Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović gostovao u emisiji "Poligraf" - TV B92

Referendum i posle njega

Milo Đukanović: Imao bih zaista ozbiljan problem kada bi trebalo sada da nekog ubjeđujem u to da je racionalnije da Srbija i Crna Gora ostanu u ovakvoj zajednici kakva je danas. Čini mi se da je najkrupniji argument taj da smo 15 godina eksperimentisali u različitim formama dvočlane zajednice i da ono što je zajednički imenilac tih eksperimenata jeste da su Srbija i Crna Gora ozbiljno zaostale u ostvarivanju onoga što su naši strateški nacionalni interesi


Gost: Premijer Crne Gore Milo Đukanović
Voditelj: Jugoslav Ćosić

Gospodine Đukanoviću, u trenutku kada razgovaramo ostalo je još nešto više od mesec i po dana do referenduma o nezavisnosti Crne Gore. Da li su sve najvažnije stvari usaglašene između dva bloka u Crnoj Gori?

Đukanović: Mislim da jesu. Kao što znate, iza nas je jedan period napornih pregovora vlasti i opozicije uz posredovanje predstavnika iz EU, i mislim da smo došli do usaglašenih rešenja za najvažnije propozicije koje bi trebalo da opredjele demokratski karakter crnogorskog referenduma. Dakle, očekujem da će takav biti i epilog referenduma i da će rezultat biti rezultat koji će poštovati sve strane u Crnoj Gori i Međunarodna zajednica.

B92: Ono što ipak dosta zabrinjava ljude koji gledaju sa strane, a i mnoge u Crnoj Gori, i ovo što se vidi jeste da još uvek postoji jedna dosta snažna atmosfera neprijateljstva, neretko i jezik mržnje, rekao bih čak i optužbi i provokacija. Kako je moguće da dve strane u Crnoj Gori i dalje ne razgovaraju direktno? Pa, razgovaraju Palestinci i Izraelci, razgovaraju mnogi u svetu, a dva bloka u Crnoj Gori samo posredstvom Evrope.

Đukanović: Vjerovatno bi to pitanje bilo pravilnije usmeriti ka drugoj adresi, ka predstavnicima opozicije, za koje znate da su bili kategorični da ne žele neposredan dijalog sa vlašću. Naspram toga, vlast je bila i danas je spremna da odmah razgovara sa opozicijom neposredno o svim pitanjima. Bez mnogo okolišanja predstavnicima EU sam saopštio da nijesam radostan zato što ih vidim u tom procesu, jer ne mislim da je Crna Gora do te mjere sukobljeno društvo da bi joj trebali pomiritelji sa strane. Bio sam uvjeren da se možemo dogovoriti sa opozicijom o propozicijama bez bilo kakvog posredovanja. Opozicija je željela posrednika, kao rezultat toga dobili smo propozicije sa kojima se i opozicija saglasila. I ako je to bila cijena da jedno tako važno pitanje, kakvo je pitanje državnog statusa, razriješimo po pravilima koja ćemo poštovati i jedna i druga strana, neka to bude ta cijena.

B92: U redu, ali Vi ste sigurno svesni da je uvek veća odgovornost onog ko je jači. Vi ste trenutno, mislim na Vaš blok, prosto na vlasti, i u poziciji ste da možete mnogo snažnije da diktirate i način pregovora i intonaciju za klimu u društvu uopšte. Zar ne vidite u tom smislu odgovornost vladajuće koalicije?

Đukanović: Apsolutno. Dakle, ja mislim da je uvijek veća odgovornost na onome ko je snažniji, i zbog toga smo više puta prije nego što su počeli pregovori uz posredovanje EU nudili da sjednemo za sto, da razgovaramo o propozicijama, naravno sa spremnošću da učinimo ustupke koji se od vlasti očekuju.

B92: A Vi ste prvo njih pomenuli, zbog toga Vas pitam.

Đukanović: Nažalost, nijesmo došli u situaciju da razgovaramo o tome, jer je druga strana bila kategorična da ne želi početak razgovora. Ne možete im saopštiti vašu spremnost da učinite određene ustupke, koji se očekuju od vlasti, ukoliko oni ne žele da razgovaraju. Na prvom razgovoru koji smo imali sa predstavnicima Evrope upravo sam bez bilo kakve inspiracije sa strane predočio to što sam sada i vama kazao. Kazao sam i gospodinu Lajčaku, mislim da je bio i vaš sagovornik u nekoj od prethodnih emisija, i to može potvrditi. Dakle, ja znam da se od nas kao jačih očekuju ustupci, i želim da znate da smo mi na te ustupke spremni jer smo svijesni odgovornosti za organizaciju referenduma, koji ne bi smio biti jednostran. Na neki način ta dilema oko državno-pravnog statusa Crne Gore lebdi nad Crnom Gorom gotovo čitav vijek, i ako želimo da je na pravi način skinemo sa dnevnog reda, bez nekih sijenki koje bi ostale i koje bi opterećivale buduće generacije, naš interes je da što više ljudi učestvuje u tom procesu, dakle da učestvuje i opozicija. I zbog toga smo, ponavljam, bili spremni na ustupke i učinili smo ustupke veoma značajne, pretpostavljam da ste o njima informisani.

B92: Siguran sam da brojni razgovori koje imate ovih dana kao premijer crnogorske Vlade počinju sa pitanjem Koji su najvažniji razlozi za nezavisnost Crne Gore? Hajde da pokušamo da postavimo tu stvar drugačije, baš zato što ste Vi lider te opcije. Voleo bih da ovaj put napravimo izuzetak i da Vas pitam upravo suprotno Koji su razlozi za zajedničku državu? Da li Vi kao političar, kao predsednik Vlade vidite i jake razloge za zajedničku državu?

Đukanović: Nedavno sam bio u prilici da razgovaram sa jednim vašim kolegom na tu temu, i na njegovo pitanje da li je blok za nezavisnost u nekoj startnoj prednosti u odnosu na drugi blok, kazao sam: Da, čini mi se da imamo zdraviju ideju, i to je osnovna prednost koju mi imamo. I dodao sam u tom odgovoru, i želim da na taj način odgovorim na vaše pitanje: Imao bih zaista ozbiljan problem kada bih trebao sada da nekog ubjeđujem u to da je racionalnije da Srbija i Crna Gora ostanu u ovakvoj zajednici kakva je danas. Čini mi se da je najkrupniji argument taj da smo 15 godina eksperimentisali u različitim formama dvočlane zajednice, i da ono što je zajednički imenitelj iz tih eksperimenata jeste da su Srbija i Crna Gora ozbiljno zaostale u ostvarivanju onoga što su naši strateški nacionalni interesi. Ja ne mislim da su svi razlozi samo u institucionalnim aranžmanima, bilo da je reč o SRJ ili o SCG, ali mislim da je dobar dio našeg zaostajanja na putu do naših evropskih ciljeva generisan upravo iz te slabosti. Znači, to je ključni razlog zbog čega ja ne vjerujem da je moguće efikasno, racionalno zadovoljiti ono što su strateški nacionalni interesi Srbije i Crne Gore u dvočlanoj zajednici, i zbog toga se zalažem da i Srbija i Crna Gora preuzmu punu odgovornost za svoju evropsku budućnost kroz ostvarivanje nezavisnosti i međunarodno-pravnog subjektiviteta obje države.

