku Dvorca Petrovića mnogi su shvatili kao svojevrsni odgovor vlasti na tvrdnje koje su se u posljednje vrijeme pojavile, da u Crnoj Gori neće biti referenduma. Je li to tačno?

Đukanović: Sa zadovoljstvom sam se odazvao pozivu organizatora akcije, jer je to zaista lijepa i korisna inicijativa. Posebno mi je zadovoljstvo da učestvujem u realizaciji inicijativa koje organizuju mladi. Za mene kao predsjednika Vlade veoma je važno kakav odnos prema državnoj politici imaju upravo mladi. Oni su sadašnjost i budućnost zemlje i stav mladih je u suštini barometar prema kome politika uvijek treba da se ravna. Ako mladi podrdžavaju našu namjeru da sprovedemo referendum i demokratskim putem riješimo pitanje državnog statusa Crne Gore, znači - krećemo se u dobrom pravcu.

''Republika'': Poslije pobjede vladajuće koalicije na izborima u Nikšiću rekli ste da će referendum biti održan u februaru iduće godine. Na ovu izjavu odmah su reagovali mediji, pretpostavivši da ni mjesto ni vrijeme za tu izjavu nijeste slučajno izabrali. Da li je tako?

Đukanović: Nijesam specijalno birao mjesto i vrijeme da bih kazao da će referendum o nezavisnosti Crne Gore biti, ali isto tako ne želim kriti zadovoljstvo, jer je pobjeda na lokalnim izborima u Nikšiću snažan podsticaj državnoj politici Crne Gore i realizaciji programa s kojim smo pobijedili na parlamentarnim izborima. Pobjede na lokalnim izborima su od velikog značaja i potvrđuju da nam građani vjeruju. Tu svakako Nikšić zauzima posebno mjesto, budući da je indikator raspoloženja u Crnoj Gori. Konačno, Nikšić je moj rodni grad, otuda je vjerovatno i nešto emotivniji ton te izjave na koju ste podsjetili.
No, uprkos trenutnoj emociji, politici pristupam krajnje racionalno. Stoga u toj izjavi nije bilo ništa principijelno novo.

Referenduma će biti. Izbore smo dobili s programom za obnovu crnogorske države. Predsjednik Republike je obećao biračima da će raspisati referendum. U Nikšiću sam samo potvrdio da će referenduma biti, jer je neotuđivo pravo građana da odluče u kakvoj državi žele da žive. Ništa više, ali ni manje.

''Republika'': Ja ću ipak ponoviti pitanje: Da li će referendum sigurno biti u februaru 2006?

Đukanović: Mogu još jednom i koliko god je puta potrebno da ponovim: Da, biće referendum o nezavisnosti Crne Gore. Obavezno će biti i sprovešće se početkom 2006. godine. Mislim da će to biti u februaru, ali u svakom slučaju, najkasnije za godinu.

''Republika'': I šta Vi mislite, kakav će biti rezultat tog referenduma?

Đukanović: Uvjeren sam da će se građani opredijeliti za projekat koji im omogućava da sami upravljaju svojom budućnošću. Podsjetiću da smo Srbiji ponudili dogovor o transformaciji državne zajednice u zajednicu nezavisnih država, što je podrazumijevalo dogovornu promjenu Ustavne povelje. Ta ponuda je naišla na nervozan otpor gospodina Koštunice, koji se protivio bilo kakvoj promjeni Povelje. Kako u politici ''nikad'' ne znači nikad, uslijedio je dogovor o promjeni Ustavne povelje. Naša ponuda Srbiji je i dalje otvorena. Ukoliko do kraja godine u Srbiji ne bude raspoloženja za takav dogovor, mi ćemo, kako to predviđa Beogradski sporazum, na referendumu testirati volju građana o tome u kakvoj državi žele da žive.

