Uvodno predavanje predsjednika Vlade Mila Đukanovića na svečanom otvaranju drugog ciklusa predavanja na Diplomatskoj akademiji Gavro Vuković

MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE

''Spoljnopolitički prioriteti Crne Gore''
Diplomatska akademija ''Gavro Vuković''


Poštovani gospodine dekane,
Uvaženi predstavnici Diplomatskog kora,
Cijenjeni polaznici Diplomatske akademije,
Dame i gospodo,

Izuzetno mi je zadovoljstvo što mogu da vas pozdravim i da vam se obratim na početku novog školskog ciklusa za polaznike Diplomatske akademije, koja nosi ime velikana naše diplomatske istorije.

Današnje izlaganje ću ograničiti na nekoliko ključnih spoljno-političkih priorieta Crne Gore: To su puna integracija u Evropsku Uniju i evro-atlantske strukture; regionalna saradnja i razvoj bilateralnih odnosa sa drugim zemljama. Postoje i mnogi drugi aspekti spoljne politike o kojima danas neću govoriti, a koji su takođe važni.

Po pravilu, prioriteti spoljne politike su konzistentni. To je slučaj i sa Crnom Gorom. Iskustvo nas uči da zemlje koje često mijenjaju svoju poziciju ne mogu biti pouzdan i kredibilan partner. Dok su spoljnopolitički prioriteti Crne Gore ostali konzistentni, naša međunarodna pozicija se mijenja, u pozitivnom pravcu.

Ovo je jedinstven period u našem demokratskom i ekonomskom razvoju, koji otvara nove mogućnosti da ravnopravno i zajedno sa ostalim narodima promovišemo civilizacijske vrijednosti i da doprinesemo jačanju stabilnosti i saradnje. Dovršavamo arhitekturu novog ekonomskog i političkog sistema Crne Gore. To je primjereno našim planovima da u kratkom roku Crnu Goru učinimo kompatibilnim dijelom razvijene evropske civilizacije.

Proces ostvarivanja našeg punopravnog partnerstva sa EU i NATO odvija se ruku pod ruku sa sveobuhvatnim procesom reformi koje sprovodimo u ekonomiji, pravosuđu, obrazovanju, državnoj administraciji, uključujući unutrašnje poslove i efikasno upravljanje granicom. To je neophodan sastavni dio strateške integracije. Reforme nijesmo inicirali samo da bi se pridružili razvijenim evropskim i evro-atlantskim strukturama, već zbog nas samih, kako bi obezbijedili bolji život za sve građane. Međutim, potvrđuje se da je institucionalizacija saradnje, konkretno kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Partnerstvo za mir, moćan katalizator reformi i njihova potpora. Ona podstiče reforme i omogućava brže i efikasnije ispunjavanje političkih, ekonomskih, zakonodavnih, institucionalnih, socijalnih i vojnih reformi.

Zbog toga, ne bi smjeli dozvoliti da, zbog problema u funkcionisanju državne zajednice, evropske i evro-atlantske integracije i dalje budu na stend-by. Crna Gora se zalaže za afirmaciju principa regate, što je i osnovno polazište Evropske Unije prema ovom Regionu. Zalaže se da bude procjenjivana na bazi sopstvenih sposobnosti i rezultata. Na tim osnovama, nastavićemo da partnerima u Srbiji nudimo dijalog o modelu, koji bi omogućio da svaka država preuzme odgovornost za sopstveni razvoj i svoju evropsku budućnost. Time bi se na najbolji način doprinijelo ostvarivanju njihove evropske perspektive, zajedničkih interesa i stabilnosti Regiona. U prilog tome je i činjenica da su odnosi Crne Gore i Srbije ušli u demokratsku i razvojnu fazu, koja je obogaćena zajedničkim stremljenjima ka stabilnosti i evropskoj perspektivi čitavog Regiona, kao i tješnjim vezama građana, porodica, kultura i privreda.

Iskustvo evropskih integracija nas uči da su najbolji garant pojedinačne i regionalne stabilnosti i razvoja oni državni modeli i aranžmani koji omogućavaju da se brže približavamo zacrtanom cilju. U našem slučaju, to su demokratska Srbija i demokratska Crna Gora, koje će na temelju evropskih standarda i vrijednosti jačati svestrane veze i saradnju.

