- Vlada Crne Gore
Govor predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića na ko...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Govor predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića na konvenciji u Nikšiću
Objavljeno: 22.05.2006. • 16:24 Autor: Govori i Izjave
Poštovani građani Nikšića i Crne Gore,
Dragi prijatelji,
Čestitam vam 9. maj crnogorski i svjetski Dan pobjede nad fašizmom.
Čestitam vam Dan Evrope, čiji će punopravni član, uskoro, postati i nezavisna, međunarodno priznata država Crna Gora.
Velika mi je čast da večeras sa Trga Slobode, iz mog slobodarskog Nikšića, zajedno sa Vama uputim ovu poruku i Crnoj Gori, i Evropi.
Deveti maj je najveći datum slobode modernoga doba, kome je Crna Gora dala svoj nemjerljivi doprinos. Čuveni pisac i filozof 20. vijeka ŽanPol Sartr rekao je da je masovni antifašistički ustanak crnogorskog naroda 13. jula 1941. godine najznačajniji događaj u Drugom svjetskom ratu.
Crnogorski antifašizam, kojim se diče generacije, vjekovni je izraz kontinuiteta crnogorske borbe za slobodu, za svoju državu Crnu Goru. Tom borbom, istorijskom slavom ovjenčana crnogorska generacija 20. vijeka, poništila je odluke Podgoričke skupštine od 1918. godine, i vratila Crnoj Gori njeno državno i nacionalno ime.
Crnogorsko DA 21. maja odbraniće i njihovu istorijsku slavu. Mi, kojima je istorija dodijelila tu čast odužićemo se time i svojim precima, i sebi, i svome potomstvu.
Dragi Nikšićani,
Ne smijemo nikada zaboraviti da je ovaj grad sa svega pet hiljada stanovnika 1941. godine dao nemjerljiv doprinos velikoj pobjedi u II Svjetskom ratu, ispisao najsvjetlije stranice vjekovne crnogorske borbe za slobodu, i ostavio trajan biljeg u evropskoj istoriji antifašizma. Ni manjeg grada u to vrijeme, ni veće žrtve. Samo u legendarnoj bici na Sutjesci, 190 nikšićkih mladića i djevojaka ugradilo je svoje živote u crnogorski Panteon slobode.
Prkos pred fašističkim dželatima nikšićke djevojčice Joke Baletić; prezrivi osmijeh Ljuba Ćupića pred strijeljanje; stoicizam popa Boška Popovića; pismo amanet iz zatvora pod Bedemom crnogorskog kraljevskog oficira Radula Brajičića samo su redovni primjeri nikšićki da crnogorska sloboda nema cijenu.
Crnogorska težnja za slobodom nikada nije bila ni protiv koga. Nije ni danas.
Iz ovog kraja, iz nikšićkog Gornjeg Polja, 1942. godine istorijski odgovor onima koji bi da nas zavađaju sa Srbijom, dali su 16 crnogorskih bataljona koji su se sa 10 srpskih bratski stopili na antifašistički antičkoj Zelengori. Baš kao što su Crnogorci to učinili u slavnoj Mojkovačkoj bici.
To vječno bratstvo sa Srbijom ovjekovječili su besmrtnom žrtvom svoje mladosti srpski heroji sa Vučeva i crnogorski junaci sa Ljubinog groba. Crna Gora ostaje tome stameno vjerna i posvećena.
Nije bilo, niti može biti druge Crne Gore.
S tim bratskim pozdravom, nezavisna država Crna Gora stupa 21. maja u 21. vijek.
Dragi moji Nikšićani,
Simbolički, grad Nikšić je i danas postavljanjem spomenika Kralju Nikoli podsjetio na cio tragizam crnogorskog državnog puta.
Nosilac međunarodnog priznanja nezavisne Crne Gore Knjaz i Kralj Nikola poslije 56 godina oslobodilačke uprave nad Crnom Gorom, prognan je iz njegove Crne Gore da kao beskućnik trune u tuđini.
Tako to izgleda kad nemaš svoju državu!
Stotine najuglednijih Crnogoraca predvođenih Vojvodom Božom Petrovićem, proglašeni su nikogovićima, i svezani u tamnice, od Jusovače do Zenice.
Tako to biva kad nemaš svoju državu!
