- Vlada Crne Gore
Intervju Predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića ma...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Intervju Predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića magazinu EUROPE DIPLOMATIC NEWS
Objavljeno: 06.05.2006. • 02:00 Autor: Intervjui
1. G-dine Djukanovicu, imate ugled svojevremeno najmladjeg predsjednika vlade u Evropi, a takodje ste i na ovoj veoma vaznoj funkciji u vise mandata. To znaci da ste po vokaciji pravi politicar i da ste u tome veoma uspjesni s obzirom da ste izuzetno popularni medju gradjanima Crne Gore. Cime se objasnjava takvo raspolozenje medju gradjanima Crne Gore : reformama koje ste sproveli; obecanjima koje ste dali za buducnost; rezultatima koje ste vec postigli ?
Vjerujem da je povjerenje gradana Crne Gore u državnu politiku koju vodimo bazirano na kombinaciji svih ovih elemenata koje ste pomenuli.
Prolazeci kroz mnoštvo teškoca tokom poslednje decenije ipo, Crna Gora je odoljela brojnim iskušenjima i pritiscima Miloševicevog diktatorskog režima. U vrijeme kad su u našem balkanskom okruženju bješnjeli meduvjerski i medunacionalni sukobi, Crna Gora je uspjela da sacuva mir, da sacuva meduvjersku i medunacionalnu toleranciju i da se odupre Miloševicevoj namjeri da 1999. godine u svoj sukob sa NATOM uvuce i Crnu Goru. Tako je Crna Gora ostala jedina clanica bivše SFRJ na cijoj teritoriji se nije ratovalo.
Kada smo nakon pada Miloševicevog režima, a potom i vanrednih parlamentarnih izbora 2002. godine postigli bezbjednosnu i politicku stabilnost, Crna Gora se snažno posvetila sprovodenju sveobuhvatnih društvenih i ekonomskih reformi.
Dakle, sticali smo i cuvali povjerenje gradana tako što smo obecavali ono štoje bilo realno i obecanja ispunjavali. Ujedno smo sprovodili reforme, koje daju rezultate koji su iz dana u dan sve vidljiviji. Zato sam uvjeren da ce državna politika Crne Gore koju vodimo i ubuduce imati snažnu podršku gradana.
2. Koji su vasi buduci planovi kada je rijec o razvoju Crne Gore ? Kada je rijec o turizmu ? Kada je rijec o industriji ? Kada je rijec o kulturi ?
Razvojni planovi Crne Gore zasnivaju se na razvoju sektora turizma i usluga, uz vece ukljucivanje poljoprivrede i agroindustrije.
U vremenu koje je pred nama, bavicemo se precizno utvrdenim prioritetima koji ce osigurati dinamican razvoj Crne Gore kao turisticke destinacije.To naravno podrazumijeva znacajne investicije u oblasti infrastrukture, kako bi se stvorili preduslovi za ralizaciju ambicioznih planova razvoja turizma predvideni Masrer planom do 2020. godine.
Modernizacija postojecih i izgradnja novih turistickih kapaciteta, investicije u infrastrukturne objekte koje su do sada realizovane, dovele su do znacajnog povecanja broja turista i povecanja prihoda od turizma. O tome najbolje govore rezultati koji su u turizmu postignuti poslednjih godina. U toku 2004. godine Crnu Goru je, po zvanicnoj statistici, posjetilo preko 700.000 turista, što je za 17% više u odnosu na 2003. godinu. Tokom 9 mjeseci ove godine broj turista se povecao za 16,82% u odnosu na isti period prošle godine, a u istom periodu prihodi od turizma su uvecani za 21,8% .
Crna Gora ima izuzetno bogato kulturnoistorijsko nasljede, koje predstvlja veoma znacajan aspekt turisticke ponude Crne Gore. Njegova turisticka valorizacija predstavlja veliki izazov i važan zadatak turisticih i kulturnih poslenika Crne Gore.
Kad je rijec o razvoju industrijskih kapaciteta, želim da naglasim da ocekujemo da ce privatizacija industrijskih kapaciteta Crne Gore i modernizacija proizvodnje saglasno ekološkim standardima, dati novi impuls našem dinamicnijem razvoju.
