Govor predsjednika Vlade RCG Mila Djukanovića na pres konferenciji: ''Agenda ekonomskih reformi"

Konferencija za štampu: Agenda ekonomskih reformi
Podgorica, 17. mart 2004. godine





Dame igospodo

- Ovu Konferenciju za štampu organizujemo godinu dana nakon usvajanja Agende ekonomskih reformi. To je prilika da razmotrimo ostvarene rezultate, ukažemo na izazove koji su pred nama i da još jednom podsjetimo na reformske prirotite u tekućoj godini.

U protekloj godini, smo iza sebe ostavili duže od decenije neizvjesnosti i političke i bezbjedonosne nestabilnosti Crne Gore. Time su stvoreni uslovi da se posvetimo reformama, biznisu, investicijama, poslovnim i partnerskim relacijama, odnosno pitanjima od suštinskog značaja za standard i život ljudi. Na tim osnovama smo, u martu prošle godine, usvojili Agendu ekonomskih reformi - strateški dokument koji po prvi put poslije dužeg vremena predstavlja dugoročno planiranje našeg ekonomskog razvoja, na sistematski i cjelovit način. Agenda ekonomskih reformi predstavlja bazični dio sveobuhvatne Strategije evropskih integracija, koji za nas predstavlja ne samo nacionalni i strateški cilj, već i sredstvo da se ubrzaju i učine kvalitetnijim sva prilagodjavanja sistemu EU, u interesu gradjana Crne Gore.

- Osnovni ciljevi Agende ekonomskih reformi su usmjereni na ostvarivanje ekonomskog rasta, povećanje zaposlenosti, na rast proizvodnje posebno u oblastima koje predstavljaju komparativne prednosti Crne Gore. Navedeni ciljevi ostvariće se uz podsticaj preduzetništva i investicija, čime ćemo ojačati privatni sektor i pospješiti javno - privatno partnerstvo. Posebno nam je važan nastavak procesa prilagodjavanja institucionalnog, regulatornog okvira i ukupnog političkog i ekonomskog sistema EU i STO. Ova Vlada i sve državne institucije su predano angažovane na ispunjavanju definisanih zadataka, u skladu sa planiranim kalendarom reformi.

- Koristim priliku da vas obavijestim da je danas ovdje sa mnom i tim koji koordinira pojedinačne segmente Agende ekonomskih reformi. Koristim priliku da im se svima zahvalim na punoj posvećenosti ostvarivanju prilično zahtjevnih zadataka.

- Takodje, želim da se zahvalim timu stranih eksperata, posebno predstavnicima USAID-u, Bearing Point-u, EAR, ekspertima Ministarstva finansija SAD, na stručnoj podršci i pomoći koju nam u kontinuitetu pružaju, a koja će i u danima pred nama biti od velikog značaja. Tokom ove godine nastavićemo da radimo na unapredjenju mehanizma koordinacije medjunarodne pomoći i programa saradnje.

- Prije nego što prezentiram neke od ključnih rezultata koje smo ostvarili u proteklih 12 mjeseci, i uputim na ključne izazove koji stoje pred nama, cijenim značajnim da se podsjetimo na ambijent s početka prošle godine. Tada smo konstatovali sljedeće:
o izuzetno teško stanje privrede, kao posljedicu dugogodišnjeg zaostajanja, nepovoljne strukture i neprilagodjenosti za utakmicu na otvorenom medjunarodnom tržištu;
o nizak bruto društveni proizvod koji je iznosio 1.221 mil. eura i nisku realnu stopu rasta od 0,85%;
o visoku stopu nezaposlenosti, (medju najvišima u regionu) izrazito neadekvatnu kvalifikacionu strukturu, nedovoljnu mobilnost tržišta rada, značajnu opterećenost tehno-ekonomskim viškovima;
o i nedovoljnu atraktivnost ambijenta za strani kapital i investicije, što se posebno negativno odrazilo na turizam i usluge.