Referendum ćemo organizovati po najvišim demokratskim standardima. Imamo zakon u koji su ugrađeni evropski standardi i koji predviđa strožije kriterijume od onih koji važe u nekim evropskim državama. Naravno, spremni smo da argumentovano sa svima razgovaramo o referendumskim uslovima. Ono što smatramo neprihvatljivim je eksperimentisanje i insistiranje na uslovima koji nijesu predviđeni za druge evropske narode.

Dakle, referendum će biti organizovan po evropskim standardima i slobodan, a referendumska volja građana mora se poštovati.

''Republika'': Vidite li sebe na dužnosti šefa Vlade, ako ipak, uprkos Vašim prognozama, većina Crnogoraca ne glasa za nezavisnost Republike?

Đukanović: Nezahvalno je odgovarati na hipotetička pitanja, naročito ako sadrže nerealne pretpostavke. Dakle, uvjeren sam da će većina glasati za nezavisnost.
Ali, ukoliko bi se ostvarila nerealna pretpostavka iz Vašeg pitanja, ne samo da sebe ne vidim na dužnosti predsjednika Vlade, nego ni u politici uopšte.

''Republika'': Zašto?

Đukanović: Zato što je to logičan slijed stvari.

''Republika'': Da li je zaista neophodno da se referendum o nezavisnosti sprovede u toku sljedeće godine? Možda bi vrijedilo da se referendum odloži za kasniji rok, a do tada da sve ostane onako kako jeste?

Đukanović: Ne vidim rješenje u produženju postojećeg stanja. Naprotiv. To bi samo produbljivalo probleme. Državna zajednica je suštinski od formiranja bila privremena tvorevina. To su svi shvatali na samom početku, ali se računalo da je potrebno vrijeme da se relaksiraju političke tenzije po pitanju državnopravnog statusa i da je Crnoj Gori i Srbiji potrebno vrijeme da sagledaju kako dalje. Vrijeme je pokazalo da je Beogradski sporazum zaista bio maksimalno mogući konsenzus u tadašnjim uslovima. Možemo reći da je to bilo blagotvorno prelazno rješenje, koje je zaista dovelo do pada tenzija.
Sada taj period lagano ističe i dolazi vrijeme da se opredijelimo u kakvoj državi želimo da živimo. Pokazalo se da ovakva forma državne zajednice nije rješenje ni za Crnu Goru ni za Srbiju. Konačno, slična tvorevina nigdje ne postoji.

''Republika'': Kakav je ekonomski aspekt projekta nezavisnosti?

Đukanović: Znate za moj više puta ponovljen stav da Crna Gora raspolaže prirodnim, privrednim i ljudskim resursima koji joj garantuju da uskoro, zahvaljujući svom radu, može živjeti kvalitetnim životom na nivou evropskog okruženja. Investicije koje će doći u Crnu Goru višestruko će premašiti troškove za "uspostavljanje" nezavisnosti. Po najskromnijim proračunima, investicije u našu ekonomiju samo u toku prve godine nezavisnosti uvećaće se tri puta. Dakle, upravo je poboljšanje ekonomske situacije i podizanje kvaliteta života jedan od najvažnijih ciljeva samostalnosti, a istovremeno jedan od najboljih argumenata u njenu korist. Imamo dovoljno primjera za to. Pogledajte Sloveniju - kakva je bila prije sticanja nezavisnosti i kakva je danas. Potom primjer Slovačke. Dok je bila dio Čehoslovačke, ona je ekonomski znatno zaostajala za Češkom. Danas su obje članice EU.

Osim toga, kao da se previđa da i sadašnja nefunkcionalna zajednica Crne Gore i Srbije ima cijenu koštanja. Crna Gora svake godine izdvaja u budžet zajednice preko četrdeset miliona eura. Umjesto da taj novac ulažemo u razvoj, mi njime finansiramo zajednicu kojom nijesu zadovoljne ni Crna Gora ni Srbija.

''Republika'': U slučaju proglašenja nezavisnosti, Crna Gora će moratit stati u red za prijem u medjunarodne organizacije jer će se za nasljednika SCG smatrati Srbija?