3.U nekim krugovima postoji uvjerenje da Crna Gora ukoliko postane nezavisna nece moci da odrzi svoju ekonomiju bez zajednice sa Srbijom. Sta je Vas odgovor na tu dilemu ?
Nema mjesta toj dilemi, jer argumenti govore da je Crna Gora sasvim održiv ekonomski sistem. Apsolutno je sigurno da Crna Gora, sa oko 670 hiljada stanovnika, može sasvim solidno da živi koristeci resurse koje ima za razvoj turizma i usluga, potom poljoprivrede i drugih djelatnosti.
Kao što sam vec kazao, pored bezbjednosne i politicke, ostvarili smo i makroekonomsku stabilnost, stvorili institucionalni okvir za ubrzan ekonomski razvoj.
Navešcu samo nekoliko podataka koji govore o makroekonomskoj stabilnosti, a koji ujedno najbolje govore o sposobnosti Crne Gore da se samostalno ekonomski razvija.
Stopa inflacije, mjerena rastom cijena na malo, za 11 mjeseci ove godine iznosila je 1,7 % , a budžetski deficit je ispod 2%, što je nivou zemalja euro zone.
Bilježimo rast BDP i rast industrijeke proizvodnje.
Smanjuje se broj nezaposlenih sada ih je oko 49000, što je za oko 30 000 manje nego što ih je bilo prije tri godine, na pocetku manadata ove Vlade .
4. Kako komentarisete stav EU po pitanju zelje Crnogoraca da postanu potpuno nezavisni i da raspolazu svojom buducnoscu na nacin koji zele ? Kako ih ubijediti da dvije drzave, Srbija i Crna Gora, mogu da zive, svaka odvojeno svoje sudbine, kao susjedi prijateljski i u miru.
-Kod nas postoji promišljena odlucnost da dodemo do obnove nezavisnosti. Takvo opredjeljenje nije nikakav zakašnjeli nacionalno- romanticarski hir, vec izraz želje i potrebe da preuzmemo punu odgovornost za našu evropsku buducnost.
Iskustvo kroz koje smo prošli tokom poslednjih petnaestak godina u dvoclanoj zajednici sa Srbiijom, pokazalo je da takva disproporcionalna zajednica ne može biti efikasna i funkcionalna. U takvoj zajednici, petnaest do osamnaest puta veca Srbija ima potrebu da dominira, a Crna Gora ne želi takvu poziciju.
Osim toga, Crna Gora, je u raznim fazama bila u poziciji taoca politike koja se vodi u Srbiji, a prije svega nedovoljne saradnje Srbije sa Haškim tribunalom. Mi ne želimo da budemo taoci.
Zato je Crna Gora je odlucna da obnovi svoju državu, kako bi preuzela u svoje ruke punu odgovornost za upravljanje svojom evropskom buducnošcu. Najkasnije do kraja aprila 2006. godine iskoristticemo pravo koje predvida Beogradski sporazum i Ustavna povelja i organizovati demokratski referendum na kome ce se gradani izjasniti o državnopravnom statusu Crne Gore.
Crna Gora ce bez ikakve sumnje ostvariti ono što su njeni strateški nacionalni interesi, a to je preuzimanje odgovornosti za svoju evropsku buducnost i clanstvo u evropskim i evroatlantskim integracijama.
Smatramo da je takvo rješenje najbolje i za Srbiju. Smatramo da i Srbija treba da preuzme odgovornost za svoju evropsku buducnost i da se posveti sebi. Srbija je najveca država u regionu, zato je i njen znacaj za stabilnost najveci. Ma u kakvom statusu bili, moramo imati interes da se tamo dogadaju demokratski i evropski procesi, kako bi demokratska i evropska Srbija bila faktor stabilnosti na Balkanu. A Srbija ce biti demokratska i evropska onda kada bude nezavisna država.
Svoju otvorenost za izgradivanje bliskih odnosa sa Srbijom i u buducnosti mi smo pokazali i sasvim konkretnom ponudom koju smo uputili Srbiji i predložili formiranje saveza nezavisnih država Srbije i Crne Gore. Medutim, Srbija je odbacila takvu inicijativu, a gradani Crne Gore ce se na demokratskom referendumu izjasniti o svom državnom statusu. Uvjeren sam, da ce njihova odluka biti ubjedljivo u korist državne samostalnosti.