- Podsjetio bih, i ovom prilikom na već, potenciranu pretpostavku koju i danas smatram ključnom za uspjeh ovog ambicioznog, ali svakako ostvarivog projektu ekonomskih reformi. To je neophodnost podrške i agnažovanosti svakog pojedinca. Tada sam rekao: ''U realizaciji ovako ambicioznog programa, svoje mjesto mora da nadje praktično svaki odgovorni gradjanin Crne Gore, jer svi zajedno ćemo uspjeti ako se pojedinačno obavežemo na predaniji odnos prema radu. A to znači istovremeno i prema sebi, prema državi i svojoj budućnosti. Ova Vlada neće biti rame za plakanje neuspješnim privrednicima, niti će se miješati u poslovanje preduzeća, osim u dijelu aktivnosti na stvaranju povoljnijeg ambijenta za privredjivanje''. Danas ne bih imao šta tome dodati.

- Godinu dana od usvajanja Agende, postavlja se logično pitanje da li smo ostvarili sve ono što smo planirali i da li se moglo više i bolje? Nesumnjivo da se moglo. Ipak, radi se o temeljnoj tranziciji, u kojoj, po pravilu, rezultati nijesu odmah vidljivi i efekti se ne mogu osjetiti u kratkom roku. Mislim da u procjeni ostvarenih rezultata na planu političkih i ekonomskih reformi, ipak, možemo reći da smo tamo gdje smo i planirali da budemo. Crna Gora je danas bliže svojim evropskim ciljevima. Unaprijedili smo političku, bezbjedonosnu i uspostavili početnu makro-ekonomsku stabilnost. To potvrdjuju i nedavni godišnji izvještaji ECOFIN-a (Direktorata Evropske komisije za ekonomska i finansijska pitanja), kao i medjunarodnih finansijskih institucija, što je potvrdjeno i na Donatorskoj konferenciji u Briselu, održanoj novembra prošle godine.

Pri tome, Vlada je apsolutno svjesna složenosti socijalnog ambijenta u kojem se sprovode reforme i važnosti njegove održivosti.
Svjesni smo da je naš najteži protivnik razumljivo nestrpljenje gradjana da nakon teške decenije i po, neodložno ostvare viši kvalitet života. Ratnim prijetnjama suzbijana egzistencijalna nervoza velikog broja ljudi u Crnoj Gori, sada je oslobodjena i svakako ne predstavlja najbolju osnovu reformkoj politici, koja podrazumijeva i nove žrtve i odricanja. Dakle, vrijeme nam nije saveznik, ali lakše nam je kad znamo da ga ne možemo birati. To što moramo da uradimo moramo odmah. Cijenu reformi treba svi solidarno da platimo, kako bismo Crnu Goru, što prije, približili našem krajnjem cilju - priključivanju Evropskoj uniji i evro-atlantskim integracijama. Taj zadatak nije lak, što potvrdjuje i činjenica da je smanjivanje socijalnih razlika jedan od ključnih izazova sa kojim se danas suočavaju i članice EU. To znači da će ovo pitanje biti i dalje pod punom pažnjom Vlade, a njena će se politička umješnost mjeriti sposobnošću da uspostavi održivi balans izmedju maksimalne dinamike reformi i socijalne stabilnosti Crne Gore. Teške i bolne odluke, ipak, se moraju donijeti. I ova Vlada je na to spremna.

Često se stiče utisak da u javnosti ne postoji dovoljno razumijevanja same suštine i zahtjeva procesa reformi, kao i uloge i odgovornosti svih aktera. Puno razumijevanje ovih procesa, koji se tiču svih nas, jedan je od zadataka kojem će se Vlada posebno posvetiti u narednom periodu. Konkretno, u tom pravcu jačaćemo socijalni dijalog i partnerstvo sa Sindikatom i poslodavcima, pri čemu svako mora preuzeti svoj dio odgovornosti.

Vlada će nastaviti da radi na stvaranju institucionalnog i regulatornog ambijenta, ali ne može biti odgovorna za neuspješne poslovne odluke i loše upravljanje menadžerskih timova. Moramo se pomiriti da je iza nas vrijeme kada je Vlada bila gotovo jedini poslodavac. Takodje, čini se da sama riječ reforme većinu automatski asocira na bolji život, veće plate, bolji životni standard. Nema dovoljno razumijevanja da je u početnim fazama svih reformi nužno platiti cijenu prilagodjavanja samim promjenama. Medjutim, kao i u svakom poslu, prvi korak koji je uvijek najteži, već je za nama.