Đukanović: Čudno je da to pitanje u prvom redu postavljaju članovi beogradskog Foruma za jedinstvenu Srbiju i Crnu Goru.
Mi smo zbog korektnosti prema Srbiji i zbog razumijevanja koje imamo za potrebu rješavanja kosovskog problema, predložili da Srbija bude sukcesor zajednice. Iskustvo drugih zemalja nas uči da, nakon priznanja državne samostalnosti, članstvo u međunarodnim organizacijama predstavlja logičan slijed stvari.

Nije najvažnije da li će Crna Gora za nedjelju ili za mjesec postati članica međunarodnih organizacija. Najvažnije je kako će se razvijati odnosi Crne Gore s tim organizacijama. A oni se i danas uspješno razvijaju. Podsjećam da će sjednica Parlamentarne skupštine OEBS na jesen biti održana u Crnoj Gori. To vjerovatno nije slučajno.

''Republika'': Ako je tako, zašto opozicija istupa oštro protiv nezavisnosti Crne Gore?

Đukanović: Ne sva. Dio opozicije.

''Republika'': U svakom slučaju dio opozicije izjavljuje -nijesmo protiv nezavisnosti , ali samo bez Đukanovića...

Đukanović: Mnogo je lakše baviti se napadima na pojedince, nego nuditi konkretna, životna rješenja. To je poznati manir opoziciji nije važno da građanima ponudi svoje viđenje za rješenje problema, već im nudi optužbe na račun Đukanovića. Od te opsesije ne vide realnost -nijedna politička struktura koja pretenduje na vlast u Crnoj Gori ne može a da ne podrži ideju crnogorske nezavisnosti. Jer, u suprotnom može da zaboravi na sve svoje ambicije. To opozicija - u svakom slučaju njen dobar dio - odlično shvata. Ali ne želi da otvoreno saopšti. Otud se i javljaju ovakve konstrukcije: Mi podržavamo nezavisnost, ali samo u slučaju da Đukanović ode. A kako se Đukanović nikuda ne sprema da ide, onda ne treba podržavati ni nezavisnost.
Šta da kažem? Odveć je providna ta konstrukcija, tako da bi teško dovela u zabludu čak i najneiskusnijeg birača. U tome i jeste, nažalost, problem crnogorske opozicije, ona se igra čak i onda kada se prema poslu treba ozbiljno ponijeti. Ljudi ne vole kada se njima pokušava manipulisati. S njima treba pošteno razgovarati.

''Republika'': A šta bi bilo pošteno?

Đukanović: Bilo bi pošteno, kada bi opozicija, otprilike rekla: Mi sadašnju Vladu i Đukanovića ne podržavamo. Zato što loše izvršavaju svoje obaveze. Kada mi dođemo na vlast, radićemo to mnogo bolje. Ali, kako je pitanje nezavisnosti previše važno za sudbinu naših građana, mi, opozicija, uradićemo sve da nezavisnosti bude. Ili bar, pošto je Crna Gora predugo, gotovo vijek, u svojevrsnom raspeću po osnovu državnog statusa, to pitanje treba razriješiti. Odgovorno i pošteno voljom građana Crne Gore koju ćemo mi koji se bavimo politikom bezuslovno ispoštovati. A nakon demokratskog epiloga ove neizvjesnosti, koja nam ne da da se u cjelosti posvetimo pitanjima dinamičnog ekonomskog i demokratskog razvoja, doći će vrijeme za izbore. A tada ćemo vas poštovani birači zamoliti da glasate za nas da bi provjerili koliko smo mi sposobni da doprinesemo opštem dobru.
Ako bi opozicija počela ovako da se ponaša, moguće je da bi nekad i stvarno mogla da pobijedi na izborima. Za sada, nažalost, osim grmljavine praznorječja, nikakve realne osnove nema. Ja se, ipak, nadam da će crnogorska opozicija razmisliti o svojoj odgovornosti i shvatiti da treba, poslije svega, da radi za Crnu Goru i njene građane. Još ima vremena da se dođe na tu jednostavnu misao.