B92: Često ste i prethodnih meseci govorili o tom razlozima, i sigurno ćete puno puta govoriti do referenduma, da se u ovom trenutku što se tog pitanja tiče zaustavimo. Ono što je veoma važno jeste činjenica da Srbija i Crna Gora, građani Srbije i Crne Gore imaju veoma snažne zajedničke interese, koji su vezani za privatnu svojinu, za lečenje, za telekomunikacije, za kretanje ljudi. Šta je to što se sigurno neće promeniti nakon referenduma, nezavisno od toga kakav njegov rezultat bude?

Đukanović: Ono što bih želio da vam kažem jeste jedna jasna pozicija crnogorske strane. Mi ne preduzimamo inicijativu za ostvarivanje nezavisnosti Crne Gore sa namjerom da otežamo život građanima Crne Gore i Srbije, niti privrednim subjektima u Crnoj Gori i u Srbiji. Dakle, naša ideja je upravo suprotna, da olakšamo život i građanima i privrednim subjektima i da dovedemo do bržeg ostvarivanja onoga što su strateški nacionalni interesi. Upravo u tom cilju ponudili smo Srbiji da već u susret referendumu u Crnoj Gori napravimo dogovore oko nekih najvažnijih pitanja, koja možda danas proizvode zebnju kod jednog dijela javnosti Srbije i Crne Gore, neka od tih pitanja ste i vi pomenuli u okviru ovog vašeg pitanja. Kao što znate, Srbija je odgovorila negativno u odnosu na takvu našu inicijativu. Šta je naš odgovor na takav stav Srbije? Mislim da on veoma ubjedljivo govori o čistoti naših namjera u našim odnosima sa Srbijom, mi smo kazali: Makar jednostrano u prvom trenutku mi ćemo donijeti deklaraciju u Parlamentu, kojom ćemo kao Crna Gora garantovati građanima i privrednim subjektima Srbije sva ona prava koja su imala i u postojećoj Državnoj zajednici. Kad kažem makar jednostrano, ja vjerujem da će nakon što Crna Gora postane nezavisna na referendumu Srbija prihvatiti razgovor, da ćemo uskoro nakon toga kao civilizovane države napraviti sporazume onakve kakve su recimo napravili Slovačka i Češka opet u susret dogovornom razdvajanju, u njihovom slučaju bez referenduma nego odlukama njihovih Parlamenata.

B92: Gospodine Đukanoviću, da li crnogorska Vlada ima jasnu sliku o tom danu posle, danu nakon referenduma u odnosu na njegov rezultat?

Đukanović: Naravno, kao odgovorna Vlada ne samo da razmišljamo nego i radimo veoma predano na pripremi svega onoga što će biti prvi potezi nakon ostvarene nezavisnosti, nakon sondaže onoga što su obaveze različitih državnih organa. Mi smo sada i na nivou Vlade napravili jedan pregledan dokument svih obaveza na koje bi Crna Gora morala odgovoriti već 22. maja. Mogu kazati da se na neki način te obaveze mogu svrstati u obaveze u tri ravni. Prva obaveza je obaveza prema EU. Dakle, želimo da već 22. maja nastavimo intenzivne razgovore sa EU da ne bi proizveli ni jedan dan zakašnjenja u zaključivanju sporazuma o asocijaciji i stabilizaciji, koji je, kao što znate, planiran da bude zaključen novembra mjeseca ove godine. Isto tako, spremni smo da već 22. maja sjednemo sa Vladom Srbije i da razgovaramo o tome da ono što smo mi jednostrano preuzeli kroz našu parlamentarnu deklaraciju sada pretvorimo u sporazum, kojim ćemo izraziti volju obje Vlade na naše međusobne odnose u oblasti obrazovanja, zdravstva, prelaska granica i drugim osjetljivim pitanjima definišemo u interesu građana Srbije i Crne Gore. I treća ravan je ona unutrašnja crnogorska ravan, gdje planiramo da uložimo mnogo napora da se prevaziđe ta podjela na koju ste ukazali u jednom od vaših prethodnih pitanja, da eliminišemo osjećaj pobijeđenog i poraženog u Crnoj Gori, da prosto svi zajedno shvatimo da je Crna Gora kuća koja treba da bude u interesu svih njenih građana, i da pokušamo da obezbjedimo tu političku energiju i vlasti i opozicije za realizaciju ova dva prethodno postavljena cilja dobrih odnosa sa Srbijom i intenzivnog napretka ka evropskoj adresi.

B92: Ako se manje od 50 posto građana Crne Gore izjasni za nezavisnu Crnu Goru, kako ćete se onda ponašati? Da li će to biti ispred Vas, ispred Srbije i Crne Gore novi period mrcvarenja u saveznoj državi, u kojoj će Crna Gora nerado učestvovati a onda sa strane govoriti o tome da to nije funkcionalna država?

Đukanović: Naravno da razmišljamo i o takvom epilogu, bez obzira što smo veliki optimisti kada je u pitanju referendumski ishod. Ono što je jasno je da izborni referendumski procesi uvijek nose dozu neizvjesnosti, dozu rizika i treba razmišljati i o drugoj opciji. Ja mislim da o toj opciji treba više da razmišljaju zagovornici zajedničke države. Ja ne vjerujem da je moguć takav epilog, ali ako bi se on dogodio...

B92: Ali, Vi ćete i dalje biti premijer i nakon 21. maja.

Đukanović: Da, ali kao što znate, u Crnoj Gori su inače predviđeni nekoliko mjeseci iza toga redovni parlamentarni izbori. Tako da, mislim da bi u slučaju takvog epiloga bilo logično odmah zakazati izbore.

B92: Hoćete li raspisati vanredne parlamentarne izbore ako opcija za nezavisnu Crnu Goru bude dobila manje od 50 posto glasova?

