Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Sekulić za CdM: Rekonstrukcija TE Pljevlja koštaće 40 miliona eura

Objavljeno: 23.12.2017. • 18:00 Autor: Ministarstvo ekonomije
Ekološka rekonstrukcija postojećeg bloka TE Pljevlja, vrijedna 40 miliona eura, biće završena za tri godine, nakon čijeg završetka će rad TE Pljevlja biti optimizovan i steći će se svi uslovi da nastavi da radi punim kapacitetima. Konačna odluka o realizaciji projekta izgradnje drugog bloka TE još nije donesena, kaže u intervjuu portalu CdM, ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Za narednu godinu najavljuje puštanje u rad najmanje četiri mini hidroelektrane (mHE). Tvrdi da istraživanje nafte i gasa u našem podmorju nikako nije u suprotnosti sa našim opredjeljenjima da budemo i ostanemo turistička i ekološka država.

CdM: Izgradnja podmorskog energetskog kabla je od izuzetnog značaja za državu. Dokle se stiglo sa realizacijom projekta, kada će ovaj projekat biti završen i koje će sve benefite država i građani imati od njega?

Sekulić: Dinamika izvođenja radova, koja će obezbijediti povezivanje energetskog podmorskog kabla na prenosnu mrežu Crne Gore, a za koju je zadužen Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), u saglasnosti je sa dinamikom radova na dijelu projekta koji realizuje italijanska kompanija Terna. Podsjetiću da su izgradnja 400 kV dalekovoda “Lastva-Čevo-Pljevlja”, trafostanice Lastva i kabla dio Trans-balkanskog koridora, koji će spojiti Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju, kako bi se obezbijedilo spajanje tržišta Balkana sa zapadnom Evropom. Upravo zbog svog regionalnog značaja, podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije uvršten je na zvanične liste projekata od značaja za Evropsku uniju, dok infrastruktura koja se gradi u Crnoj Gori predstavlja projekat od značaja za Energetsku zajednicu. Kada govorimo o fizičkoj veličini i kompleksnosti ovog projekta, mislim da je dovoljno reći da je dalekovod od Lastve do Pljevalja dug oko 194 kilometra i ima 670 stubova.

Projekat se finalizuje po fazama, a završetak trafostanice i dalekovoda do Čeva, što je najznačajniji dio projekta, je planiran najkasnije u drugoj polovini sljedeće godine, nakon čega će biti neophodno izvršiti potrebna ispitivanja. Benefiti od njegove realizacije su brojni – osim toga što pozicioira Crnu Goru kao regionalno energetsko čvorište, podmorski kabal će doprinijeti povećanju sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, poboljšanju pouzdanosti i kvaliteta napajanja električnom energijom, naročito u primorskom regionu, smanjenju gubitaka u prenosnoj mreži i smanjenju neisporučene električne energije. Osim toga, podmorski kabal će obezbijediti veću tehničku otpornost pri poremećajima, kao i stvoriti preduslove za priključenje obnovljivih izvora energije.

CdM: Prvi blok TE Pljevlja, prema najavama, od januara 2018. godine može da radi samo još 20.000 sati. Kako Vlada planira da obezbijedi nedostajuću električnu energiju s obzirom da TE Pljevlja od januara mora da smanji proizvodnju, odnosno, uđe u poseban režim? Hoće li se i kada graditi drugi blok TE Pljevlja? Ko će raditi ovaj projekat i da li potvrđivanje Pariškog sporazuma na bilo koji način može da ugrozi izgradnju drugog bloka TE u Pljevljima?