U prilog tome su ostvareni ekonomski pokazatelji, koji ukazuju da smo realno planirali, ostvarili planirano, a negdje i više od toga:

- ostvaren je realan rast bruto društvenog proizvoda od 2,5%, a bilo je planirano 1,5%;
- smanjen je deficit u tekućim transakcijama sa svijetom za 26% u odnosu na 2002;
- inflaciju smo u 2003. godini projektovali na nivou od 8,5%, a zvanični statistički pokazatelji pokazuju da je iznosila 6,7%;
- marta 2003, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 76.165 nezaposlenih lica, dok je marta ove godine registrovano 71.654;
- prema statističkim podacima, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u februaru 2003. godine iznosila je 126,73 eura, a u februaru 2004. godine 187,52 eura. To je, naravno, daleko od onoga čemu težimo, ali je evidentan pomak;
- kreditna aktivnost banaka u 2003. povećana je za 60% u odnosu na 2002. i iznosi oko 200 miliona eura; banke su sve više okrenute kreditnoj podršci malim i srednjim privatnim biznisima, koji u strukturi kredita učestvuju sa preko 52%, što je značajan porast. Korisnici nijesu samo preduzeća iz oblasti trgovine, nego sve više iz oblasti proizvodnje i usluga. Značajno je proširena lepeza bankarskih usluga za potrebe gradjana.

- U 2003. godini Budžet je gotovo u cjelosti realizovan. Preciznije izvršenje Budžeta je iznosilo 94,59%. (427,00 mil. eura). Otplaćeno je više kredita u odnosu na ove kredite za 7,42 mil. eura. Dodatno poboljšanje u upravljanju javnim rashodima vezano je za uvodjenje koncepta srednjoročnog okvira budžetne potrošnje, koji je prvi put prikazan u Zakonu o Budžetu za 2003. godinu. Takodje, inplementiran je pilot projekat programskog budžeta za dvije institucije: Ministarstvo pomorstva i saobraćaja i ZIKS. Formirana je interna revizija u okviru Ministarstva finansija.
Izvorni prihodi Budžeta u 2003. ostvareni su u iznosu od 352,9 mil. eura, što je za 31,9% više u odnosu na 2002. godinu.

Uvodenje PDV imalo je uticaja na smanjenje sive ekonomije u oblasti proizvodnje i prometa roba i usluga, kao i na poboljšano punjenje Budžeta.

U dijelu podsticaja zapošljavanja i preduzetništva, istakao bih:

- Programom ''Legalizacija postojećih i otvaranje novih radnih mjesta'' registrovano je više od 36.000 novozaposlenih, kao i 23.000 nerezidentnih fizičkih lica;
- Programom Zavoda za zapošljavanje realizovano je 1.079 kredita u vrijednosti od 5,9 miliona eura, što je omogućilo 1.933 nova radna mjesta;
- Programom kreditne podrške Fonda za razvoj finansirana su 72 projekta malih i srednjih preduzeća, u vrijednosti od 4,3 miliona eura, što je rezultiralo otvaranjem preko 1.000 novih radnih mjesta;
- U proteklih 12 mjeseci, preko Zavoda je oglašeno 30.832 slobodna radna mjesta, od čega 13.417 na neodredjeno vrijeme.

- Program restrukturiranja preduzeća dobija prve značajnije rezultate. Podršku realizaciji ovog programa daje EAR kroz TAM/BAS program kojim je obuhvaćeno 7 velikih, 11 srednjih i oko 40 malih preduzeća. Sastavni dio ovog programa je i relaksacija preduzeća od problema tehno-ekonomskih viškova, tako da je Vlada i pored značajnih finansijskih ograničenja, za ove namjene, tokom 2003. preduzećima obezbijedila 10,7 miliona eura. Odnosno , ukupno 15 miliona eura preduzećima i javnim sektoru.