Teško da postoje dvije zemlje u Evropi koje dijele toliko zajedničkog, kao Crna Gora i Srbija. Takvo nasljeđe bi trebalo da nam omogući lakši dogovor o konačnom uređenju naših međusobnih odnosa. Time bi poslali pozitivnu poruku Regionu, Evropskoj Uniji i međunarodnoj zajednici u cjelini, da smo sposobni da tako važna pitanja riješimo u evropskom duhu, što bi nas kandidovalo za brži put ka Evropi.

Kao i do sada, Crna Gora neće pribjegavati jednostranim potezima u rješavanju svojih vitalnih pitanja. Međutim, ponovo podvlačim da Crna Gora ne bi imala posebnih teškoća da ispuni uslove za članstvo u EU i NATO. Svjesni smo da to zahtijeva vrijeme i velike napore u političkim, ekonomskim, pravosudnim i vojnim reformama. Ali, cijenimo, da smo već aktivno angažovani u procesu ostvarivanju postavljenih zahtjeva. Crna Gora je ispunila sve uslove za Partnerstvo za mir. Međutim, zbog nesaradnje Srbije sa Haškim tribunalom nijesmo primljeni na Istanbulskom samitu, iako Crna Gora ni najmanje nije participirala u tom problemu. Naprotiv. I ovaj primjer potencira važnost da svaki dio Evrope ulazi u integracije kada za to ispuni uslove, što bi doprinijelo jačanju ukupne bezbjednosti i stabilnosti u Evropi.

Crna Gora zasigurno spada među najglasnije zagovornike i promotere regionalne saradnje u Jugoistočnoj Evropi. Crna Gora se u odnosima sa susjedima rukovodi principom da je regionalna saradnja neophodan elemenat pojedinačne i zajedničke stabilnosti, demokratskog i ekonomskog razvoja. Politički i ekonomski stabilno susjedstvo je važna komponenta razvoja svake zemlje. Crna Gora je to osjetila i iskusila tokom dekade konflikata na prostorima bivše Jugoslavije. Sa susjedima smo, međutim, i u periodu krize, kroz dijalog, rješavali određena otvorena pitanja.

Crna Gora će nastaviti da bude prisutna svuda gdje se promišlja i gradi budućnost Regiona u kojem živimo. Želimo da budemo dio velike svjetske anti-terorističke koalicije, duboko svjesni svoje pozicije i uloge, ali odlučni da u tim procesima, usvajajući nove vrijednosti, očuvamo svoj državni i nacionalni identitet.

Na regionalnom planu, aktivni smo u uspostavljanju zone slobodne trgovine i zajedničkog energetskog tržišta Jugoistočne Evrope. Učestvujemo u aktivnostima Investicionog ugovora OECD-a, inicijativama i programima borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, Forumu za pitanja azila i regionalnih migracija i drugim programima. Interes Crne Gore je da se što prije priključi Jadranskoj povelji, koju su inicirale Hrvatska, Albanija i Makedonija, a podržale SAD. To je važan mehanizam za promociju ključnih vrijednosti evro-atlantskog partnerstva, i još jedan korak naprijed u razvoju regionalne saradnje i ostvarivanju vizije ujedinjene, slobodne i prosperitetne Evrope.

Crna Gora sebe vidi u 21. vijeku kao dio Evropske Unije i evro-atlantske zajednice. Ovaj cilj je neodvojiv od njenog partnerstva i prijateljstva sa SAD, bez čijeg aktivnog prisustva i konkretnog doprinosa u teškom vremenu za nas, ne bi ostvarili rezultate koje danas imamo. Posebno mjesto i ulogu ima dalji razvoj i osavremenjavanje odnosa sa Rusijom, koji su utemeljeni na vjekovnom prijateljstvu. Uporedo razvijamo saradnju i sa partnerima iz drugih regiona, kao što su Kina, Japan i drugi.

Opredijeljenost Crne Gore da postane ravnopravni član ujedinjene porodice evropskih naroda je neodvojiva od jačanja bilateralnih veza i saradnje sa zemljama Evropske Unije, posebno sa državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije, kao i sa njenim tradicionalnim partnerima Italijom, Njemačkom, Austrijom, Velikom Britanijom, Grčkom, Francuskom, Mađarskom...

Uvjeren sam da će polaznici Diplomatske akademije sa uspjehom ovladati znanjem i vještinama i da će biti nosioci ostvarivanja spoljne politike Crne Gore, njenih strateških opredjeljenja, te da će doprinijeti njenoj evropskoj i evroatlantskoj budućnosti. U to ime, polaznicima Akademije čestitam na izboru i zahvaljujem se na pažnji.

Podgorica, 1. novembar 2004.