Izvještaj: Praćenje mediteranske voćne muve Ceratitis capitata na području crnogorskog primorja

U sklopu rada na programu praćenja mediteranske voćne muve, obilaskom lokaliteta na kojima su postavljene Tephri i Jackson klopke sa odgovarajućim atraktantima pregledom 12.07. i 16.07. 2018. konstatovano je  hvatanje jedne muve- ženka  (1♀♀  u lokalitetu Kumbor u Tephri klopki) i jedne muve – ženka (1♀♀  u lokalitetu Bigovo u Tephri klopki). U ostalim lokalitetima nije zabilježeno havatanje odraslih jedinki.

Iako se za sada ne radi o značajnoj brojnosti, stanje terenu ukazuje da je muva počela da leti i da se, imajući u vidu vremenske prilike i raspoloživost biljaka domaćima, može očekivati povećanje brojnosti u narednom periodu  ne samo na lokalitetima u kojima je početak aktivnog leta zabilježen, već i u svim ostalim lokalitetina na primorju na kojima se javlja svake godine, a u kojima ovogodišnjim pregledom, do sada, nije zabilježeno hvatanje. 

PREPORUKA: Imajući u vidu karakteristiku C. capitata da ne napada zelene i tvrde plodove (bez obzira o kojoj se voćnoj vrsti radi), već one na početku fenofaze sazrijevanja i poluzrele plodove, stalno praćenje stanja u voćnjaku i održavanje njegove higijene jedna od značajnih mjera u smanjenju brojnosti ove vrste. To podrazumijeva, od strane proizvođača i držaoca voćnih vrsta koje su domaćini C. capitata, kontinuirano uklanjanje i uništavanje spaljivanjem svih onih plodova na kojima se uoče bilo kakvi simptomi napada ili preuranjeno dozrijevanje. Sumnjivi plodovi se ne smiju zakopavati u zemlju niti bacati u kontejner! 

Stalno praćenje toka sazrijevanja smokve, čije plodove u našim uslovima C. capitata prvo napada, ali i plodova domaćina svih ostalih voćnih vrsta koje će u narednom periodu ući u fazu sazrijevanja, takođe je neophodno od strane samih proizvođača i držaoca voćnih vrsta. 

Savjetujemo da se kao preventivna mjera (naročito u okućnicama i malim, mješovitim voćnjacima koji predstavljaju idealnu sredinu za pojavu prvih simptoma napada), oko stabala smokve (a kasnije i ostalih voćaka-kako budu dozrijevale) u širini prečnika krošnje, postave i PVC folije ili sloj slame (debljine oko 25 cm) da bi se onemogućio ulazak larvi u zemljište iz eventualno napadnutih plodova. Takođe, plodovi sa simptomima napada kao i svi oni sumnjivi, mogu se staviti u plastične kese (npr. kesa za smeće) koja se zaveže i ostavi na suncu najmanje 8 sati, a za slučaj svake sigurnosti i do 2 dana. Za ovo vrijeme, sve larve koje se nalaze u plodovima će uginuti. 

Neophodna je i primjena mjera hemijske zaštite primjenom insekticida na bazi deltametrina, pirimifos – metila, dimetoata, malationa na početku fenofaze sazrijevanja ploda, odnosno u vrijeme kada oni postanu prijemčivi za napad. Prilikom odabira preparata obavezno treba voditi računa o karenci i dozvoljenom broju tretiranja u toku godine, sortimentu i fenofazi razvića plodova domaćina.

Praćenja stanja na terenu je veoma važno radi pravovremenog reagovanja, kako od strane proizvođača, tako i od strane svih savjetodavnih saradnika u biljnoj proizvodnji i na opštinskom nivou.