Brisel, mart 2006.
Jean Wolf
Napomena: Intervju je radjen u martu 2006. godine a objavljen u broju maj/jun 2006.
Vjerujem da je povjerenje gradana Crne Gore u državnu politiku koju vodimo bazirano na kombinaciji svih ovih elemenata koje ste pomenuli.
Prolazeci kroz mnoštvo teškoca tokom poslednje decenije ipo, Crna Gora je odoljela brojnim iskušenjima i pritiscima Miloševicevog diktatorskog režima. U vrijeme kad su u našem balkanskom okruženju bješnjeli meduvjerski i medunacionalni sukobi, Crna Gora je uspjela da sacuva mir, da sacuva meduvjersku i medunacionalnu toleranciju i da se odupre Miloševicevoj namjeri da 1999. godine u svoj sukob sa NATOM uvuce i Crnu Goru. Tako je Crna Gora ostala jedina clanica bivše SFRJ na cijoj teritoriji se nije ratovalo.
Kada smo nakon pada Miloševicevog režima, a potom i vanrednih parlamentarnih izbora 2002. godine postigli bezbjednosnu i politicku stabilnost, Crna Gora se snažno posvetila sprovodenju sveobuhvatnih društvenih i ekonomskih reformi.
Dakle, sticali smo i cuvali povjerenje gradana tako što smo obecavali ono štoje bilo realno i obecanja ispunjavali. Ujedno smo sprovodili reforme, koje daju rezultate koji su iz dana u dan sve vidljiviji. Zato sam uvjeren da ce državna politika Crne Gore koju vodimo i ubuduce imati snažnu podršku gradana.
2. Koji su vasi buduci planovi kada je rijec o razvoju Crne Gore ? Kada je rijec o turizmu ? Kada je rijec o industriji ? Kada je rijec o kulturi ?
Razvojni planovi Crne Gore zasnivaju se na razvoju sektora turizma i usluga, uz vece ukljucivanje poljoprivrede i agroindustrije.
U vremenu koje je pred nama, bavicemo se precizno utvrdenim prioritetima koji ce osigurati dinamican razvoj Crne Gore kao turisticke destinacije.To naravno podrazumijeva znacajne investicije u oblasti infrastrukture, kako bi se stvorili preduslovi za ralizaciju ambicioznih planova razvoja turizma predvideni Masrer planom do 2020. godine.
Modernizacija postojecih i izgradnja novih turistickih kapaciteta, investicije u infrastrukturne objekte koje su do sada realizovane, dovele su do znacajnog povecanja broja turista i povecanja prihoda od turizma. O tome najbolje govore rezultati koji su u turizmu postignuti poslednjih godina. U toku 2004. godine Crnu Goru je, po zvanicnoj statistici, posjetilo preko 700.000 turista, što je za 17% više u odnosu na 2003. godinu. Tokom 9 mjeseci ove godine broj turista se povecao za 16,82% u odnosu na isti period prošle godine, a u istom periodu prihodi od turizma su uvecani za 21,8% .
Crna Gora ima izuzetno bogato kulturnoistorijsko nasljede, koje predstvlja veoma znacajan aspekt turisticke ponude Crne Gore. Njegova turisticka valorizacija predstavlja veliki izazov i važan zadatak turisticih i kulturnih poslenika Crne Gore.
Kad je rijec o razvoju industrijskih kapaciteta, želim da naglasim da ocekujemo da ce privatizacija industrijskih kapaciteta Crne Gore i modernizacija proizvodnje saglasno ekološkim standardima, dati novi impuls našem dinamicnijem razvoju.
3.U nekim krugovima postoji uvjerenje da Crna Gora ukoliko postane nezavisna nece moci da odrzi svoju ekonomiju bez zajednice sa Srbijom. Sta je Vas odgovor na tu dilemu ?