Đukanović: Što se mene tiče, ja sam apsolutno zagovornik takvog stava, i to bi bio moj predlog predsedniku republike, koji je ovlašćen da to uradi, da je jasno izražena volja građana Crne Gore u korist zajednice, da je na takav način aktuelnoj vlasti u Crnoj Gori uskraćeno povjerenje, i da smatram da treba u interesu skladnog funkcionisanja sistema i logičnog preuzimanja odgovornosti od onih koji su dobili podršku na referendumu ubrzati izborni proces i obezbjediti da organi vlasti što prije profunkcionišu punim kapacitetom.

B92: Jedna od Vaših poslednjih izjava unela je, moram da kažem, dosta veliko uznemirenje i zebnju, a to je bila izjava koja je vezana za moguć procenat od 54,5 pa potom 54,9 procenata. Rekli ste: Nerealno je očekivati da rezultat od 54,9 osujeti samostalnost, pri tom svi vrlo dobro znamo da je veoma često od ishoda važniji način na koji se do ishoda dolazi i da su važna pravila i procedure. Znate, ovo nekako liči na dogovor Igramo utakmicu, pa ko pobedi ide dalje, ali onda Vi pobedite 4:3 i ja kažem E, tesno ste pobedili, ipak ću ja da idem dalje.

Đukanović: Nešto kao izbor za pjesmu Evrovizije?

B92: Pa recimo, s tim što su tu izgleda mnoge stvari bile dogovorene, ali imaćemo vremena možda i o tome da kažemo.

Đukanović: U redu, razumeo sam vaše pitanje i želim da odgovorim na njega. Znači, apsolutno vjerujem u našu sposobnost da ostvarimo pobjedu iznad 55 posto.

B92: Ja Vas pitam za procenat od 54,9.

Đukanović: Želio sam da vam samo malo pojasnim tu izjavu, znači ona se logično naslanja na moj prethodni odgovor. Ja sam vam u prethodnom odgovoru kazao da bi se o budućem uređenju odnosa Srbije i Crne Gore trebala brinuti nova vlast u Crnoj Gori i aktuelna vlast u Srbiji. Na taj način vam potpuno jasno saopštavam svoj stav, da ja ne mislim da je 22. maja moguć ovakav institucionalni aranžman u odnosima Srbije i Crne Gore. Dakle, uvjeren sam da je 22. maja moguće da imamo dvije nezavisne države ili je moguće da imamo jednu tipičnu centralizovanu federaciju, koja bi zbog disproporcije njenih članica logično vremenom, i to u kratkom vremenu tendirala ka unitarizaciji. Dakle, ono što je izvjesno 22. maja se mora promjeniti državni status Crne Gore, bilo ka nezavisnosti, bilo ka čvršćoj vezanosti za zajedničku državu, znači otuda dilema koju sam postavio. Dakle, ako kažemo da 54,9 posto nije dovoljno za promjenu državnog statusa u jednom pravcu, da li smo u pravu i da li smo zadovoljili demokratski standard ako kažemo da je 45,1 posto dovoljno procenata za promjenu državnog statusa u drugom pravcu? Jer, dozvolite, ponavljam vam, nema statusa kvo, ide se u čvršću zajednicu. Da li je neko uopšte i u Crnoj Gori i u svijetu spreman da prihvati mandat da sa podrškom od 45,1 posto, teorijski pretpostavljenom, odgovaram direktno na vaše pitanje, prihvati političku odgovornost da svoju državu vodi sa tom podrškom u nekom drugom pravcu? Ja lično na to nikad ne bih pristao.

B92: Da, ali pravila su pravila. Znate, i drugi referendumi su dobijani i izgubljeni sa razlikama od 0,5, od jedan posto itd. Čemu onda pravila, gospodine Đukanoviću?

Đukanović: Samo da se razumjemo, ukazujem na specifičnost. Dakle, kod ovog referenduma mi nemamo status kvo kao alternativu pretpostavljenoj nezavisnosti, jer Evropa je rekla da statusa kvo nema, imate nezavisnost ili imate čvrstu zajednicu. Zato smo upozoravali da nije dobro postavljati ovakva pravila, ali hoću da vam potvrdim, pravila su postavljena, prihvaćena su u crnogorskom Parlamentu, vlast će ih poštovati, nema nikakve dileme. Vlast će uraditi, kao što sam kazao, sve što je demokratski i pravno dozvoljeno da ostvari pobjedu iznad 55 posto i da eliminiše prostor za arbitražu, koji je po mom sudu neoprezno EU postavila propisujući ovakva pravila.

B92: Prema usvojenim pravilima ako bi za nezavisnu Crnu Goru glasalo 54,9 posto, Crna Gora bi trebalo da krene prema zajedničkoj državi sa Srbijom. To je ta druga opcija koju pominjete, zar to nije tako?

Đukanović: To je tako prema propisu koji je usvojen u crnogorskom Parlamentu, kojeg ćemo se pridržavati, i kao što sam kazao, koji nam predstavlja snažnu inspiraciju da pobjedimo sa više od 55 posto. Ne bih volio da se nađem u poziciji onoga kome je Evropa ovakvim pravilima ponudila da se osjeti pobjednikom sa 45,1 posto, i da sa 45,1 posto podrške vodi Crnu Goru u unitarnu državu. Nipošto ne bih za sebe volio to jer mislim da bih pogazio sva svoja demokratska uvjerenja i preuzeo težak rizik pred istorijom u Crnoj Gori, ali neka o tome brinu oni drugi koji su se zalagali za ovakva rešenja. Što se nas tiče, prihvatili smo pravila, idemo na pobjedu i ostvarićemo pobjedu iznad 55 posto.

B92: Je l se neće desiti da Crna Gora pođe putem Slovenije i Hrvatske, možete li to sad da nam kažete? Dakle, odluke o osamostaljenju, pa ko prizna Crnu Goru, prizna, ko ne prizna, ne prizna.

Đukanović: Kada smo se opredjelili da prihvatimo ovaj zakon prihvatili smo pravila i sve radimo da ih ispoštujemo. Znači, možete biti sigurni da ćemo mi poštovati pravila koja smo usvojili, a da ćemo na temelju tih pravila ostvariti većinu iznad 55 posto biračkog tijela.

B92: Gospodine Đukanoviću, na legitimitet ovih izbora, a i on će biti ocenjivan od Međunarodne zajednice, sasvim sigurno uticaće način na koji je referendum organizovan i način na koji su kampanje organizovane. Da li će Vaš blok, s obzirom na to da vlada u Crnoj Gori, koristiti državne resurse za kampanju?