- Proces privatizacije postepeno se privodi kraju. Danas ne postoji niti jedno preduzeće u kojem nema privatnog vlasnika. Kontrolni paketi u preostalih, najvećih 14 preduzeća, planirani su za privatizaciju u ovoj i par narednih godina. Cilj nam je uspješna i potpuno javna privatizacija, koja vodi održivom razvoju i jačanju konkurentske sposobnosti privrede. U toku protekle godine privatizovana je Montenegrobanka, preduzeće ''Optel'' Pljevlja, hoteli ''Belvi'', ''Rivijera'', ''Montenegro'', ''Montenegro A'', ''Mediteran'', ''Avala'', ''Splendid''. U saradnji sa EBRD angažovan je savjetnik za pripremu privatizacije KAP-a koji je već otpočeo sa radom. U toku su tenderi za ''Željezaru'', ''Beranku'', kao i završne aktivnosti po objavljenim tenderima za hotele ''Topla'', ''Centar'', ''Panorama'' i ''Podgorica''.

Mada je dosta toga uradjeno, predstoji veliki posao, kako na završetku procesa privatizacije, tako i na planu unapredjenja poslovnih rezultata privatizovanih preduzeća. Ključni izazov za preostala neprivatizovana preduzeća ostaje privlačenje dobrih vlasnika.

Vlada će na narednoj sjednici razmotriti i vjerujem usvojiti Plan privatizacije za ovu godinu.

- U turizmu, kao prioritetnoj grani razvoja Crne Gore, nastaviće se realizacija mjera i aktivnosti definisanih Master planom, s ciljem stvaranja održivog i konkurentnog turističkog proizvoda, što bi vodilo i otvaranju novih radnih mjesta. Realnost ciljeva postavljenih Master planom potvrdila je studija koju je uradio Svjetski savjet za turizam i putovanja u saradnji sa Institutom za istraživanje i procjene iz Oksforda.

Jedan od ključnih preduslova za značajniju valorizaciju turističkih potencijala je modernizacija postojećih kapaciteta, kroz privatizaciju i investicije koje se u ovoj godini očekuju u iznosu od 50 mil. eura. Planirani rezultati u turizmu, zacrtani za 2003.godinu, su i ostvareni. Struktura inostranih gostiju je povoljnija, sa aspekta većeg učešća turista sa tržišta Zapadne Evrope.



- U izgradnji infrastrukture, usredsredjeni smo na četiri grupe projekata, i to: u oblasti saobraćaja, vodosnabdijevanja, elektrosnadbijevanja i odlaganja otpada.









U oblasti saobraćaja želim da da vašu pažnju posebno skrenem na investiciju koju otpočinjemo na aerodromima Podgorica Tivat, nakon preuzimanja tih aerodroma od strane JP Aerodromi Crne Gore aprila 2003., nakon čega je uradjen Master plan rekonstrukcije aerodroma i obezbijedjena kreditna podrška EBRD i EIB u iznosu od 23 miliona eura. Investicija je u pripremi, počeće sa realizacijom sredinom ove godine, sa očekivanjem da se glavnina radova završi do početka ljetnje turističke sezone 2005. godine. Na poslovima putne infrastrukture kapitalni projekat, i u ovoj godini biće tunel Sozina, čije je probijanje, kao što je poznato, završeno, i u toku su radovi na prilaznim putevima. Ukupna vrijednost radova je 59,2 mil. eura, od čega kreditna podrška EIB iznosi 24 mil eura. Što znači, da veći dio ove investicije realizujemo iz vlastitih sredstava.
Kada je saobraćaj u pitanju, iz ovoga sajta registrujete, da je u toku realizacija investiranja na rekonstrukciji pruge Bar-Beograd na crnogorskom dijelu te pruge u iznosu od 15 mil. eura. Uz to, nastavljamo sa realizacijom investicije na putevima - prije svega, na putu Podgorica Kolašin i na drugim putevima na sjeveru Crne Gore. Kao što vidite u do sada odobrenom iznosu kredita od 10 mil. eura, uz najavu da bi se nakon utroška tih sredstava još jedan kredit tolikog iznosa mogao opredijeliti za istu namjenu.