Sekulić: Obaveza postojećeg bloka termoelektrane u Pljevljima da do 2023. godine radi sa ograničenjem broja radnih sati, odnosno da utroši 20.000 sati u tom periodu, ni na koji način neće uticati sigurnost snabdijevanja električnom energijom crnogogrskih građana. Ako znamo da TE Pljevlja svake godine proizvede između 6.500 i 7.500 sati, prostom računicom dolazimo do toga da će pomenutih 20.000 sati biti utrošeno za period od 3 godine. Upravo je za to vrijeme planirana realizacija ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka, vrijedna 40 miliona eura, nakon čijeg završetka će rad TE Pljevlja biti optimizovan i steći će se svi uslovi da nastavi da radi punim kapacitetima. Naravno, tokom tog perioda građani neće osjetiti nikakve probleme u snabdijevanju električnom energijom.

Pomenuta ekološka rekonstrukcija uključuje i izgradnju jedne toplotne stanice koja će biti preduslov za sprovođenje daljih planiranih aktivnosti po pitanju toplifikacije grada.

Kada je u pitanju naša namjera da gradimo novi proizvodni blok u Pljevljima, ona se nikako ne kosi sa Pariskim sporazumom čija smo potpisnica. Pariski sporazum ne propisuje nikakve zabrane, već samo zahtijeva upotrebu takvih tehnologija koje će negativne uticaje proizvodnog objekta svesti na minimum. Upravo će novi proizvodni blok u Pljevljima dati svoj konkretan doprinos u zajedničkoj borbi protiv negativnog uticaja klimatskih promjena time što će postepeno eliminisati negativan uticaj postojećeg načina valorizacije uglja i raditi po najvišim evropskim standardima kada je u pitanju zaštita životne sredine.

Po pitanju realizacije projekta izgradnje drugog bloka, konačna odluka još nije donesena. Očekujem da ćemo konkretnije rezultate pregovora sa Škodom Prahom, odnosno konačna odluka po pitanju ovog projekta, biti poznata do kraja ove godine.

Nema povećanja naknade za obnovljive izvore energije

CdM: Pomenuli ste obnovljive izvore energije. Znamo da je Crna Gora dobila prvu vjetroelektranu (VE), a koliko trenutno funkcioniše malih hidroelektrana (mHE)? Kakav je plan za narednu godinu i kako će on uticati na visinu naknade za obnovljive izvore?

Sekulić: U ovoj godini, osim VE Krnovo koja je završila probni rad i dobila upotrebnu dozvolu, sa radom su krenule i 3 mHE, tako da ih u ovom trenutku imamo ukupno 12. Za narednu godinu očekuje se puštanje u rad najmanje 4 mHE. Dakle, realizacija projekata ugovorenih do januara ove godine, kada smo, podsjetiću, obustavili postupak izdavanja energetskih dozvola, teče zadovoljavajućom dinamikom.

Kada je u pitanju naknada za obnovljive izvore energije, na osnovu onoga što je trenutno stanje mogu reći da promjena u visini naknade neće doći, odnosno, naknada početkom naredne godine neće biti povećana. Razlog je jednostavan – proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je, zbog suše u ovoj godini, bila duplo manja nego što je planirano, zbog čega je ostao određeni iznos sredstava prikupljenih za naknadu, a koji prebacujemo u 2018. Dakle, kako zbog sušnog perioda, tako i zbog kasnijeg ulaska VE Krnovo u sistem, proizvodnja iz obnovljivih izvora u 2017. bila je manja od planirane, tako da će visina potrebnih sredstava za otkup električne energije u 2018. biti umanjena za iznos sredstava koja preostanu u ovoj godini, čime dolazimo do toga da će naknada biti na ovogodišnjem nivou.

CdM: Da li je tačno da je istekao ugovor za vjetroelektrane na Možuri, i šta ćete uraditi tim povodom?

Sekulić: Ugovor sa investitorom “Enemalta plc” istekao je prošlog mjeseca i investitor je u zakonskom roku podnio zahtjev za njegovo produženje koji je u postupku razmatranja. S obzirom na intenzivne radove na terenu, osim određenog pomjeranja rokova za završetak projekta, ne očekujemo bilo kakve druge prepreke za njegovu realizaciju.

