Optimizacija nacionalnog upravljanja u sektoru voda u Crnoj Gori

Delegacija Ministarstva održivog razvoja i turizma, koju je predvodio državni sekretar Saša Radulović učestvovala je na Dunavskoj konferenciji za vode koja je održana 2. i 3. maja u Beču. Konferenciju organizuju Međunarodna asocijacija vodovodnih preduzeća u slivu Dunava (IAWD) i Svjetska banka, u okviru Dunavskog programa za vode (DWP – Danube Water Program), uz finansijsku podršku Vlade Austrije, a ovogodišnja teba je bila „Obezbjeđivanje vode i održivih sanitarnih usluga za sve: napredak, izazovi i buduće aktivnosti u Dunavskom regionu”.

U okviru sesije o pametnim politikama za upravljanje sektorom voda, državni sekretar Radulović govorio je na temu „Optimizacija nacionalnog upravljanja sektorom voda“. Ovom prilikom, Radulović je posebno istakao stanovište Crne Gore u pogledu reformi u okviru EU integracija, odnosno zahtjeva Poglavlja 27, kao i ključne izazove u vodosnabdijevanju i upravljanju otpadnim vodama, navodeći da je za Crnu Goru voda najveći prirodni, ali i strateški resurs, te da se prema istom moramo ophoditi na vrlo posvećen i oprezan način.

„Osnovne pretpostavke na kojima ćemo bazirati predstojeću reformu vodenog sektora u Crnoj Gori polaze od tri temeljna načela: da vodosnabdijevanje i vodoizvorišta budu u vlasništvu zajednice, da se afirmiše demokratsko upravljanje i da društvene potrebe budu zadovoljene. Planiramo da to postignemo tako što ćemo poboljšati postojeću javnu infrastrukturu za potrebe snabdijevanja vodom i afirmisati transparentno izvještavanje o radu vodoprivrednih preduzeća uz nadzor lokalnih zajednica i centralnih vlasti, što za rezultat treba da ima povećani kvalitet usluge. Omogućićemo javno-javna partnerstva na neprofitnoj osnovi uz participativno upravljanje vodoprivrednim preduzećima. Istovremeno ćemo usmjeriti investicije, upravljanje i distribuciju vode na zadovoljavanje potreba stanovništva, a ne na sticanje profita. Intencija nam je da zakonski regulišemo vodu kao javno-društveno dobro i pravo svakog stanovnika Crne Gore. Namjeravamo i da sprovedemo širok spektar edukativnih programa u cilju smanjenja potrošnje vode.”

Državni sekretar Radulović je u okviru svog izlaganja takođe predstavio strategiju za razvoj vodoprivrednih preduzeća u budućnosti, sa akcentom na oprezan pristup reformama i apsolutnu posvećenost vodi kao prirodnom dobru koje mora biti dostupno svakom građaninu.

„Crna Gora je, kao što znate, zemlja u tranziciji, te je, kao i ostala prirodna dobra, status vode prošao put od opšte narodne imovine i društvene svojine, preko dobra od opšteg interesa, pa do javnog dobra, a danas mi želimo da afirmišemo koncept zajedničkog dobra. Želimo da u budućim koracima budemo vrlo oprezni, da ne ponovimo neke od grešaka koje su učinili neki od naših evropskih partnera, pa za to danas plaćaju visoku ekonomsku cijenu svojih krivih procjena i kao rezultat imaju veoma skupu vodu za piće upitnog kvaliteta. Shodno tome, mi ćemo naše odluke donositi na bazi detaljnih komparativnih analiza uz neophodnu ekspertsku pomoć naših partnera u reformi. Podsjetiću Vas da je još u Justinijanovom zborniku, koji se smatra zbirkom cjelokupnog rimskog prava, vlasništvo nad vodom tretira se kao vlasništvo čovječanstva, te se kaže „Po zakonu prirode, sledeće stvari pripadaju čovječanstvu: vazduh, tekuća voda, more, kao I obala mora”.“

Takođe, državni sekretar Radulović učestvovao je u panel diskusiji sa predstavnicima zemalja regiona, u cilju razmjene iskustava u ovoj oblasti. Na marginama skupa, održani su brojni sastanci sa predstavnicima regionalnih i međunarodnih organizacija, među kojima i sastanak sa g-đom Patricijom Lopez, liderkom Dunavskog programa za vode ispred Svjetske banke, na temu saradnje između Svjetske banke i Crne Gore u okviru predstojeće reforme vodnog sektora.

Jedan od ključnih izazova za vlade i stručnjake u ovoj oblasti jeste zadovoljenje potreba građana za kvalitetnom i ekonomski održivom cijenom distribucije vode za piće, kao i upravljanja otpadnim vodama, dok istovremeno treba održati korak sa zahtjevima pravne tekovine EU u pogledu zaštite životne sredine. Upravo iz tog razloga nastao je Dunavski program za vode u ukupnom iznosu od 9,5 miliona eura. Od početka projekta u maju 2013. godine, u saradnji sa ministarstvima, regulatorima, asocijacijama vodovoda i predstavnicima lokalnih samouprava iz zemalja Jugoistočne Evrope, omogućena je razmjena znanja između više od 600 stručnjaka i donosioca politika u regionu i šire.