Nikšić je i prvi svjedok terora nad obezdržavljenom Crnom Gorom... Kad je Kalabićeva žandarmerija 1924. godine, mučki i zločinački bacila u jamu na Trebjesi glasovitog komandira Pješivačkog bataljona, Šćepana Mijuškovića.
Tako je to kad nemaš svoju državu!
Moralo je da prođe svih 129 godina da bi grad Nikšić mogao istaknuti tek prvo obilježje svog prvog oslobodioca Knjaza i Kralja Nikole.
Tako je to kad smo na pragu uzdizanja svoje nezavisne države!
Oslobodilačke 1877. godine, Knjaz Nikola nije ušao u Nikšić da Crnogorce oslobodi, a druge porobi. Istim jezikom slobode, Knjaz Oslobodilac uputio se i begovskim Mušovićima, i svim Muslimanima Nikšića.
Tako to izgleda kad imaš svoju državu!
Poštovani građani Nikšića i Crne Gore ,
21. maja reći ćemo istorijsko DA našoj Crnoj Gori, kako Crna Gora više nikada ne bi bila emigrant u Crnoj Gori. DA svojoj državi. DA - našoj evropskoj budućnosti.
Nikšić u tome ima svoje istorijsko mjesto i ulogu, kako mu i dolikuje. Nije slučajno Nikola I Petrović Car junaka rekao: Nikšić je srastao sa... istorijom Crne Gore.
Nek nam bude srećna nezavisna država Crna Gora amanet naših predaka i najbliži san i evropska stvarnost današnjih, i generacija koje dolaze.
Ovu poruku šaljemo na Dan pobjede, na praznik koji objedinjuje civilizovanu, antifašističku Evropu. Ima li što prirodnije od odluke da Crnu Goru koja je vazda kroz istoriju bila u frontu naprednih država, učinimo dijelom ujedinjene Evrope!
Živio nepokorni grad Nikšić u slobodnoj, nezavisnoj državi Crnoj Gori!
Nek je vječna Crna Gora!
Neka nam je srećna pobjeda 21. maja!
Ujedinjeni u različitosti, ujedinjeni odom radosti pozdravljamo Evropu!
Nikšić, 09.05.2006. godine
Dragi prijatelji,
Čestitam vam 9. maj crnogorski i svjetski Dan pobjede nad fašizmom.
Čestitam vam Dan Evrope, čiji će punopravni član, uskoro, postati i nezavisna, međunarodno priznata država Crna Gora.
Velika mi je čast da večeras sa Trga Slobode, iz mog slobodarskog Nikšića, zajedno sa Vama uputim ovu poruku i Crnoj Gori, i Evropi.
Deveti maj je najveći datum slobode modernoga doba, kome je Crna Gora dala svoj nemjerljivi doprinos. Čuveni pisac i filozof 20. vijeka ŽanPol Sartr rekao je da je masovni antifašistički ustanak crnogorskog naroda 13. jula 1941. godine najznačajniji događaj u Drugom svjetskom ratu.
Crnogorski antifašizam, kojim se diče generacije, vjekovni je izraz kontinuiteta crnogorske borbe za slobodu, za svoju državu Crnu Goru. Tom borbom, istorijskom slavom ovjenčana crnogorska generacija 20. vijeka, poništila je odluke Podgoričke skupštine od 1918. godine, i vratila Crnoj Gori njeno državno i nacionalno ime.
Crnogorsko DA 21. maja odbraniće i njihovu istorijsku slavu. Mi, kojima je istorija dodijelila tu čast odužićemo se time i svojim precima, i sebi, i svome potomstvu.
Dragi Nikšićani,
Ne smijemo nikada zaboraviti da je ovaj grad sa svega pet hiljada stanovnika 1941. godine dao nemjerljiv doprinos velikoj pobjedi u II Svjetskom ratu, ispisao najsvjetlije stranice vjekovne crnogorske borbe za slobodu, i ostavio trajan biljeg u evropskoj istoriji antifašizma. Ni manjeg grada u to vrijeme, ni veće žrtve. Samo u legendarnoj bici na Sutjesci, 190 nikšićkih mladića i djevojaka ugradilo je svoje živote u crnogorski Panteon slobode.
