- Vlada Crne Gore
Potpredsjednik Simović na svečanosti povodom 130 g...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Potpredsjednik Simović na svečanosti povodom 130 godina Nikšićke bolnice: Crnogorsko zdravstvo stasavalo i dijelilo sudbinu brojnih istorijskih izazova kojima je bila izložena CG
Objavljeno: 16.12.2017. • 00:58 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
Potpredsjednik Vlade mr Milutin Simović, obraćajući se večeras na svečanoj akademiji povodom 130 godina postojanja i rada Opšte Bolnice u Nikšiću, izrazio je veliko zadovoljstvo što je, kao član Vlade i kao Nikšićanin, u prilici da se obrati tim povodom, jer je riječ o, kako je kazao, o velikom jubileju bolnice koja je svo to vrijeme imala izuzetnu misiju i značaj, ne samo za Nikšić, nego i za Crnu Goru i njeno neposredno okruženje.
Simović je podsjetio na značajne istorijske činjenice vezane za razvoj zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, koja, kako je kazao, seže od samih početaka crnogorske hiljadugodišnje državnosti. Posebno je istakao činjenice vezane za unapređenje zdravstvene zaštite kroz školovanje prvih ljekara i primjenu medicinske nauke, što je bilo značajno u suočavanju sa izazovima kakvi su bile brojne epidemije i ratni sukobi koji nijesu zaobilazili prostor Balkana i Crne Gore.
„Do vremena knjaza Nikole nije bilo zdravstvenih ustanova ni organa koji bi vodili brigu o narodnom zdravlju. Takvo stanje je potrajalo do Hercegovačkog ustanka, kada je trebalo pomoći ranjenicima i postradalim hercegovačkim izbjeglicama, kojih je bilo oko 60.000. U vrijeme knjaza Nikole, 1873. godine, na Cetinju u slobodnom dijelu Crne Gore, izgrađena je Bolnica Danilo I. U njoj su se smjenjivali ljekari iz inostranstva i okruženja. Prvi crnogorski diplomirani ljekar bio je dr Petar Miljanić iz Banjana, iz našeg Nikšića, koji je diplomirao u Moskvi, a doktorirao u Njemačkoj 1883, a godinu dana kasnije postavljen za upravnika bolnice Danilo I i za načelnika zdravstvene službe - odnosno Saniteta. Sa pravom se može reći da je on utemeljivač modernog crnogorskog zdravstva. Narednih godina stižu mladi crnogorski ljekari, stipendisti, školovani u raznim evropskim univerzitetskim centrima“, kazao je Simović.
On je podsjetio da je Nikšićka bolnica, pod imenom knjeginje Zorke, osnovana Odlukom Vlade Knjaževine Crne Gore 11. decembra 1887. godine, te da i danas traje i razvija se, „u stalnom naporu da građanima Nikšića i ne samo Nikšića pruži potrebnu zdravstvenu njegu, u borbi protiv bolesti i prolaznosti ljudskog života“.
Prema ocijeni potpredsjednika Vlade, i ove istorijske činjenice, jasno pokazuju vjekovne težnje Crne Gore da bude dio evropskih i svjetskih civilizacijskih, naučnih i društvenih tokova i vrijednosti. „Crna Gora je bila u Evropi i Evropa je bila u Crnoj Gori“, poručio je Simović.
On je kazao da nakon Berlinskog kongresa i međunarodnog priznanja državne nezavisnosti Crne Gore, došlo do preporoda i napretka u svim sferama života: društvenog, ekonomskog, privrednog, kulturnog, pa i u zdravstvenoj zaštiti stanovništva, ali da je nakon gubitka državnosti Crne Gore i njenog nezavidnog položaja u periodu između dva svjetska rata, zabilježena stagnacija u svim oblastima, pa i u zdravstvu. Simović je naveo da se u periodu nakon II svjetskog rata zdravstvo u Crnoj Gori brzo razvijalo.
„Crnogorski zdravstveni sistem je tokom svog postojanja, kroz tri vijeka, stasavao i dijelio sudbinu brojnih istorijskih izazova kojima je bila izložena Crna Gora“.
