Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića u Parizu, na Prvom Samitu Barselonskog procesa : Unija za Mediteran

GOVOR PREDSJEDNIKA VLADE CRNE GORE MILA ĐUKANOVIĆA U PARIZU, NA PRVOM SAMITU BARSELONSKOG PROCESA: UNIJA ZA MEDITERAN

Poštovani predsjedniče Sarkozi,
Poštovani predsjedniče Mubarak
Poštovani generalni sekretare UN Ban Ki Mun,
Uvaženi predsjednici i premijeri,
Vaše ekselencije,
Dame i gospodo

Pozdravljam Vas u ime Crne Gore i zahvaljujem predsjedniku Sarkoziju na pozivu. Počeću sa porukom koju nam je uputio: istorija, geografija i kultura povezuju sudbinu Evrope i Mediterana i obavezuju nas da se ujedinimo u zajedničkom stremljenju da izgrađujemo bolju budućnost budućnost mira i pravde, razumijevanja i poštovanja, solidarnosti i prosperiteta.

Želim da istaknem ulogu energičnog pristupa Francuske, koja je sa ostalim evropskim partnerima, viziju Barselonskog procesa: Unije za Mediteran, pretvorila u realnost. Takođe, i uvjerenje da će Francuska tokom šestomjesečnog predsjedavanja Evropskom Unijom, sa istom posvećenošću i senzibilitetom dinamizirati aktivnosti za dostizanje zajedničkih ciljeva koje danas promovišemo.

Zahvaljujem svim članicama Barselonskog procesa, posebno aktuelnom presjedavajućem Francuskoj i ranijem presjedavajućem Sloveniji, na podršci Crnoj Gori da postane punopravan član ovog ojačanog Evro-mediteranskog partnerstva. Crna Gora će, a uvjeren sam i ostale tri nove članice naša dva susjeda sa mediteranske obale Balkana Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska, kao i Knjaževina Monako - biti prepoznata kao pouzdan i konstruktivan partner.

Crna Gora je državnost i međunarodno priznanje obnovila prije nešto više od dvije godine na demokratskom referendumu, u skladu sa najvišim evropskim standardima. Prvi put je na Balkanu stvorena država na takav način. I na ovom suštinski važnom primjeru, potvrdili smo sposobnost za dijalog i toleranciju, za senzibilan i odgovoran odnos prema očuvanju unutrašnjeg multietničkog i multireligijskog sklada i stabilnosti, za istoriju i tradiciju dobrosusjedstva i saradnje zajedničkih vrijednosti koje baštini Mediteran i njegova drevna civilizacija, tokom svoje burne istorije. Crna Gora je primjer kako prožimanje etničkih, vjerskih i kulturnih raznolikosti, kroz balkansko, mediteransko i evropsko nasljeđe, može i treba da bude zaloga naše bolje zajedničke budućnosti.

Ostvarili smo značajan napredak na putu evropskih i evroatlantskih integracija, što su naši strateški prioriteti. Uspješno implementiramo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, zajedno sa novousvojenim Ustavom i drugim strateškim dokumentima kojim je trasiran put do naseg evropskog cilja. U istoj ravni ovih prioriteta je i naše aktivno učešće u regionalnim inicijativama i konstruktivan odnos i politika prema svim pitanjima od značaja za stabilnost i evropsku perspektivu našeg regiona. Ostvarujemo veoma dinamičan ekonomski razvoj. Maksimalno smo posvećeni očuvanju i izgradnji ekološke države, u skladu sa strategijom održivog razvoja, što je i naše ustavno opredjeljenje. Svi ovi rezultati, vjerujemo, preporučuju Crnu Goru da u ovoj godini započne višu fazu svoje evropske integracije.

Crna Gora snažno podržava projektnu dimenziju Inicijative Barselonski proces: Unija za Mediteran. U obezbjeđenju ekoloških kvaliteta Mediterana, jačanju morskih i kopnenih veza, snaženju zaštite od klimatskih promjena i drugih vanrednih izazova, osiguranju energetske bezbjednosti, unapređenju obrazovnih i naučno-istraživačkih kapaciteta, podsticanju preduzetništva za razvoj vidimo najbolje pretpostavke za ostvarivanje izvjesnije, održivije i humanije perspektive za naše građane i prosperitetan suživot.

Predsjednik Sarkozi je 13. jul označio veoma važnim datumom za Mediteran i Evropu. Za nas, u Crnoj Gori, utoliko više, zato što je 13. jul Dan državnosti Crne Gore. To je jedan od najsvjetlijih datuma u crnogorskoj istoriji. Na Berlinskom kongresu, 13. jula 1878. godine, Crna Gora je prvi put dobila priznanje kao nezavisna država. Takođe, 13. jula 1941. godine, crnogorski narod je masovno ustao na pobunu protiv fašizma. O tom velikom događaju iz naše istorije, pisao je između ostalih i poznati svjetski i francuski intelektualac Žan Pol Sartr.

Vjerujem da će 13. jul za Evropu i Mediteran ostati zauvijek zapamćen kao dan odluke o zajedničkoj posvećenosti izgradnji bolje i srećnije budućnosti za sve naše narode i države.

Hvala vam na pažnji!