Kao što sam rekao, druga važna oblast kojoj ćemo biti posvećeni, na unapređenju infrastrukture je vodosnabijedanje crnogorskog primorja. Rrealizacija tog projekta predvidja više faza. Prva faza je obuhvatila interventne mjere, koje će dovesti do smanjenja restrikcija tokom ljetnje sezone. Ono što je važno reći: to što danas koordinira Vlada sa primorskim opštinama i opštinom Cetinje u prvoj fazi realizacije ovog projekta, biće završeno do početka ove ljetnje turističke sezone. Mi mislimo da će već realizacija te, prve, faze ovog projekta, značiti bitno smanjenje restrikcija vodosnabdijevanja tokom ljetnje turističke sezone. Naravno, ne mislimo da je sa ovim obimom investicije od 6,1 mil. eura, u kojem Vlada participira sa otprilike 30%, dovoljno da se riješi čitav problem. Nakon ove slijedi odmah druga faza, koja će obezbijediti da, u popravljene mreže lokalnih vodovoda, dospiju veće količine vode, aktiviranjem novih lokalnih vodoizvorišta i, vjerovatno, aktiviranjem jednog novog kapitalnog vodoizvorišta, što će obezbijediti da se trajno riješi ovaj problem i otkloni najkrupnija prepreka intenzivnijem razvoja turizma na Crnogorskom primorju.