Đukanović: Veoma ćemo se paziti toga da se ne dogodi korišćenje niti jednog državnog resursa, da bi na taj način sačuvali čistotu i ispravnost referendumskog procesa i oduzeli pravo na kritiku po tom osnovu sa druge strane. Mislim da je ono što je do sada uradila Vlada vrlo ubjedljiv pokazatelj naše namere da stvorimo regularne uslove za odvijanje referenduma. Maločas sam u odgovoru na jedno vaše pitanje kazao: Pretpostavljam da ste u toku o tome kakve ustupke je učinila Vlada. Kao što znate, svaka Vlada, ne samo Vlada Crne Gore, i zbog toga traje borba za vlast, logično ima određene privilegije u odnosu na opoziciju. Primjereno ovom procesu te privilegije su se ogledale u tri oblasti - u oblasti finansiranja, u oblasti korišćenja medijskih prava i u oblasti strukturiranja tijela koja treba da realizuju referendum. U sve te tri oblasti, ne samo u Crnoj Gori nego i u drugim evropskim državama, najčešće zastupljeni princip je princip proporcionalnosti, dakle princip proporcionalan snazi koju jedna politička partija ili jedan blok ima u Parlamentu. Zahvaljujući ustupcima koje je učinila Vlada mi smo u sve ove tri oblasti ostvarili puni paritet. Dakle, odrekli smo se privilegije koju smo imali kao vlast i kazali da ćemo finansijske potencijale koristiti apsolutno ravnopravno, da ćemo medijski prostor koristiti apsolutno ravnopravno, i da će referendumska tijela biti sačinjena tako što će biti obezbjeđen puni paritet jedne i druge strane. Dakle, ja mislim da smo na taj način više nego jasno demonstrirali našu čvrstu namjeru da ne koristimo neke startne prednosti, koje bi se možda mogle i opravdati i podrazumjevati jer zaboga ipak smo mi pobjedili na izborima, i da smo stvorili uslove za jedan ravnopravan start u ovoj trci. Da li je prilog ravnopravnosti ovo pravilo koje je propisala Evropa, da je jednoj strani dovoljno 45 posto, a drugoj potrebno 55 posto, otom potom, ali smo i to prihvatili i idemo u tu pobjedu.

B92: Da li je iskorišćavanje državnih resursa u svrhu jedne opcije kada Nacionalni dnevnik u Crnoj Gori počinje pričom o brakorazvodnoj parnici Vašeg političkog protivnika Andrije Jovićevića, koji je sad u opoziciji, i tužbom njegove supruge?

Đukanović: Pod broj jedan, ne znam da li je tako počeo Dnevnik na javnom servisu. A ako jeste, sticajem okolnosti sijećam se tog pitanja, to je uslijedilo kao odgovor jednog državnog organa, dakle u ovom slučaju MUP-a, čini mi se, ili državnog tužioca, na optužbu koju je prethodnog dana gospodin Jovićević uputio da je priveden zbog iznošenja političkih stavova, a ispostavilo se da nije priveden zbog iznošenja političkih stavova nego po tužbi, privatnoj tužbi koju je podnijela posredstvom advokata njegova supruga zbog ugrožavanja njenog fizičkog integriteta. Dakle, smatram potpuno legitimnim da kada jedan organ bude tako drastično i neistinito optužen da je ugrozio ljudsko pravo bilo kog građanina, u ovom slučaju gospodina Jovićevića, da taj državni organ ima ne samo pravo nego obavezu da se zaštiti istinom.

B92: Gospodine Đukanoviću, kao deo kampanje pojavljuje se famozni dokumentarni film o pokušaju da se kupi jedan glas za nezavisnu Crnu Goru. Zašto ste taj film nazvali jeftinom petparačkom pričom?

Đukanović: Pa, zbog toga što je to zaista jeftina petparačka priča. Dakle, riječ je, kao što znate, o namjeri jednog čovijeka koji je povrijeđen time što je izgubio svoj status u MUP-u krenuo u osvetu protiv državnih organa Crne Gore, nagovorio svoju dvojicu susjeda da idu kod njegovog rođaka, i da tom njegovom rođaku ponude neku pomoć da bi ga politički preobratili i naveli na glasanje za nezavisnost, prethodno, pretpostavljam, u dogovoru sa rođakom on je montirao kamere i sve to snimio i emitovao. I na šta vam to liči?

B92: A kako sve to znate, gospodine Đukanoviću? Taj slučaj je i dalje u sudu, ako se ne varam.

Đukanović: Pa, kako ne znam kada je već bilo nekoliko konferencija za štampu, na kojima je...

B92: Dobro, ali sud utvrđuje činjenično stanje. Koliko znam, oni su bili u istrazi, pušteni su da se brane sa slobode, sud se u ovom trenutku time bavi.

Đukanović: U pravu ste, sud će svakako o tome reći konačan sud, ali...

B92: Jeste Vi preneli stav suda ili svoj stav?

Đukanović: Ne, pomenuo sam ono što su dosadašnja saznanja organa koji se bave istragom. Ne znam da li ste u toku, prije par dana je bila konferencija za štampu na kojoj je puštena ne samo ta video kaseta nego i audio kaseta, u kojoj je gospodin o kojem je riječ vršio instruktažu svojih susjeda kako da to urade. Prema tome, on se očigledno bavio snimanjem i sebe i svojih sagovornika u formi hobija, i to je nađeno, kao što pretpostavljate, regularnim pretresom njegovih stanova u trenutku kada se on našao u pritvoru, i danas to služi kao materijal o kojem će sud vjerovatno vrlo uskoro kazati svoju riječ. Ja smatram da je u pitanju jedan događaj kojem je već dato pretjerano političke i medijske pažnje. Ja smatram da to treba da bude predmet pažnje nadležnih državnih organa, državnog tužioca i sudova. I moj apel evo i ovom prilikom jeste da se samo što brže postupi u tom predmetu, jer mislim da to može biti veoma blagotvorno i preventivno u odnosu na eventualno neka slična ponašanja nekih drugih ljudi.

B92: Ono što sasvim sigurno nije petparački i ono čemu nije dato, čini mi se, dovoljno pažnje jeste pitanje Šta je to Vasilije Mijović, o kome Vi govorite, radio sedam godina ili osam punih u Agenciji za nacionalnu bezbednost Crne Gore? I kako to da je neko ko je mnogo puta pominjan u Haškom tribunalu od nekoliko različitih svedoka, neko ko se nalazi u blizini zločina protiv civilnog stanovništva, neko ko je bio pripadnik crvenih beretki, neko ko je pravosnažno u Srbiji osuđen zbog saobraćajne nesreće u kojoj je prošao kroz crveno svetlo i u kojoj je stradalo dvoje ljudi, dakle kako neko takvog profila može sedam godina da radi u MUP-u Crne Gore, da nekoliko godina bude savetnik za rezervni sastav ministra policije Crne Gore i neko ko može sa Vama da se slika i da onda te fotografije budu objavljene u časopisu?

