Njujork: Izlaganje predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na Samitu UN posvećenom klimatskim promjenama

Izlaganje Predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na Samitu posvećenom klimatskim promjenama
Njujork 22. septembar 2009.


Dragi prijatelji,

Suočavanje sa posljedicama klimatskih promjena predstavlja jedan od najvećih izazova pred kojim se nalazi čovječanstvo. U skladu sa ustavnim opredjeljenjem za izgradnju modela koji omogućava razvoj Crne Gore kao ekološke države, u okvirima nacionalne politike zaštite životne sredine, kao pririoritetna pitanja prepoznali smo suočavanje sa izazovom klimatskih promjena i očuvanje biološke raznovrsnosti.

Razvoj modela za procjenu i projektovanje uticaja klimatskih promjena na životnu sredinu i zdravlje ljudi, te ukupan privredni razvoj, naročito u sektorima od primarnog značaja za razvoj nacionalne ekonomije, predstavlja jedno od najsloženijih pitanja koje se postavlja pred naše naučne i stručne institucije, kao i donosioce odluka na svim nivoima djelovanja. U suočavanju sa pomenutim izazovima, odlučni smo u primjeni instrumenata i mehanizama sadržanih u UN okvirnoj konvenciji o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Kjoto Protokolu. Kroz saradnju sa UN agencijama - UNDP, UNEP, UNIDO i dr, kao i putem jačanja saradnje sa državama stranama Aneksa I, naročito sa Republikom Italijom, Crna Gora razvija zakonodavni i institucionalni okvir za ublažavanje i prilagođavanje na efekte klimatskih promjena, odnosno za implementaciju ove konvencije i srodnih multilateralnih sporazuma. Pri tome, posebnu pažnju posvećujemo integrisanju mjera borbe sa klimatskim promjenama u strateška dokumenta planiranja ukupnog ekonomskog razvoja i razvoja pojedinih sektorskih politika.

Evaluacijom inventara gasova sa efektom staklene bašte može se konstovati nizak nivo emisije u Crnoj Gori. Iako Crna Gora ne doprinosi značajnije u globalnim i regionalnim okvirima porastu nivoa emisija gasova sa efektom staklene bašte, bez izuzetka se suočava sa posljedicama uticaja klimatskih promjena koje ne poznaju granice i pogađaju kako razvijene, tako i države razvoju. S tim u vezi, smatramo neophodnim uvažavanje specifičnosti država u skladu sa kriterijumima UN Okvirne konvencije o klimatskim promjenama, odnosno primjene pristupa zajedničke, ali izdiferencirane odgovornosti.

Imajući u vidu da su evropske integracije jedan od ključnih spoljnopolitičkih priorireta Crne Gore, u okviru ukupnih reformi institucionalno-zakonodavnog okvira koje sprovodimo u tom kontekstu, poseban značaj pridajemo usklađivanju nacionalnog odgovora sa politikom EU u odnosu na izgradnju buduće post Kjoto strukture. S tim u vezi, Crna Gora se pridružuje nastojanju EU koje ima za cilj redukciju nivoa emisija gasova sa efektom staklene bašte za 20 % do 2020. godine, uzimajući u obzir tok pregovora na međunarodnom nivou. Sa pozicije države u razvoju i države potencijalnog kandidata za članstvo u EU, nastojaćemo pružiti doprinos kroz primjenu mjera prilagođavanja i ublažavanja na osnovama Programa mjera za ublažavanje klimatskih promjena, čija izrada je u toku, i Nacionalnog programa za klimatske promjene, nakon njegovog donošenja.

Uvjereni smo da pozicija regiona Jugoistočne Evrope i svih država pojedinačno sa aspekta dostupnosti tehničkih i finansijskih izvora za potrebe jačanja nacionalnih kapaciteta u pogledu sprovođenja mjera prilagođavanja i ublažavanja može biti značajno unaprijeđena kroz uspostavljanje i efikasnu primjenu mehanizama regionalne saradnje. Na inicijativu Crne Gore osnovan je Regionalni forum za klimatske promjene, kao platforma za vođenje dijaloga o klimatskim promjenama, kako na političkom, tako i na sektorskom nivou, čiji smo i domaćini.

Imajući u vidu da uspješnog suočavanja sa izazovima klimatskih promjena ne može biti bez uključivanja svih država i relevantnih subjekata i u namjeri pružanja doprinosa dostizanju zajedničkog cilja, Crna Gora će organizovati Regionalnu konferenciju o klimatskim promjenama i održivom razvoju za regione Mediterana i Jugoistočne Evrope, od 16-17. oktobra o.g. Konferencija je prilika da se kroz razmjenu znanja i iskustava doprinese uspješnosti pregovora u Kopenhagenu. Pored toga, cilj Konferencije je da se kroz prezentaciju regionalnih i nacionalnih prioriteta podstakne izgradnja partnerstava kako bi se osnažile tehničke i finansijske mogućnosti regiona i država pojedinačno sa krajnjim ciljem ograničavanja rasta temperature ispod granice od 2 °C .

Vjerujemo da će navedene inicijative Crne Gore i regiona Jugoistočne Evrope biti prepoznate kao značajne u kontekstu sprovođenja globalnog odgovora, kako kroz podršku saradnji i partnerstvima sa UN agencijama, tako i sa relevantnim međunarodnim finansijskim organizacijama i privatnim i poslovnim sektorom.


Hvala na pažnji.