Treće. To je pitanje elektrosnabdjevanja. Evo maločas smo imali problema sa nedovoljno efikasnim sistemom elektrosnabdjevanja u Crnoj Gori. Kao što znamo, taj problem je posebno bio izražen tokom prošle ljetnje turističke sezone i prijetio u jednom trenutku da, uz vodosnabdjevanje, postane nepremostivi limit za odvijanje te turističke sezone, a posebno za planiranje turističkog rasta u ovoj i u sljedećoj turističkoj sezoni. U međuvremenu, preduzeli smo mjere, zajedno sa poslovodstvom i bordom Elektroprivrede. Stvorili smo uslove da se uz podršku bankarskog sistema Crne Gore, obezbijede neophodna sredstva za završetak radova koji će nam garantovati da ćemo , ne samo tokom ljetnje turističke sezone, nego u kontinuitetu, u Crnoj Gori imati uredno snabdjevanje električnom energijom. Naravno, ovaj zahvat ne rješava ono što je temeljni problem Crne Gore, a to je energetski deficit, elektroenergetski deficit. Taj problem tretiramo u Vladi. Zajedno sa stranim ekspertima pokušavamo da definišemo nešto što će biti strategija energetike u Crnoj Gori. Dakle, gdje će se crnogorska Vlada, crnogorska stručna javnost opredijeliti oko onoga što će biti prioritetni potezi u rješavanju elektroenergetskog deficita Crne Gore. Ali, ono što možemo kratkoročno, što možemo odmah, to je da, prije svega, kvalitetnim aranžmanima u snabdjevanju električnom energijom, (kad to kažem imam na umu da smo napravili nove aranžmane, u odnosu na one iz prethodnih godina), koji obezbjeđuju da će tokom trajanja ljetnje turističke sezone, i taj do sada osjetno rizični region Boke, dobiti kvalitetnu energiju i da neće biti ugrožen napon u snabdjevanju elekričnom energijom. I, drugo, da ćemo neophodnim radovima, prije svega na dalekovodu između Podgorice,Cetinja i Budve, stvoriti uslove da se u kratkom vremenskom periodu osjete pomaci koji će značiti garanciju snabdjevanja električnom energijom.
Četvrta oblast je izgradnja deponija na crnogorskom primorju. Svjetska banka je, kao što znate, odobrila iznos od devet miliona eura, od čega je nešto oko 1,5 milion eura donacija, a oko 7,5 miliona kredita za projekte dvije deponije za odlaganje čvrstog otpada i to na privremenoj lokaciji za tri opštine: Kotor, Tivat i Budva, kao i na trajnoj lokaciji za opštine Bar i Ulcinj. Ovi projekti su u fazi realizacije.
Želim vašu pažnju da skrenem i na dva projekta koja smatram projektima od kapitalne važnosti za ukupan razvoj Crne Gore. Prije svega, želim da istaknem značaj izgradnje crnogorske dionice Jadransko-jonske auto- ceste u dužini od, otprilike 100 km, koja treba da obezbijedi trajnu, kvalitetnu, saobraćajnu , a samim tim i ukupnu uvezanost Crne Gore u ono što je razvijeno evropsko okruženje. Za očekivati je da bi, do kraja 2008. Hrvatska trebalo da završi svoje dionice Jadransko-jonskog autoputa. Intenzivni radovi se odvijaju i u susjednoj Albaniji. I sa završetkom tih radova i sa izgradnjom naše dionice, Crna Gora definitivno dobija najbrži pristup evropskim saobraćajnicama preko Hrvatske, Slovenije, Italije sa Zapadnom Evropom, a preko Albanije i Grčke sa Jugoistočnom Evropom. I drugo, ne manje važno od toga, naprotiv. Rakao bih da u nijansiranju, blagu prednost dajem upravo ovom putu, a to je put Podgorica-Mateševo, sa vezom za Kolašin. Zašto ovaj put smatram apsolutnim prioritetom u izgradnji infrastrukture u Crnoj Gori? Zato što ovo nije samo pitanje bezbjednosti, nije ovo samo ni pitanje turističkog razvoja ukupne Crne Gore, nije samo pitanje ni uvezivanja turističkih i poljoprivrednih potencijala Crne Gore. Ovo je pitanje skladnog regionalnog razvoja, kojem ova Vlada želi da bude posvećena u narednom periodu i mislimo da je slovo A, na tom planu, izgradnja kvalitetne saobraćajnice između južnog i centralnog dijela Crne Gore, s jedne strane, i sjevernog dijela, s druge strane, te da ovaj put, kao što sam kazao, ima mnogo veći značaj od saobraćajnog. Mi ćemo već ove godine raditi na pripremi projektne dokumentacije za izgradnju ovog puta, na rješavanju imovinsko-pravnih pitanja i prvazilaženju dilema koje su ostale, ako se sjećate, još iz vremene izrade prostornog plana Crne Gore i stvorili uslove da se veoma brzo, ja ne želim da govorim o nekim nerealno-optimističkim rokovima, ali želim da vas ubijedim da sam sve svoje saradnike, koji rade na ovom planu praktično požurio da već tokom ove godine, napravimo najveći dio pripremnih poslova, da bi mogli što brže da startujemo sa izvođenjem radova na ovom putnom pravcu.
Značane rezultate Vlada je ostvarila na planu usvajanja zakonske regulative koja je usklađena sa standardima Evropske unije. Sa Svjetskom bankom već razgovaramo o ekspertskoj podršci na jačanju kapaciteta u analizama i procjenama efekata zakona na institucionalnom, finasijskom, ekonomskom i socijalnom planu. To će biti sastavni dio buduće zakonodavne procedure.
Šta su naši ciljevi za 2004. godinu? To ostaje rast bruto društvenog proizvoda od 2,7 odsto, inflacija ispod 4,5 odsto, rast zaoposlenosti, svođenje budžetskog deficita na 3,26 odsto BDP-a. Posebnu pažnu posvetićemo unapređenju ekonomskih sloboda. To je pitanje kojem smo, rekao bih, svakodnevno posvećeni kroz rad svakog ministarstva , kroz rad Vladinih radnih tijela, kroz rad same Vlade, takođe i kroz rad Savjeta za privatizaciju i njegove Komisije za ekonomske slobode i njegovih radnih tijela. Kao što sam već više puta kazao, smatram najvažnijim pretpostavkama za dinamiziranje privrednog rasta Republike, za šta je uslov priliv investicija, domaćih i stranih, podizanje nivoa ekonomskih sloboda na viši stepen i drugo, ostvarivanje efikasnije pravne zaštite svojinskih prava investitora.
Sljedeće, bićemo posvećeni daljoj otvorenosti ekonomije i povećanju konkurentnosti izvoza. Rekao bih da na planu restrukturiranja crnogorske privrede, prošlogodišnjem zadatku povećanja zaposlenosti, odnosno legalizaciji radnih mjesta, ove godine, kao ravnopravan cilj dodajemo podizanje konkurentnosti crnogorskih preduzeća i njihovo stimulisanje da ostvaruju profit na širem tržištu nego što je crnogorsko. Mi mislimo da smo, posebno u sektoru primarne proizvodnje i agro-industrije, tokom prošle godine, napravili određene pomake, ali mislimo da će ti pomaci i konačno biti ekonomski valorizovani, kad ta i druga crnogorska preduzeća, budu u stanju da se ponesu sa konkurencijom na otvorenom evropskom tržištu, te da crnogorska Vlada mora preduzeti sledeći paket mjera stimulisanja izvozno orjentisanih preduzeća. Nastavićemo da radimo na procesu usklađivanja politika i regulative sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije i Evropske unije. Nastavićemo da budemo intenzivno posvećeni realizaciji strategije smanjenja siromaštva i povećanja socijalne stabilnosti Crne Gore. Takođe, podsticanju investicija. Kao što sam kazao, mislim da je najvažnije za veći priliv investicija u Crnoj Gori stvoriti punu svojinsku sigurnost investitora. Dakle, uslov za to je reforma državne uprave i reforma pravosuđa, jer investitori, kako domaći tako istrani, ne žele da rizikuju svoje uloge. Kao što znamo, naš sistem državne uprave i pravosuđa još uvijek nije do te mjere efikasan da bi mogao, u svakom trenutku, garantovati punu svojinsku sigurnost investitorima i, mislim, da se u tom prožimanju Vladinih aktivnosti, Vlade kao izvršne vlasti i pravosudnog sistema, moraju stvoriti uslovi za intenzivniji priliv investicija, što je nužna pretpostavka za povećanje društvenog proizvoda. Ovo sve govorim jer nam je svima jasno da godišnje stope rasta od 1,5 ili 2,5 posto, koliko god za nas bile ohrabrujuće, u sukobu su sa onim, makar ga mi krstili nerealnim, očekivanjem, i nestrpljivim očekivanjem građana, da se u kraćem vremenskom periodu rehabilituje društveni proizvod i njihov standard. Da bi smo ovo mogli ostvariti, očigledno, potrebne su nam investicije. A investicije će doći u Crnu Goru kad budemo stvorili viši nivo ekonomskih sloboda i viši stepen svojinske sigurnosti.
Dalje, radićemo kao što sam već najavio, na daljem smanjenju javne potrošnje i pretpostavljam da ste u toku sa aktivnostima koje Vlada preduzela u posljednjih nekoliko dana.