Đukanović: Na mnoga od tih pitanja ne bi trebalo da ja dam odgovor. Dakle, zašto neko ko ima pravosnažnu sudsku presudu u Srbiji nije u zatvoru...

B92: To je verovatno najmanje važno od svih ovih pitanja.

Đukanović: Pa, to je ipak najviše važno jer je to jedino činjenica od svega ovoga o čemu smo govorili, sve ostalo je u formi sumnji. I sami ste rekli više puta pominjan u raznim svjedočenjima pred Haškim tribunalom, ali koliko je makar nama ovdje poznato je da protiv njega nije pokrenuta nikakva optužnica ni pred Haškim tribunalom, niti pred državama kojima bi Haški tribunal mogao ustupiti neke od predmeta za koje sam nije zainteresovan.

B92: On je, gospodine Đukanoviću, radio u službi koja je sigurno sve o njemu znala, radio je u Agenciji za nacionalnu bezbednost, koja bi morala... Znate, kad se ljudi prijavljuju na konkurs za portire, za noćne čuvare prolaze određene provere i kontrole. Teško je poverovati da crnogorska državna bezbednost nije o gospodinu Mijoviću ništa od ovoga znala.

Đukanović: Ne, ja ne kažem da nije znala, ja pokušavam samo da vam dam odgovor na vaše pitanje Zašto taj čovek danas nije na izdržavanju kazne, ni danas nakon što ga je MUP Srbije tražilo od MUP-a Crne Gore? Ali, dio vašeg pitanja je bio Šta je radio u Agenciji za nacionalnu bezbjednost? Koliko ja znam, ništa. Sjećam se vremena kada je Vasilije Mijović primljen u MUP, primljen je na molbu ličnu, dakle ne nipošto na bilo čiji zahtjev, kako to danas interpretira...

B92: Jeste mu Vi pomogli da dobije posao, kao što on tvrdi?

Đukanović: Primljen je na molbu da bude raspoređen na rad nakon što je izgubio neku poziciju koju je imao u Srbiji, i nakon što je bila ugrožena njegova egzistencija u Srbiji. S obzirom na njegove nedostatne stručne kvalifikacije, rasporijeđen je u MUP. Nijesam, moram da priznam, ni znao na kojoj poziciji se nalazi, znam svakako da je to bila izmišljena pozicija, jer koliko znam za sve to vrijeme nije ni dolazio nigdje na posao niti je išta konkretno obavljao.

B92: Izmišljena pozicija savetnika za obuku rezervne policije ministra policije?

Đukanović: Ma, to je ovako vjerovatno zabilježen opis radnog mjesta u sistematizaciji. Pitali ste me šta je radio, ja vam kažem da nije radio ništa. I u nekom trenutku kada se krenulo u ozbiljniju racionalizaciju MUP-a i Agencije za nacionalnu bezbjednost, i kada se krenulo u smanjivanje broj zaposlenih, naravno da se pošlo prije svega od onih koji nijesu radili ništa i koji su imali već dovoljno i nekih drugih profesionalnih grešaka, propusta, neprofesionalnog odnosa itd, zbog čega je on izgubio posao, što je bilo potpuno logično, a nakon toga je uslijedila njegova potreba da se ovakvim operacijama sveti MUP-u ili možda meni, potpuno mi je svejedno pravo da vam kažem.

B92: A jeste li intervenisali, kao što on tvrdi, da on dobije posao? I da li je učestvovao u kampanji na izborima?

Đukanović: Onoliko koliko ja znam, vjerujte mi, ne znam da je on učestvovao ni u jednoj kampanji. Dozvolićete mi ipak da u kampanjama ozbiljnih političkih partija, a ja držim da sam na čelu jedne ozbiljne političke partije koja već 15 godina ostvaruje pobjede na političkoj sceni Crne Gore, učestvuju vrlo ozbiljni i politički profilisani ljudi, u svakom slučaju to nije gospodin Mijović. Da sam ja mislio da on može da bude politički koristan, on bi našao posao negde drugo a ne bi bio na izmišljenom radnom mjestu u sistematizaciji MUP-a. Pitali ste me da li sam pomogao, na neki način da, sad ću vam kazati i kako. Mnogi ljudi u Crnoj Gori, onoj malenoj Crnoj Gori, u zadovoljenju svojih interesa traže prečicu da bi došli do predsednika republike, Vlade, ovog ili onog ministra itd. Tako je i gospodin Mijović došao kod mene da mi saopšti svoju zlekudu sudbinu, kako je ostao bez posla u Srbiji, bez podrške, kako je ugrožena njegova egzistencija, da bi me zamolio da li mogu da mu pomognem da dobije neki posao. Ja sam zaista, kao i u mnogo drugih slučajeva, vjerujte mi, u hiljadama drugih slučajeva napisao kratak dopis ministru unutrašnjih poslova, da mi se obratio taj i taj građanin i da pogleda da li ima mogućnosti da mu obezbjedi neko radno mjesto, ni slovo više od toga niti sam, ponavljam vam, od tog dana do danas znao na kom se radnom mjestu nalazi. Naravno, danas sam bio u prilici da u ovoj politikanski funkcionalizovanoj priči saznam kako nije on tražio posao nego sam ga ja molio da radi za nas da bi učestvovao u političkim kampanjama. Poznajući ono što je njegov autoritet upravo u kraju odakle on potiče, vjerujte mi najveća korist je bila da se uopšte ne pojavljuje niti u jednoj od tih kampanja, kao što je i danas potpun promašaj u čitavoj ovoj operaciji nazvanoj Zeta film upravo to što se gospodin Mijović vidi u kadru. Tog trenutka kada se on ukazao u kadru jasno je o čemu se radi, i nije potrebno zapravo nikoga više ubjeđivati da je riječ o petparačkoj obaveštajnoj priči, kao što sam i kazao.

