- Vlada Crne Gore
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Saopštenje: Održana regionalna konferencija „Gradn...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Saopštenje: Održana regionalna konferencija „Gradnja visokih zgrada – imperativ ili izbor“
Objavljeno: 29.03.2018. • 16:49 Autor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma
„Državne smjernice razvoja arhitekture biće gotove do oktobra“, saopštio je glavni državni arhitekta, Dušan Vuksanović juče na regionalnoj konferenciji „Gradnja visokih zgrada - imperativ ili izbor“.
On je, na regionalnoj konferenciji u organizaciji Strukovne komore arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, kazao da smjernice imaju jasnu poziciju u praktičnom djelovanju u svakodnevnoj praksi jer, kako je pojasnio, zakon propisuje da se davanje saglasnosti na idejna rješenja sprovodi na osnovu uslova i kriterijuma koji su dati u smjernicama.
„Do polovine oktobra ove godine je rok za izradu smjernica. Vjerujem da ćemo radnu verziju imati prije avgusta. Definisano je da se do usvajanja smjernica ova aktivnost davanje saglasnosti na idejna rješenja radi na osnovu tehničkih uslova iz plana za određeni objekat za koji se radi projekat. Tako da su osnov za odlučivanje Direktorata, do usvajanja smjernica, uslovi iz plana“, rekao je Vuksanović.
On je pojasnio da Direktorat glavnog državnog arhitekte do usvajanja smjernica radi tako što vrši uporednu analizu segmenta uslova iz plana, i na osnovu toga odlučuje o zahtjevu.
„Smjernice neće dati isključive stavove povodom gradnje visokih zgrada. Neboderi su zahtjevnije teme u projektantskom i tehnološkom smislu. Ideja je da podsjetim kolege da je baviti se neboderima posebno zahtjevan zadatak i zahtijeva saradnju arhitekte sa profesionalcima iz drugih oblasti“, naveo je Vuksanović.
Ključno je, kako smatra, da arhitekta posjeduje svijest o potrebi za angažovanjem i drugih strana.
U okviru tematskog bloka o državnim smjernicama razvoja arhitekture usvojeni su sledeći zaključci:
- Državne smjernice razvoja arhitekture izražavaju, tj. treba da izraze, insistiranje na uvažavanju određenih parametara i kriterijuma, kao relevantnih u procesu projektovanja, s obzirom da su proistekli iz analitičkih i istraživačkih postupaka u ranoj fazi projektovanja. Parametri izdvojeni u fazi kreiranja koncepta arhitektonskog rješenja mogu generisati i konačnu arhitektonsku formu.
- Kroz Smjernice se projektanti upućuju na nezaobilazni istraživački postupak, na osnovu kojeg će se, kroz postupak sinteze, kristalisati arhitektonsko rješenje, kao rezultat usklađivanja međusobnih relacija i efekata markantnih parametara na neposredno okruženje, u prvom redu, kao što su reperkusije bačene sjenke jednog nebodera, kao naglašenog primarnog urbanističkog parametra. Proces projektovanja je osvjedočeno kompleksan postupak, u okviru kojeg danas, više nego ikada do sada, postoji evidentna potreba da taj proces, od samog početka, ima interdisciplinarni karakter, kako bi se omogućilo ostvarenje rezultata u skladu sa klasičnim postulatima o harmoniji forme, funkcije i konstrukcije. U ovom procesu, sve je naglašenija i tendencija da se tema težnje ka harmoniji izrazi kroz povišeni senzibilitet prema lokaciji, iskazan u smislu razmatranja arhitekture i kao rezultata njene interakcije sa okolinom.
- Uprkos naznačenoj ulozi i ciljevima, Smjernice svakako ne znače isključivost u stavovima koja bi mogla uticati na ograničavanje kreativnosti u arhitektonskom promišljanju i izražavanju.
On je, na regionalnoj konferenciji u organizaciji Strukovne komore arhitekata Inženjerske komore Crne Gore, kazao da smjernice imaju jasnu poziciju u praktičnom djelovanju u svakodnevnoj praksi jer, kako je pojasnio, zakon propisuje da se davanje saglasnosti na idejna rješenja sprovodi na osnovu uslova i kriterijuma koji su dati u smjernicama.
„Do polovine oktobra ove godine je rok za izradu smjernica. Vjerujem da ćemo radnu verziju imati prije avgusta. Definisano je da se do usvajanja smjernica ova aktivnost davanje saglasnosti na idejna rješenja radi na osnovu tehničkih uslova iz plana za određeni objekat za koji se radi projekat. Tako da su osnov za odlučivanje Direktorata, do usvajanja smjernica, uslovi iz plana“, rekao je Vuksanović.
On je pojasnio da Direktorat glavnog državnog arhitekte do usvajanja smjernica radi tako što vrši uporednu analizu segmenta uslova iz plana, i na osnovu toga odlučuje o zahtjevu.
„Smjernice neće dati isključive stavove povodom gradnje visokih zgrada. Neboderi su zahtjevnije teme u projektantskom i tehnološkom smislu. Ideja je da podsjetim kolege da je baviti se neboderima posebno zahtjevan zadatak i zahtijeva saradnju arhitekte sa profesionalcima iz drugih oblasti“, naveo je Vuksanović.
Ključno je, kako smatra, da arhitekta posjeduje svijest o potrebi za angažovanjem i drugih strana.
U okviru tematskog bloka o državnim smjernicama razvoja arhitekture usvojeni su sledeći zaključci:
- Državne smjernice razvoja arhitekture izražavaju, tj. treba da izraze, insistiranje na uvažavanju određenih parametara i kriterijuma, kao relevantnih u procesu projektovanja, s obzirom da su proistekli iz analitičkih i istraživačkih postupaka u ranoj fazi projektovanja. Parametri izdvojeni u fazi kreiranja koncepta arhitektonskog rješenja mogu generisati i konačnu arhitektonsku formu.
- Kroz Smjernice se projektanti upućuju na nezaobilazni istraživački postupak, na osnovu kojeg će se, kroz postupak sinteze, kristalisati arhitektonsko rješenje, kao rezultat usklađivanja međusobnih relacija i efekata markantnih parametara na neposredno okruženje, u prvom redu, kao što su reperkusije bačene sjenke jednog nebodera, kao naglašenog primarnog urbanističkog parametra. Proces projektovanja je osvjedočeno kompleksan postupak, u okviru kojeg danas, više nego ikada do sada, postoji evidentna potreba da taj proces, od samog početka, ima interdisciplinarni karakter, kako bi se omogućilo ostvarenje rezultata u skladu sa klasičnim postulatima o harmoniji forme, funkcije i konstrukcije. U ovom procesu, sve je naglašenija i tendencija da se tema težnje ka harmoniji izrazi kroz povišeni senzibilitet prema lokaciji, iskazan u smislu razmatranja arhitekture i kao rezultata njene interakcije sa okolinom.
- Uprkos naznačenoj ulozi i ciljevima, Smjernice svakako ne znače isključivost u stavovima koja bi mogla uticati na ograničavanje kreativnosti u arhitektonskom promišljanju i izražavanju.
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?