Nema mjesta toj dilemi, jer argumenti govore da je Crna Gora sasvim održiv ekonomski sistem. Apsolutno je sigurno da Crna Gora, sa oko 670 hiljada stanovnika, može sasvim solidno da živi koristeci resurse koje ima za razvoj turizma i usluga, potom poljoprivrede i drugih djelatnosti.
Kao što sam vec kazao, pored bezbjednosne i politicke, ostvarili smo i makroekonomsku stabilnost, stvorili institucionalni okvir za ubrzan ekonomski razvoj.
Navešcu samo nekoliko podataka koji govore o makroekonomskoj stabilnosti, a koji ujedno najbolje govore o sposobnosti Crne Gore da se samostalno ekonomski razvija.
Stopa inflacije, mjerena rastom cijena na malo, za 11 mjeseci ove godine iznosila je 1,7 % , a budžetski deficit je ispod 2%, što je nivou zemalja euro zone.
Bilježimo rast BDP i rast industrijeke proizvodnje.
Smanjuje se broj nezaposlenih sada ih je oko 49000, što je za oko 30 000 manje nego što ih je bilo prije tri godine, na pocetku manadata ove Vlade .
4. Kako komentarisete stav EU po pitanju zelje Crnogoraca da postanu potpuno nezavisni i da raspolazu svojom buducnoscu na nacin koji zele ? Kako ih ubijediti da dvije drzave, Srbija i Crna Gora, mogu da zive, svaka odvojeno svoje sudbine, kao susjedi prijateljski i u miru.
-Kod nas postoji promišljena odlucnost da dodemo do obnove nezavisnosti. Takvo opredjeljenje nije nikakav zakašnjeli nacionalno- romanticarski hir, vec izraz želje i potrebe da preuzmemo punu odgovornost za našu evropsku buducnost.
Iskustvo kroz koje smo prošli tokom poslednjih petnaestak godina u dvoclanoj zajednici sa Srbiijom, pokazalo je da takva disproporcionalna zajednica ne može biti efikasna i funkcionalna. U takvoj zajednici, petnaest do osamnaest puta veca Srbija ima potrebu da dominira, a Crna Gora ne želi takvu poziciju.
Osim toga, Crna Gora, je u raznim fazama bila u poziciji taoca politike koja se vodi u Srbiji, a prije svega nedovoljne saradnje Srbije sa Haškim tribunalom. Mi ne želimo da budemo taoci.
Zato je Crna Gora je odlucna da obnovi svoju državu, kako bi preuzela u svoje ruke punu odgovornost za upravljanje svojom evropskom buducnošcu. Najkasnije do kraja aprila 2006. godine iskoristticemo pravo koje predvida Beogradski sporazum i Ustavna povelja i organizovati demokratski referendum na kome ce se gradani izjasniti o državnopravnom statusu Crne Gore.
Crna Gora ce bez ikakve sumnje ostvariti ono što su njeni strateški nacionalni interesi, a to je preuzimanje odgovornosti za svoju evropsku buducnost i clanstvo u evropskim i evroatlantskim integracijama.
Smatramo da je takvo rješenje najbolje i za Srbiju. Smatramo da i Srbija treba da preuzme odgovornost za svoju evropsku buducnost i da se posveti sebi. Srbija je najveca država u regionu, zato je i njen znacaj za stabilnost najveci. Ma u kakvom statusu bili, moramo imati interes da se tamo dogadaju demokratski i evropski procesi, kako bi demokratska i evropska Srbija bila faktor stabilnosti na Balkanu. A Srbija ce biti demokratska i evropska onda kada bude nezavisna država.
Svoju otvorenost za izgradivanje bliskih odnosa sa Srbijom i u buducnosti mi smo pokazali i sasvim konkretnom ponudom koju smo uputili Srbiji i predložili formiranje saveza nezavisnih država Srbije i Crne Gore. Medutim, Srbija je odbacila takvu inicijativu, a gradani Crne Gore ce se na demokratskom referendumu izjasniti o svom državnom statusu. Uvjeren sam, da ce njihova odluka biti ubjedljivo u korist državne samostalnosti.
Brisel, mart 2006.
Jean Wolf
Napomena: Intervju je radjen u martu 2006. godine a objavljen u broju maj/jun 2006.
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?