B92: U redu, još samo na trenutak da se vratim na pitanje na koje nisam, čini mi se, dobio jasan odgovor. Gospodine Đukanoviću, Vi ste predsednik Vlade Crne Gore, Vi dobijate najpoverljivije informacije kada su u pitanju događaji u Crnoj Gori, kada je u pitanju bezbednost Crne Gore. Siguran sam da znate da je zaštićeni svedok C025 u Hagu svedočio kako je gospodin Mijović radio sa kradenim automobilima i u taj posao uveo vođe Zemunskog klana Dušana Spasojevića Šiptara i Mileta Lukovića Kuma, da je bio jedan od retkih pripadnika crvenih beretki koji je uspeo da bez ikakvih posledica i konsekvenci i optužbi prođe sve ratove u kojima je učestvovao, a to je trajalo nekoliko godina. Moje pitanje je Zašto je čovek takvog profila, iako ste Vi maločas rekli da on nije pravosnažno osuđen, primljen u službu jedne demokratske države kakva je Crna Gora, kakvom Vi želite da predstavite državu u kojoj ste premijer?

Đukanović: Odgovoriću vam vrlo direktno. Znači, nijesam uopšte odslušao svjedočenje tog zaštićenog svjedoka o kojem ste govorili, kao što nijesam ispratio nijedan minut sa suđenja u Hagu bilo kome. Prosto, to je tema koja me ne zanima i za koju nikad nisam imao vremena. Drugo pitanje: Kako se takav čovek obreo u MUP-u? Pretpostavljam da je odgovor da sve to o čemu vi govorite se dogodilo nakon njegovog zasnivanja radnog odnosa sa MUP-om Crne Gore. Ja mislim da se to zasnivanje radnog odnosa moglo dogoditi 96-97. godine...

B92: Kraj 97. godine, čini mi se početak 98.

Đukanović: Koliko se sjećam, bio sam i tada predsjednik Vlade, a ja sam oktobra 97. godine već postao predsednik republike, tako da je to ipak bilo vjerovatno 97. godine, pretpostavljam da su se ova svjedočenja kasnije dogodila. I vjerujte mi, Vasilije Mijović je jedna potpuno marginalna pojava u odnosu na koju kao predsednik Vlade i republike se nikada ne bih osvrtao.

B92: Ali ste se slikali s njim.

Đukanović: Vjerovatno ćete danas naći moje fotografije sa makar sto hiljada ljudi. Nedavno sam gledao neke fotografije sa dočeka Nove godine, ona fotografija je opet sa neke proslave. Znači, ako mi priđe čovijek i pita me da li se može fotografisati sa mnom, nije se dogodilo da kažem ne. Sada je pitanje ukusa vaspitanja, kulture, korektnosti čovijeka da li će tu fotografiju kasnije da rabi po medijima. Što se mene tiče, ne stidim se ničega, uvijek ću kao javna ličnost prihvatiti molbu bilo koga da se fotografiše sa mnom.

B92: Gospodine Đukanoviću, na šta konkretno mislite kad kažete da se Srbija brutalno meša u referendum u Crnoj Gori? Šta to Srbija ili deo Srbije, da tako kažemo preciznije, srpska Vlada ili premijer Srbije čini pa da iznesete jednu tako tešku optužbu?

Đukanović: Premijer Srbije uzima navodne spiskove crnogorskih državljana i odnosi ih gospodinu Solani na sto, sa očiglednom namjerom da utiče na izmjenu izbornog i referendumskog zakonodavstva Crne Gore i da obezbjedi veći upliv građana Srbije sa crnogorskim državljanstvom na rješavanje državno-pravnog statusa Crne Gore. Nakon toga ljudi iz najbližeg okruženja gospodina Koštunice potpuno jasno u više navrata saopštavaju da je crnogorski državni status pitanje u odnosu na koje Srbija ne želi da bude indiferentna, iz čega tumačim da je zainteresovana i da želi da bude involvirana.

B92: Pa, jedna trećina građana Crne Gore se izjašnjavaju kao Srbi, gospodine Đukanoviću, prirodno je da...

Đukanović: Da li mislite da je to razlog zbog čega bi Srbija trebalo da rešava državni status Crne Gore?

B92: Ne, samo kažem da možda ne treba da bude indiferentna.

Đukanović: Naravno, ali podsjetiću vas kako je to izgledalo kada se Srbija sa istim motivom miješala u rješavanje državnog statusa Hrvatske i Bosne. Ili da napravimo paralelu Da li mislite da je Rusija trebalo da se umiješa u rješavanje državno-pravnog statusa eks sovjetskih republika zbog toga što je 30 miliona Rusa ostalo izvan granica Rusije? Ja mislim da je Srbija takvim miješanjem u slučaj Hrvatske i Bosne nanjela veliku štetu upravo srpskom narodu koji je živjeo u tim republikama, današnjim državama. I zato sam očekivao da Srbija neće napraviti istu grešku kada je u pitanju Crna Gora, i da joj to neće biti obrazloženje zbog čega želi da vodi aktivnu politiku u definisanju državnog statusa Crne Gore.

B92: Nemam nameru da branim premijera Srbije, ali on nije nosio spiskove Crnogoraca koji žive u Srbiji. Premijer Srbije je odneo informaciju o broju građana Crne Gore koji žive u Srbiji, ne spiskove i ne imena.

Đukanović: Sa kojim motivom? Dakle, sa motivom da pokuša da za te ljude izdejstvuje pravo da odlučuju o državno-pravnom statusu Crne Gore. Da li treba boljeg dokaza za tezu koju sam iznjeo, dakle o drastičnoj involviranosti dijela državnog rukovodstva Srbije u definisanje državno-pravnog statusa Crne Gore? Vjerujte mi, ja to smatram potpuno neprimjerenim, kao što bih smatrao apsolutno neprimjerenim da se danas neko iz Crne Gore miješa u to kakav će biti državni status Srbije, kakvi će biti odnosi sa Vojvodinom ili kako će izgledati finalni status Kosova, bez obzira što Kosovo odavno naravno ne možemo smatrati ekskluzivnim pitanjem iz nadležnosti državnih organa Srbije, ono je dobilo međunarodnu dimenziju. Naravno, imalo bi smisla govoriti o tome, ali ja smatram da je stvar dobrog političkog ukusa ne miješati se u ona pitanja koja primarno pripadaju nekim drugim adresama da ih rešava.

B92: Gospodine Đukanoviću, da li će Crna Gora povući svoje ambasadore, a ima ih 11 ako se ne varam, iz Državne zajednice pre referenduma?

Đukanović: Ne.

B92: Da li će povući svoje ambasadore i povući svoje poslanike iz Saveznog parlamenta ako za Crnu Goru svoj glas da između 50 i 55 odsto građana Crne Gore?

