Govor predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića na međunarodnoj konferenciji na temu: ''Održivi razvoj u Crnoj Gori'' u Njujorku

Poštovani predsjedavajući,
Dame i gospodo,

Zahvaljujem UNDP i Rokfeler Braders Fondaciji na organizovanju ovog eminentnog skupa posvećenog održivom razvoju Crne Gore. Počastvovan sam mogućnošću da u ovako kompetentnom sastavu - sa vodećim ličnostima specijalizovanih međunarodnih institucija i ekspertima, razmotrimo najvažnije aspekte koncepta održivog razvoja Crne Gore.

Živimo u vremenu velikih nada i obećanja. Sada je momenat da pokažemo odgovornost kako bi ovaj vijek označio njihovo ispunjenje i održiv razvoj koji obogaćuje živote svih ljudi, a ne osiromašuje našu planetu. Stoga se, kao imperativ, nameće uspostavljanje sklada između ekonomskih, socijalnih i ekoloških uslova i potreba, odnosno planiranje razvoja na način koji je održiv.

Koncept održivog razvoja u posljednjoj deceniji dobio je nove i produbljenije sadržaje i vrijednosti. Održivi razvoj, danas, podrazumijeva jedan kompleksan društveni, politički, ekonomski, ekološki, tehnološki i kulturni projekat. On bi, globalno i lokalno, trebalo da vodi napredovanju i promjenama, tako da se uspostavi nova i istinska ravnoteža između prirode i društva, pojedinca i zajednice, potrošnje, ušteda i obnavljanja resursa, načina života i sistema vrijednosti. U tom svijetlu, Crna Gora svoj održivi razvoj vidi, ne samo kao strateški, već i dnevni projekat kojim se stvaraju novi kvaliteti u prirodi, društvu, ekonomiji, kulturi i ponašanju, kako pojedinaca, tako i svih političkih i drugih struktura. Cilj je da se vrijednosti racionalno stvaraju i troše, pravično raspodjeljuju i obnavljaju, ekološki koriste i temeljno programiraju.

Crnu Goru, danas, možemo posmatrati kao jedan od mogućih prirodnih parkova Evrope. Njena duga i specifična istorija, nesvakidašnja geografija, ljepote reljefa i posebnosti mora i jezera, čine je pogodnom sredinom za implementaciju ovog koncepta. Međutim, prisutni su i brojni, ograničavajući faktori, zbog kojih ovaj zadatak nije nimalo lak zatečene posljedice, često nepromišljene, industralizacije iz vremena socijalizma, iako još uvijek sa nekoliko kritičnih zagađivača; proces tranzicije; siromaštvo, reducirani resursi i nerazvijena infrastruktura. Ipak, najznačajni pokretač je naša iskrena želja i opredijeljenost da se Crna Gora što prije priključi razvijenom evropskom društvu demokratije, pluralizma i tolerancije, uz očuvanje crnogorskog identiteta u mozaiku kultura.

Crna Gora raspolaže značajnim prirodnim resursima i potrebnim preduslovima, uključujući i bogato kulturno-istorijsko nasljeđe, kao i kvalitetne, visoko stručne kadrove, što joj omogućava da u cjelini prihvati načela održivog razvoja u svojoj razvojnoj politici. Stoga smo 1991. utvrdili, a 1992. godine zapisali u svom Ustavu, da će se Crna Gora razvijati kao demokratska, socijalna i ekološka država. Uvođenjem ideje i koncepta ekološke države, opredijelili smo se da korjenito mijenjamo naslijeđenu privrednu strukturu, i da naši razvojni prioriteti, umjesto energetsko-metalurškog kompleksa, počivaju na turizmu, u kombinaciji sa poljoprivredom i veoma povoljnim geografskim položajem, kao mediteranske i pomorske drzave.

Ipak, decenija 90-tih godina prošlog vijeka, izgubljena je, jer je Crna Gora bila talac pogubne politike oličene u Miloševiću, što je rezultiralo ratovima i razaranjima na prostorima bivše Jugoslavije, međunarodnim sankcijama i izolacijom i, posljedično, zaustavljanjem njenog razvoja. Ograničavajuće okolnosti tih godina, i pored činjenice da je Crna Gora jedina od šest bivših YU republika koja je ostala van ratnih konflikata, odlučujuće su uticale da se jedan validni ekološki, socijalni i razvojni princip u praksi ne ostvaruje željenom dinamikom. Tek nakon potpunog raskida sa tom politikom 1997. i njenog kraha i u Srbiji, krajem 2000, otpočeo je period obnove, reformi i pro-evropskih procesa.