Tako je bilo, kako je dodao, i devedesetih godina prošlog vijeka, kada su ratna dešavanja u okruženju uzrokovala egzodus izbjeglica, kada je Crna Gora je, iako najmanja i najmaloljudniija u regionu, uspjela da očuva mir i stabilnost i nesebično otvori vrata, pruži utočište i zbrine 120 hiljada izbjeglica, pružajući im i neophodnu zdravstvenu zaštitu. „Crna Gora je položila taj značajni moralni, ljudski, humani i državni ispit, a položilo ga je i crnogorsko zdravstvo“, kazao je Simović ističući da i ta istorijska činjenica služi na ponos i primjer.
Vlada će nastaviti sa unapređenjem zdravstva i položaja zdravstvenih radnika
Prema riječima Simovića, obnovom nezavisnosti Crna Gora je posvećeno radila na izgradnji institucija, gdje je unapređenje i modernizacija sistema zdravstva bio jedan od najznačajnijih i najzahtjevnijih zadataka. Od 2006. godine, kako je naveo, izgrađeni su brojni novi objekti u zdravstvu, rekonstriusane i adaptirane brojne bolnice i domovi zdravlja, dodijeljeno je oko 1.000 specijalizacija i subspecijalizacija. U okviru Medicinskog fakulteta uvedeni su novi studijski programi i doktorske studije, uvedene nove medicinske, dijagnostičke i terapeutske procedure i nabavljena vrijedna i savremena oprema.
„Oblast zdravstva je i danas pod posebnom pažnjom Vlade, sa ciljem da profesionalna i efikasna zdravstvena zaštita rezultira dostupnom i kvalitetnom medicinskom uslugom, koja će biti dostupnija za sve kategorije stanovništva, uz dalje unapređenje oblasti farmaceutske politike. Vlada će nastaviti da ulaže napore za dalje unapređenje položaja i standarda zdravstvenih radnika“, najavio je Simović. On je dodao da je u cilju dodatnog doprinosa afirmaciji i promociji izuzetnih vrijednosti i rezultata u oblastima od posebnog značaja za društvo, kakve su obrazovanje i zdravstvo, Vlada u Budžetu za narednu godinu obezbijedila poseban fond za nagrade zaposlenim u ovim oblastima.
Priznanje ljekarima i osoblju Nikšićke bolnice
U razvoju ukupnog zdravstvenog sistema Crne Gore, prema riječima Simovića, Nikšićka bolnica je imala i danas ima značajnu ulogu. „Dala je veliki doprinos gradu i njegovim žiteljima u borbi za zdravlje, liječila i obnavljala nadu i vjeru u život“, kazao je Simović.
On je istakao značajnom i podršku napretku nikšićke bolnice koju su dali brojni donatorski projekti i domaći i međunarodni.
Izražavajući zahvalnost svima koji su doprinijeli razvoju ove zdravstvene institucije, Simović je istakao da najveće zasluge za ugled, značaj i rezultate Nikšićke bolnice pripadaju posvećenim ljekarima i medicinskom osoblju koji su radili i koji danas rade u toj bolnici. „Onima koji su pomagali pacijentima i u tome se nijesu šteđeli, bez obzira na sve izazove, uz visoku iskazanu i profesionalnu i ličnu posvećenost i etiku. Brojni su znameniti i poznati nikšićki doktori i doktorke, medicinske sestre, glavne sestre i babice, tehničari i zaslužni medicinski radnici. Oni su nesebično ugradili svoje stručne, ljudske i humane vrijednosti u ovu plemenitu profesiju i tako postali dio Nikšića i kolektivne memorije Nikšićana. Oni su i danas putokaz humanosti i pokazatelj uzvišenosti ljekarskog poziva. Svoju iscjeliteljsku moć pronalazili su u znanju, čovjekoljublju i etici, i savjesti, na poslu koji je težak, uzvišen i nadasve human“, kazao je Simović.
Potpredsjednik Vlade je zaključio da će zdravlje građana biti i ubuduće najviši prioritet i imperativ i ove bolnice i ukupnog zdravstvenog sistema i države Crne Gore.
Kabinet potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?