Radićemo na unapređenju finansijskog tržišta i tržišta kapitala i mjerama za pretvaranje imovine građana i preduzeća u kapital, kao i na daljem unapređenju partnerstva sa privatnim sektorom.

Intenzivne aktivnosti na izradi novih zakona nastaviće se i tokom 2004.godine. U pripremi su Zakon o spoljnoj trgovini, Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o platnom prometu sa inostranstvom, Zakon o hipoteci, Zakon o osiguranju, Zakon o investicionim fondovima, kao i revizija određenog broja zakona. Vlada će pojačati aktivnosti na efikasnoj inplementaciji usvojene regulative, kroz bržu transformaciju i izgradnju institucija i obuku administracije. Na tom planu već je otpočeo Program razvoja kapaciteta koji realizujemo u saradnji sa UNDP i Institutom za otvoreno društvo, kao i pripreme za početak djelovanja Agencije za upravljanje ljudskim resursima, u skladu sa Vladinom Stategijom upravne reforme.

Evo, dame i gosdpodo to je nešto što smo smatrali primjerenim, kao podsjećanje na prvu godinu realizacije Agende. Želim na kraju da vam kažem da ova Vlada ima i znanja i energije, dakle ukupne kondicije, da nastavi sa realizacijom strategije definisane Agendom ekonomskih reformi u Crnoj Gori. Svjesni smo da bi otpori ovoj politici bili neuporedivo blaži, lakši, brže savladivi ukoliko bi se širio front koji se bavi realizacijom Agende, ali isto tako, svjesni smo da svi mogu izmaći iz tog fronata, ali Vlada ne može i neće. Mi smo na izborima 2002.godine, dobili zadatak, dobili mandat i dobili obavezu da budemo posvećeni reformama u cilju rehabilitacije životnog standarda građana Crne Gore, koji su osiromašeni tokom godina raspada prethodne države, ratova, sankcija, i mi smo, kao što vidite u cjelosti posvećeni tom zadatku. Dakle, sa nekim partnerima koji će nam se u međuvremenu pridružiti Ili bez njih, i tokom 2004.gopdine, Vlada će nastaviti da se intenzivno bavi ovim zadatkom i da ostvaruje rezultate koji će nam dati za pravo da budemo optimisti da će Crna Gora, u bliskoj perspektivi, ostvariti svoje ciljeve, prije svega pripadnost porodici razvijenih evropskih država.

Zahvaljujem na pažnji.