CdM: Crna Gora je krenula u istraživanje nafte i gasa u svom podmorju. Jasno je da je ovo jako značajno za državu, ali se nameće pitanje: Da li ovakva istraživanja, pogotovo eksploatacija, mogu ugroziti okolinu, te da li može biti negativnog uticaja na turizam?

Sekulić: Istraživanje nafte i gasa u našem podmorju nikako nije u suprotnosti sa našim opredjeljenjima da budemo i ostanemo turistička i ekološka država. Mi smo već bezbroj puta ponovili, a oko nas je i bezbroj primjera, da ova vrsta istraživanja i turizam idu zajedno. Da je tako pokazuje Italija sa 110 proizvodnih gasnih i 38 naftnih bušotina, Hrvatska sa 18 proizvodnih gasnih bušotina, Grčka koja ima postojeću proizvodnju u zoni ostrva Tasos, naftno polje Prinos. Platofrme se nalaze na 8 do 18 km od obale, u dijelu u kom je u Grčkoj vrlo razvijen turizam i na ovom prostoru naftna industrija i turizam opstaju zajedno oko 30 godina.

Sa druge strane, obaveza koncesionara da nijedna aktivnost ne smije narušiti principe zaštite životne sredine nema kompromis. Prije započinjanja bilo kojih aktivnosti na istraživanju i proizvodnji ugljovodonika kompanije moraju izvršiti sveobuhvatna snimanja morskog dna kako bi se utvrdila njegova osjetljivost i eventualno prisustvo predmeta koji mogu imati uticaj na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Zatim, propisane su jasne mjere za skladištenje produkata bušenja. Nijedna aktivnost vezana za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika neće biti započeta prije nego što se dobije sagasnost na studiju procjena uticaja na životnu sredinu. Sve mjere koje Studija propiše biće obevezujuće za kompanije. Dakle, svi koncesionari koji će sprovoditi aktivnosti istraživanja ugljovodonika u podmorju Crne Gore su dužni da se, u skladu sa crnogorskim zakonodavstvom i ugovorima o koncesiji, pridržavaju i implementiraju najbolju svjetsku praksu u pogledu bezbjednosti, zaštite na radu i zaštite životne sredine.

CdM: Da li Biznis karavan nailazi na dobar odziv crnogorskih privrednika?

Sekulić: Biznis karavan je zaista projekat koju je godinu za nama učinio dinamičnijom i donio vrlo konkretne rezultate: znatno bolja iskorišćenost programa podrške Ministarstva ekonomije nego svih prethodnih godina, odnosno 100 procentna iskorišćenost sredstava u nekoliko tih programa. Takođe, donio je nove ideje koje ćemo realizovati u 2018, a dobri rezultati samog projekta bili su osnov i razlog za uvećanje budžeta Ministarstva ekonomije, odnosno sredstava koji će u narednoj godini biti opredijeljena kao podrška privredi. Dakle, izuzetno sam zadovoljna postignutim rezultatima u ovoj godini, a odziv privrednika i činjenica da nam se sve više i češće obraćaju za podršku govori sama za sebe – da u Ministarstvu ekonomije treba da vide partnera i podršku za svoje biznis ideje.

S obzirom na to da smo do sada obišli 14 crnogorskih opština, Karavan će nastaviti sa posjetama i u 2018. i to će biti godina u kojoj ćemo krenuti sa realizacijom novog projekta koji će imati za cilj bolju promociju domaćih proizvoda i njihovo bolje pozicioniranje na tržištu.

Miraš Dušević

Originalni intervju možete pogledati na ovom linku.

Vezani članci:

Formirana RG za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama 27.01.2025.
Kontrolne liste za zakone čiju primjenu kontroliše tržišna ispekcija 24.01.2025.
Godišnji plan rada za 2025.godinu - Direkcija za tržišnu inspekciju 31.12.2024.
Crnogorski glasnik intelektualne svojine broj 51/2024 20.01.2025.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?