Đukanović: Najpre, samo da vam dopunim odgovor na prethodno pitanje. Mi smo svoje ambasadore dali da bi na korektan način zastupali interese u Međunarodnoj zajednici, dakle interese i Srbije i Crne Gore, i oni će to raditi do poslednjeg dana, sve dotle dok se ne definiše novi status Crne Gore, nakon čega ćemo, pretpostavljam, sporazumno sa Srbijom rješavati i ova pitanja. Što se tiče ogovora na vaše drugo pitanje, kazao sam, ne bih želio da špekulišem šta će se događati ukoliko rezultat ostane u zoni između 50 i 55 posto zato što vjerujem da neće biti takvog rezultata, i vjerujem da ćemo eliminisati potrebu da uopšte razgovaramo o svim ovim izvedenim pitanjima. A ponavljam vam, takvu opasnost je generisala formula koju je predložila Evropa. Mi smo upozorili Evropu da nije dobro da se predlaže takva formula. Pošto je ona istrajala u takvom predlogu prihvatili smo je...

B92: Dobro, ali ista ta Evropa je isključila građane Crne Gore koji žive u Srbiji iz referendumskog procesa.

Đukanović: Ne može se između to dvoje uspostavljati ravnoteža zbog toga što je ovo univerzalno pravilo koje važi svuda u Evropi. Ne postoje građani u Evropi sa duplim biračkim pravom. Ako glasaju Srbi, ne mogu da glasaju u Crnoj Gori jer bi bili privilegovani građani u Evropi.

B92: Gospodine Đukanoviću, da li Vas brinu krivične prijave protiv Vas, koje su podignute kod kuće, i još postojeći napori italijanskog pravosuđa da Vas stave pod sumnju kada je u pitanju nelegalna trgovina cigaretama?

Đukanović: Govorili ste u množini o krivičnim prijavama. Ono što ja znam do ovog trenutka jeste jedna istraga koja se vodi u Italiji, dakle bez bilo kakve optužnice. Drugo, o tome nažalost do ovog dana samo znam na osnovu izvještaja italijanske novinske agencije Ansa, ne niti iz jednog zvaničnog državnog organa iz Italije. I moj odgovor na vaše pitanje je da me to apsolutno ne brine.

B92: A da li Vam je poznato postojanje izveštaja UNMIK-a o švercu cigareta u kom se u kontekstu... pominjete Vi i Stanko Subotić?

Đukanović: Ne, taj izvještaj mi nije poznat.

B92: To je izveštaj koji je srpski ministar policije predočio jednom od naših novinara, nije nam dao kopije, ali nam je čitao delove tog izveštaja, evo da pomenem izvor.

Đukanović: Vrlo se često susrećem sa šefovima UNMIK-a sa Kosova, uključujući i gospodina Petersena i njegove prethodnike, prvi put sada čujem za tu informaciju.

B92: Veoma često Vas opozicija u Crnoj Gori optužuje za veze sa određenim biznis lobijima, sa ljudima iz sveta kriminala. Hajde da Vas podsetim na nešto što je nesporno, a to je da se u studiji izvodljivosti Evrope nalazi nekoliko ocena s kojima se zaista Vlada Crne Gore ne može pohvaliti. Studija izvodljivosti kaže da crnogorska vlast nije uspela ili nije prekinula, hajde da parafraziram, veze sa organizovanim kriminalom u Crnoj Gori. Između ostalog, Crna Gora nije obezbedila uslove za obračun sa organizovanim kriminalom između ostalog i tako, uprkos činjenici što postoji specijalni tužilac za organizovani kriminal i postoji određena zakonska infrastruktura, da recimo specijalni tužilac nema dovoljno dobre uslove za rad.

Đukanović: Podsjetio bih vas na dvije okolnosti koje se tiču tih ocijena. Prva, da je nakon studije izvodljivosti već izašao sledeći dokument EU, to je izvještaj o daljem napretku na putu evropske integracije Crne Gore, i tih ocijena koje ste sada citirali, koje su bile u studiji izvodljivosti sada više nema. Znači, imamo novi aktuelni izvještaj Evrope koji prolazi kroz sve one strukture koje su sadržane i u studiji izvodljivosti, i tih ocijena više nema. Dakle, to nas navodi valjda na pitanje - Da li su te ocijene bile opravdano upisane i u studiji izvodljivosti? Moje duboko uvjerenje je da ne. I kao što znate, već sam više puta govorio o tome, ne može Crna Gora, naravno kao nijedna druga država, posebno ne država u tranziciji, pa pride i država u tranziciji na ratnom Balkanu, kazati da na njenom prostoru nema i kriminala. Ima, ali moje duboko uvjerenje je ni više ni manje nego u drugim državama koje su prolazile slične faze. I zbog toga je moje uvjerenje da je i tada ta ocijena upisana više kao faktor pritiska na Crnu Goru da, dakle na tragu onoga što su političke ocijene koje su se čule i iz Crne Gore i izvan Crne Gore, odustane od svog puta u nezavisnost. Jer, realnije nam je to pretpostaviti nego da je za šest mjeseci stanje u toj oblasti postalo drastično drugačije nego u vremenu kada je pisana studija izvodljivosti.

B92: Da li su svi najbogatiji ljudi u Crnoj Gori Vaši prijatelji? Ili da okrenem Da li ima nekoga među najbogatijima u Crnoj Gori koji nije Vaš prijatelj?

Đukanović: Najprije, ja ne vodim evidenciju svih bogatih i najbogatijih. Mogu da vam kažem da imam vrlo širok krug drugova, prijatelja, poznanika, i da je u tom širokom krugu mnogo, ali neuporedivo mnogo više onih koji žive jedan sasvim prosječan život u Crnoj Gori nego onih koji su najbogatiji. Logika posla kojeg obavljam predsjednika Vlade je takva da ja moram kontaktirati i sa ljudima koji su iz biznisa, jer bilo bi nakaradno kada ja ne bih imao komunikacije sa ljudima iz biznisa.

B92: Da, ali kad se sa nekim vidite tri puta nedeljno ili pet puta mesečno to nije biznis komunikacija sasvim izvesno.