Prkos pred fašističkim dželatima nikšićke djevojčice Joke Baletić; prezrivi osmijeh Ljuba Ćupića pred strijeljanje; stoicizam popa Boška Popovića; pismo amanet iz zatvora pod Bedemom crnogorskog kraljevskog oficira Radula Brajičića samo su redovni primjeri nikšićki da crnogorska sloboda nema cijenu.
Crnogorska težnja za slobodom nikada nije bila ni protiv koga. Nije ni danas.
Iz ovog kraja, iz nikšićkog Gornjeg Polja, 1942. godine istorijski odgovor onima koji bi da nas zavađaju sa Srbijom, dali su 16 crnogorskih bataljona koji su se sa 10 srpskih bratski stopili na antifašistički antičkoj Zelengori. Baš kao što su Crnogorci to učinili u slavnoj Mojkovačkoj bici.
To vječno bratstvo sa Srbijom ovjekovječili su besmrtnom žrtvom svoje mladosti srpski heroji sa Vučeva i crnogorski junaci sa Ljubinog groba. Crna Gora ostaje tome stameno vjerna i posvećena.
Nije bilo, niti može biti druge Crne Gore.
S tim bratskim pozdravom, nezavisna država Crna Gora stupa 21. maja u 21. vijek.
Dragi moji Nikšićani,
Simbolički, grad Nikšić je i danas postavljanjem spomenika Kralju Nikoli podsjetio na cio tragizam crnogorskog državnog puta.
Nosilac međunarodnog priznanja nezavisne Crne Gore Knjaz i Kralj Nikola poslije 56 godina oslobodilačke uprave nad Crnom Gorom, prognan je iz njegove Crne Gore da kao beskućnik trune u tuđini.
Tako to izgleda kad nemaš svoju državu!
Stotine najuglednijih Crnogoraca predvođenih Vojvodom Božom Petrovićem, proglašeni su nikogovićima, i svezani u tamnice, od Jusovače do Zenice.
Tako to biva kad nemaš svoju državu!
Nikšić je i prvi svjedok terora nad obezdržavljenom Crnom Gorom... Kad je Kalabićeva žandarmerija 1924. godine, mučki i zločinački bacila u jamu na Trebjesi glasovitog komandira Pješivačkog bataljona, Šćepana Mijuškovića.
Tako je to kad nemaš svoju državu!
Moralo je da prođe svih 129 godina da bi grad Nikšić mogao istaknuti tek prvo obilježje svog prvog oslobodioca Knjaza i Kralja Nikole.
Tako je to kad smo na pragu uzdizanja svoje nezavisne države!
Oslobodilačke 1877. godine, Knjaz Nikola nije ušao u Nikšić da Crnogorce oslobodi, a druge porobi. Istim jezikom slobode, Knjaz Oslobodilac uputio se i begovskim Mušovićima, i svim Muslimanima Nikšića.
Tako to izgleda kad imaš svoju državu!
Poštovani građani Nikšića i Crne Gore ,
21. maja reći ćemo istorijsko DA našoj Crnoj Gori, kako Crna Gora više nikada ne bi bila emigrant u Crnoj Gori. DA svojoj državi. DA - našoj evropskoj budućnosti.
Nikšić u tome ima svoje istorijsko mjesto i ulogu, kako mu i dolikuje. Nije slučajno Nikola I Petrović Car junaka rekao: Nikšić je srastao sa... istorijom Crne Gore.
Nek nam bude srećna nezavisna država Crna Gora amanet naših predaka i najbliži san i evropska stvarnost današnjih, i generacija koje dolaze.
Ovu poruku šaljemo na Dan pobjede, na praznik koji objedinjuje civilizovanu, antifašističku Evropu. Ima li što prirodnije od odluke da Crnu Goru koja je vazda kroz istoriju bila u frontu naprednih država, učinimo dijelom ujedinjene Evrope!
Živio nepokorni grad Nikšić u slobodnoj, nezavisnoj državi Crnoj Gori!
Nek je vječna Crna Gora!
Neka nam je srećna pobjeda 21. maja!
Ujedinjeni u različitosti, ujedinjeni odom radosti pozdravljamo Evropu!
Nikšić, 09.05.2006. godine
Vezani članci:
BOK održao sedmu redovnu sjednicu 30.11.2024.
Gjeloshaj ponovo pozvan u Vašington 01.12.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?