Cetinje: Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović otvorio naučni skup Novac u Crnoj Gori

MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE

Naučni skup Novac u Crnoj Gori

Uvaženi učesnici skupa,
Dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je da vam se obratim na otvaranju Naučnog skupa ''Novac u Crnoj Gori'', koji će se, vjerujem, potvrditi višestruko značajnim i korisnim. Na to upućuje aktuelnost i značaj teme, kao i renome i referentnost organizatora i učesnika. Pozdravljam i izbor organizatora da skup održi u našoj prijestonici Cetinju, gradu koji je odavno prepoznat kao simbol crnogorskog državnog identiteta i pripadnosti Crne Gore Evropi.

Očekujem da će širok spektar pristupa ovoj temi doprinijeti boljem i svestranijem razumijevanju i spoznaji našeg identiteta. Isto tako, monetarnog sistema Crne Gore, istorijskih refleksija i njegove uloge u ukupnoj crnogorskoj stvarnosti.

Istorija novca u Crnoj Gori u dobroj mjeri odražava istoriju burnih dešavanja na ovim prostorima - raznih uticaja i interesa, ali i stalne težnje crnogorskog naroda da samostalno odlučuje o svojoj sudbini. Tako je bilo od najstarijih vremena, od začetaka crnogorske države do prelaza u novi milenijum, odnosno dešavanja čiji smo akteri.




Nije nimalo slučajno što se upravo za Petra II Petrovića Njegoša vezuje prvi pokušaj izrade crnogorskog novca. Znao je mudri naš vladika da svom narodu pronese slavu i ime širom Evrope. Ali je isto tako znao da, osim ratničke, kulturne i duhovne prepoznatljivosti, njegov narod mora imati i druge oblike državne samostalnosti. Zato je pristupio i pripremama kovanja crnogorskog novca, kojeg je, po vrhovnom slovenskom božanstvu, nazvao perun.

Ono što za svoje vladavine nije uspio genijalni vladar i prosvjetitelj Petar II, ostvario je ''Car junaka'' Nikola I, za čijeg je vremena Crna Gora stekla još veće političke i ekonomske slobode. Tako 1906. godine Crna Gora dobija državnu monetu - perper, koji do danas predstavlja jedan od simbola crnogorske samostalnosti i njene prepoznatljivosti u svijetu. Time su učinjeni prvi koraci ka utemeljenju monetarne samostalnosti.

Kada govorimo o istorijatu crnogorskog novca, ostaće zabilježeno i da je u novijoj istoriji Crna Gora dijelila sudbinu većih državnih sistema kojima je pripadala. Bez mogućnosti da kreira monetarnu politiku, Crna Gora je trpjela brojne posljedice takve situacije hiperinflaciju, osiromašenje stanovništva, privredni kolaps, krah bankarskog sistema.

Mislim da crnogorsko iskustvo, i u monetarnoj politici, može da se sažme u jednu rečenicu: Kad god se nijesmo pitali sa svojom sudbinom dospijevali smo do vrlo kritičnih faza u cjelokupnom državnom razvoju. Zajedno sa dinarom, propale su i tri Jugoslavije. Ili obratno. Svejedno.

Stoga, smatram da iz današnje perspektive, s pravom možemo ustvrditi da je odluka da u naš platni sistem uvedemo najprije njemačku marku, a zatim euro, jedan od ključnih preokreta u razvoju Crne Gore. To govori da je i u najtežim vremenima, crnogorska vlast imala jasnu viziju, odlučnost i kapacitet da donosi ispravne i dugoročno validne odluke.

Konačno, osnivanjem Centralne banke Crne Gore preuzeli smo odgovornost za monetarni sistem.

Brojni su pozitivni efekti uvođenja eura i novog monetarnog režima Crne Gore. Stabilizovali smo finansijske tokove, povratili kredibilitet bankarskog sektora, smanjili transakcione troškove, i onemogućili da se uobičajeni socijalni problemi, svojstveno zemljama u tranziciji, rješavaju štampanjem novca, odnosno putem inflacije. Dakle, sve prednosti i ključni efekti eura koji se ispoljavaju u EU, potvrđuje se i u Crnoj Gori - niska i stabilna stopa inflacije, jačanje fiskalne discipline, razvoj tržišta kapitala, smanjenje kamatnih stopa, generalno, učvršćivanje makroekonomske stabilnosti. I, svakako, značajan rast stranih direktnih investicija i profilisanje Crne Gore kao atraktivne destinacije za biznis i ulaganja. Sve to vodi postepenom, ali sigurnom unapređenju životnog standarda građana, što je cilj svih aktivnosti ove Vlade.

Mislim da je ovo pravo mjesto na kojem treba kazati da Crna Gora gotovo u potpunosti ispunjava Mastrihtske kriterijume konvergencije za pristupanje Evropskoj monetarnoj uniji: budžetski deficit je u prošloj godini bio ispod dozvoljene granice euro-zone; takođe, i inflacija i javni dug. Ne manje važno, zdrava valuta je široko prihvaćena od strane naših građana i biznisa. To se pokazuje kao važan faktor za predstojeće uspješno uvođenje eura u novim državama članicama EU.

Danas, na pragu povratka Crne Gore u porodicu priznatih država svijeta, kao društvo moramo biti sposobni da se suočimo sa istorijskim trajanjem i budućim perspektivama razvoja. U uvjerenju da će ovaj naučni skup dati prepoznatljiv doprinos u tom pravcu, želim vam uspješan rad.

Zahvaljujem na pažnji.

Cetinje, 19. april 2006.