Đukanović: Oni sa kojima se gledam tri puta nedeljno su potpuno van ovog svijeta o kojem vi govorite, ali potpuno. Vrlo je malo ljudi ili par ljudi ukupno sa kojima se ja mogu vidjeti tri puta nedeljno, a to su, ponavljam vam, ljudi koji vrlo prosječno žive i koji vjerovatno brinu one brige koje danas opterećuju većinu građana Srbije i Crne Gore. Ali, prihvatam, dakle imam komunikaciju sa ljudima iz biznisa, jer ja mislim da je moj zadatak da novac koji su oni zaradili pokušaju da stave u funkciju ekonomskog i društvenog razvoja Crne Gore. Moj zadatak nije da brinem da li su oni taj novac stekli sasvim zakonito, postoje drugi državni organi, dakle od policije, istražnih organa, tužioca, pravosuđa, Agencije za pranje novca, Agencije za korupciju, koji treba da se bave tim poslovima i koji će me, pretpostavljam, informisati ukoliko su pronašli nešto sporno u poslovanju bilo koga od tih ljudi.

B92: Ako to budu znali i ako to budu želeli, gospodine Đukanoviću, zar ne?

Đukanović: A zašto to ne bi željeli?

B92: Evo, imate dva izuzetno velika, teška slučaja ubistva, koja crnogorska policija još nije u stanju da reši.

Đukanović: Na koja mislite?

B92: Mislim na ubistvo našeg kolege iz časopisa Dan, i mislim na gospodina Šćekića.

Đukanović: Ja mislim da nijeste sasvim u pravu. Znači, kada je u pitanju ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, svi ljudi koji su osumnjičeni za učešće u tom ubistvu, uključujući i izvršioce, prema onome što su dosadašnje istrage policije, su u zatvoru u Spužu. Sada je na pravosudnim organima da provjere validnost dokaza koje im nudi MUP i da zavisno od toga oprijedele kaznenu politiku. Kada je u pitanju ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana, slažem se sa vama, riječ je zaista o jednom od najtežih događaja koji se mogu desiti uopšte u jednoj državi koja pretenduje na jedan intenzivan demokratski razvoj. Isto tako, jedno od lica za koje se sumnja da je učestvovalo u tom ubistvu je već duže vremena u istražnom zatvoru u Spužu, već se protiv njega vodi sudski postupak, i ja očekujem da bi taj sudski postupak trebalo u najkraćem roku biti finaliziran nekim presudama. Dakle, kada je u pitanju izvršna vlast i MUP, u jednom i u drugom slučaju mislim da smo u celini odgovorili očekivanjima javnosti i odgovorili onome što je naša ustavna obaveza.

B92: Da li je tačno da je Vaš brat kupio akcije raznih kompanija u vrednosti od blizu milion evra?

Đukanović: Pravo da vam kažem, ne vodim biznis svoga brata, ne znam da li je tačno, koliko ja znam nije, posebno nije kupio akcije niti u jednoj kompaniji koju je prodavala država. Dakle, ono što ja mogu da vam odgovaram jeste Da li sam svog brata, nekog svog prijatelja, nekog čovijeka bliskog sebi učinio privilegovanim da kupi nešto što je prodavala država? Moj odgovor je ne. A šta ko radi u biznisu sa drugim privatnim partnerima, dozvolićete mi, nije predmet mog interesovanja. I makar to bio moj brat, svako ima svoje domaćinstvo, svoj budžet, svoj posao, svoju odgovornost.

B92: Dakle, mislite, ne tvrdite, ne možete da nam kažete sa sigurnošću da to nije tačno?

Đukanović: Ono što sa sigurnošću mogu da vam kažem je da moj brat nije učestvovao u privatizaciji, niti jednoj privatizaciji gdje se s druge strane kao partner pojavila država. To bih smatrao moralno problematičnim, bez obzira što on može da pobjedi na tenderu, ali smatrao bih moralno problematičnim i uvijek bih mu savjetovao da tamo gdje se država pojavljuje kao prodavac on niti bilo ko ko je blizak meni ne treba da se pojavljuje kao kupac.

B92: Da li još delite stan sa bratom?

Đukanović: Ne, živim u svom stanu.

B92: Pošto sam video službenu informaciju da ste živeli u objektu koji je podeljen, tako da je praktično napravljen iz dva stana, da je podeljen i da ste u jednom živeli Vi a u drugom da je živeo Vaš brat.

Đukanović: Ta informacija vam je dobra. Znači, ja sam dobio stan od države Crne Gore, moj brat je imao stan u susjedstvu. Pošto on živi sada u zajedničkoj porodičnoj kući u Nikšiću, u kojoj smo rođeni i jedan i drugi, ja sada imam mogućnost da koristim ta dva stana koja su jedan do drugog, od kojih je jedan stoprocentno moj i dobijen od Vlade, a drugi njegov i kupljen na tržištu.

B92: Bilo mi je zanimljivo, gospodine Đukanoviću, ja sam video Vašu izjavu, citiram: Dva će brata bolje živeti ako svako ima svoju kuću, a onda sam našao na sajtu, čini mi se, Vlade informaciju da ste delili stan sa svojim bratom, zbog toga Vas pitam.

Đukanović: Tačna je priča, ali kao što sam vam kazao, ne dijelimo stan nego ja živim u tom stanu, on živi u porodičnoj kući u Nikšiću. Prema tome, svako ima svoj krov nad glavom. I potpuno i u tom odnosu dosledno zastupam filozofiju za koju se zalažem, a to je da svako treba da bude kreator svoje sudbine, a uslov za to je da svako ima svoj krov nad glavom.

B92: Hajde da završimo sa pesmom Evrovizije, koju ste pomenuli maločas. Bili ste veoma cinični kada ste rekli da bi možda Vrhovni savet odbrane trebalo da raspravlja, ako se ne varam, tako ste...

Đukanović: Otprilike.

B92: Niste pomenuli da su članovi žirija iz Crne Gore bili instruirani da glasaju tako kao što su glasali i da su to javno rekli.

Đukanović: Nisam to pomenuo, nisam to ni pročitao, ne sjećam se da su to javno rekli.

B92: Da.

Đukanović: Ne mislim da su uradili nešto drugo u odnosu na njihove kolege iz Srbije. Dakle, i jedni i drugi su očigledno glasali za svoje favorite, jedni za predstavnika jedne države, drugi za predstavnika druge države. Nijesam muzički stručnjak koji bi se sada upuštao u to koja je pjesma bolja, ali jesam stručnjak za ono što ste maloprije potencirali u okviru priče o referendumu, da se postave propozicije i da ih se treba pridržavati. Ako je po tim propozicijama makar nakaradnim, ali usaglašenim neko pobjedio, onda taj neko treba da...

B92: Da li to važi i za 54,9 odsto na referendumu?

Đukanović: Već sam vam odgovorio. Mi smo prihvatili propozicije i mi ćemo se kao odgovorna vlast tih propozicija držati.

B92: Hvala Vam na vremenu koje ste posvetili gledaocima Televizije B92.