Na Samitu u Johanesburgu, Crna Gora je potvrdila privrženost politici održivog razvoja, smatrajući taj zadatak koliko globalnim programom ove epohe, toliko i bitnim zadatkom svakog pojedinca, naselja, grada i, ukupno, Crne Gore. Odmah nakon Johanseburga, formirali smo Savjet Crne Gore za održivi razvoj, sa ciljem da pripremi Nacionalnu Strategiju, kao i da, u saradnji sa političkim, stručnim, naučnim i građanskim nosiocima napretka Crne Gore, pripremi i implementira akcione programe. Cilj nam je ostvarivanje održivosti na svim poljima društvenog, ekonomskog i sveukupnog razvoja naše Republike. Na tom putu, želimo da učimo od drugih i da, i po ovom važnom pitanju, sarađujemo sa međunarodnom zajednicom. Pred nama je ogroman posao, ali smo odlučni i spremni da ga uz neophodnu međunarodnu podršku i pomoć sprovedemo. To se, naročito odnosi na nekoliko ključnih planova ekološke agende i održivih projekata.

Ujedinjene Nacije su, preko Programa za razvoj - UNDP podržle ovakvo opredjeljenje Crne Gore i pristupile razradi naše ideje u vidu prvih projekata za tri odabrane oblasti: razvoj održivog turizma u Sjevernom i Centralnom dijelu zemlje, obnovljivi izvori energije i šumarstva. Namjera je da se ubuduće obuhvate i druge oblasti, poput razvoja organske poljoprivrede, planiranja prostora, kao i upravljanja otpadom. Ovo je prilika da UNDP u i njegovom prvom čovjeku, uvaženom gospodinu Brown-u odam priznanje za to razumijevanje i podršku, kao i pomoć u animiranju drugih renomiranih institucija, prije svih Rockfeller Brothers fondaciji, koja nam, takođe, od početka, pruža dragocjenu pomoć.

Vjerujemo da ''nezavršeni ekološki projekat Crne Gore'', u narednim godinama možemo ostvariti kroz nacionalni projekat održivog Crne Gore.

Koje su prednosti Crne Gore za opredjeljenje i ostvarivanje perspektive održivog razvoja?

Na prvom mjestu, to je izuzetno bogatstvo raznovrsnosti jedinstvenog prirodnog ambijenta, kao i kulturno-istorijske baštine, na geografski malom prostoru koji je stoljećima bio raskrsnica puteva i kultura nekoliko civilizacija. Crna Gora ima četiri nacionalna parka i dva značajna lokaliteta koja se nalaze na listi prirodne i kulturne baštine UNESCO-a, kao i u RAMSAR programu oblasti koje su pod međunarodnom zaštitom. To je zaista orgomno bogatstvo za zemlju koja ima oko 650.000 stanovnika i čija je površina 13.812 km/2. To je, u isto vrijeme, i naša velika obaveza da to bogatstvo očuvamo i da ga iskoristimo na pravi način.

Takođe, uprkos nepovoljnim trendovima u privrednom i urbanom razvoju posljednjih decenija, osobenosti prirode i nasljeđa Crne Gore su još uvijek relativno očuvane, dok se degradacija u industrijskom i urbanom razvoju može korigovati.

Crna Gora već godinama nastoji da valorizuje vrijednosti njenog ambijenta i klime za turistički razvoj koji ostaje motorna snaga sveukupnog razvoja. Sada se ta perspektiva povezuje sa konceptom održivog turizma, kao osnovnom premisom na kojoj se bazira i postojeći Masterplan razvoja turizma u Crnoj Gori. Ovaj plan, koji je Vlada usvojila 2001, zamijeniće koncept socijalnog turizma, iz vremena prije krize na Balkanu. Svakako i da valorizacija i očuvanje bogate crnogorske kulturne baštine, u kombinaciji sa prirodnim ambijentom, predstavlja jedan od bitnih elemenata turističkog potencijala Crne Gore. Siguran sam da ce zapoceti projekti UNDP-ja i Rokefeler Braders Fonda o odrzivom razoju turizma u centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore znacajno doprinijeti brzoj realizaciji zacrtanih ciljeva.

I pored toga što je naslijeđena privredna struktura počivala na značajnom uvozu električne energije, Crna Gora posjeduje obilje izvora obnovljive energije. Napuštajući, postepeno, takvu strukturu, Crna Gora se okreće racionalnom korišćenju izvora obnovljive energije za svoje buduće razvojne potrebe. Orijentacija je na korišćenju velikih vodenih resursa za gradnju malih elektrana, kao i na alternativne izvore, poput energije vjetra, sunca, kao i biomase.

Kao prostor izuzetno bogat šumom, Crna Gora je opredijeljena da taj resurs koristi na održiv način, kako bi se šume zaštitile i uzgajale, a nacionalni parkovi koristili kao bio-rezervati i turističke atrakcije.

Planinsko-primorsko područje Crne Gore sa mediteranskom i kontinentalnom klimom omogućava razvoj organske poljoprivrede koja bi koristila prednosti podneblja, kako u primorskom, tako i u planinskom dijelu. Takva poljoprivredna proizvodnja povezala bi se sa turističkom perspektivom Crne Gore i mogućnostima plasmana organskih proizvoda na inostrana trzista.

Ipak, i pored pomenutih prednosti i potencijala, prisutni su i određena ograničenja i dileme.

Prvo, kako u kratkom roku, izvršiti radikalnu zamjenu privredne strukture, sa teške industrije, koja zapošljava najveći dio stanovništva, ali je, istovremeno, i najveći zagađivač prirode, na turizam, pomorstvo i poljoprivredu, a da se ne pogorša sadašnje stanje visoke nezaposlenosti, kao i relativno nizak nivo standarda.

Drugo, kako, u kraćem roku, stvoriti ekološki održiv, specijalizovan i diversifikovan turistički proizvod, a da se u najvećoj mogućoj mjeri osigura optimalan balans ekoloških, ekonomskih i socijalnih faktora?

Treće, na koji način i u kojoj mjeri je ukupan privredni razvoj moguće vezati za obnovljive izvore energije?

Četvrto, da li je realno da se Crna Gora potpuno posveti konceptu održivog razvoja i da, u tome, računa na podršku i pomoć značajnih međunarodnih činilaca - UN, EU, kao i međunarodnih fondacija i organizacija koje djeluju u toj oblasti?

Što Vlada Republike Crne Gore namjerava da uradi i kako bi međunarodne institucije mogle da pomognu?

Strategija razvoja Crne Gore kao ekološke države, utvrđena 2001. postaće osnova za prioritete, mjere i aktivnosti koje će se preduzimati u budućem razvoju Crne Gore.

Koncept održivog razvoja, nalaže da se velika pažnja posveti stvaranju i razvoju odgovarajućih institucija, kao i izgradnji nove svijesti građana koji će razumjeti, prihvatiti i nositi takvo opredjeljenje. To dalje znači izgradnju odgovarajućeg sistema obrazovanja, informisanja i naučno-istraživačke djelatnosti, koji bi omogućio razvoj, širenje i prevladavanje te nove svijesti. Uz podršku međunarodnih činilaca, u prvom redu UN, EU, SAD i drugih institucija i fondacija, Crna Gora bi mogla postati svojevrstan pionirski prostor koji bi dalje uticao na stvaranje širih regionalnih i međunarodnih centara za istraživanje i obuku, kao i za druge programe posvećene održivom razvoju.

Započeti program saradnje sa međunarodnim institucijama, na čelu sa Programom za razvoj Ujedinjenih nacija, kojim se inicijalno utvrđuje jedan niz važnih projekata u oblasti održivog turizma, šumarstva i obnovljivih izvora energije, treba nastaviti i razviti sa projektima organske poljoprivrede, planiranja prostora i upravljanja otpadom, na osnovu okvira i programskih dokumenata koji su zajednički urađeni. U funkciji efikasnog ostvarivanja ovih ciljeva ocekujemo dalju produbljenu koordinaciju sradnje Nacionalnog savjeta za odrzivi razvoj i Vlade Crne Gore sa UNDP, Rockfeler Brothers i drugim slicnim organizacijama.

Očekujemo da UNDP i druge organizacije UN sistema, kao i međunarodne vladine i nevladine institucije i fondacije, pomognu Vladi Crne Gore u generisanju potrebne stručne i finansijske podrške, neophodne za uspjeh ovog važnog poduhvata. Predlažemo da se razmotri ideja da se Projekat održivog razvoja Crne Gore redovno prati u okviru UNDP-a, ali i drugih važnih međunarodnih foruma, poput UNEP-a i Svjetske banke, te da se zajednički razmatraju mjere koje bi se preduzimale.

Sa sviješću da svako od nas imaj svoj dio odgovornosti da generacijama koje dolaze ostave što bolje prirodno nasljeđe, cijenimo da je zadatak koji smo sebi postavili važan ne samo za Crnu Goru, već i za naš region, Evropu, pa možda i šire. Mislimo da je ovakvo naše opredjeljenje ključ za rješavanje globalnog problema ove epohe, i da samo zajedničkom, akcijom možemo graditi bolju budućnost.

Zahvaljujem na pažnji.

Njujork, 18. april 2004. godine