ODRŽANA TREĆA SJEDNICA SAVJETA ZA SARADNJU SA ISELJENICIMA

U petak, 27. jula o.g, u staroj zgradi Vlade Crne Gore, održana je Treća sjednica Savjeta za saradnju sa iseljenicima, savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore koje je konstituisano 2016. godine.

Na samom početku sjednice, prisutnima se obratio potpredsjednik Savjeta za saradnju sa iseljenicima Boris Popivoda pročitavši govor predsjednika Savjeta dr Nenada Popovića, koji iz objektivnih razloga nije bio u mogućnosti da prisustvuje Sjednici. Popović je u svom obraćanju ukazao na značaj postojanja ovog tijela koje okuplja najveće potencijale iz crnogorske dijaspore i državnih institucija , ali se i osvrnuo se na aktivnosti koje su u proteklom periodu realizovane na planu saradnje sa dijasporom „Vi koji činite zakonodavnu i izvršnu vlast, učinjeli ste prije nekoliko godina nemjerljiv iskorak prema iseljeništvu Crne Gore time sto ste napisali, usvojili i realizovali Zakon i Strategiju Vlade CG o saradnji sa dijasporom.  Bolje rečeno, svi su radili sto su trebali: dijaspora je do tada samoinicijativnim akcijama pokazala svoj aktivizam prema domovini, a vi taj nas impuls razumjeli i, osnivanjem Uprave za dijasporu i donosenjem pomenutog Zakona, dali zakonske i logističke preduslove za uspješnu saradnju“.

U okviru svečanog dijela sjednice prisutnima su se obratili i direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović i izlasnik Predsjednika Crne Gore, specijalni savjetnik g. Milan Roćen.

Mitrović je, u svom obraćanju, naglasio da je, osnivanjem Savjeta za saradnju sa iseljenicima, Uprava za dijasporu dobila ozbiljnog, pouzdanog i vrijednog saradnika. „Dijaspora predstavlja veliki socijalni, stručni, intelektualni i ekonomski potencijal naše zemlje, koja predstavlja čvrst oslonac i snagu našeg budućeg razvoja i prosperiteta.  Iseljenici su bili i ostali najbolji promoteri i ambasadori svoje zemlje Crne Gore. Zahvalni smo vam za ogromni trud koji ulažete u očuvanje našeg imena i identiteta iseljenika svih generacija. Iako smo oduvjek bili svjesni podrške koju imamo u našoj dijaspori – rekao bih najviše u ljubavi i odanosti svojoj domovini, ipak se može reći da su najveći uspjesi na planu unapredjenja saradnje i jačanja odnosa izmedju matice i dijaspore postignuti u prethodnih nekoliko godina, a naročito od usvajanja prvog zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima koji je usvojen jula 2015. godine.“ – kazao je Mitrović.

Izaslanik predsjednika Crne Gore Milan Roćen podsjetio je na vremensku vertikalu odnosa države prema dijaspori koja je neodvojivi dio istorijskog i državnog bića Crne Gore i izrazio uvjerenje da naša dijaspora može odigrati važnu ulogu u dinamiziranju ekonomskog i demokratskog razvoja Crne Gore, kao što je imala u procesu državne obnove i uspjesima koji su ostvareni u proteklih 12 godina. „Crna Gora je i u vrijeme kad nijesmo imali državu sačuvana u emociji, u srcima naših iseljenika i njihovih potomaka širom svijeta. Zahvaljujući tome smo je i mogli obnoviti 2006. godine. Zahvaljujući toj predanosti i upornosti, od borca za slobodnu Crnu Goru u Americi 30-tih godina prošlog vijeka, Nikole Petanovića, koji je o crnogorskoj naciji pisao mnogo prije Milovana Đilasa, do Blaža Sredanovića čije riječi sa završnog mitinga uoči referenduma na današnjem Trgu Nezavisnosti i danas patriotski odzvanjaju. Moramo svi zajedno biti ponosni kao nacija na to dostignuće, koje čak sa ove kratke distance izgleda kao nemoguća misija.“ – naglasio je Roćen.

Radni dio sjednice karakterisala je konstruktivna rasprava o pitanjima od interesa za iseljeništvo. Između ostalog, raspravljano je o pitanju očuvanja jezika, kulture i tradicije u islejeničkim sredinama naročito kod mlađe generacije iseljenika, potrebi za liberalizacijom Zakona o crnogorskom državljanstvu, potrebe olakšavanja postupka ovjere dokumenata u inostranstvu, otvaranju kulturnih centara u zemljama sa većom koncentracijom naših iseljenika, doprinosu dijaspore na planu promocije CG i naročito njene kulturne baštine u zemljama prijema i obratno, te potrebi jačanja privredne, kulturne, naučne i sportske saradnje CG i njenih iseljenika.

Takođe, na sjednici je usvojena i Deklaracija o budućnosti Crne Gore u Evropskoj Uniji, kojom su iseljenici iz Crne Gore, državljani i građani zemalja članica EU izrazili opredijeljenost da je budućnost Crne Gore u Evropskoj Uniji. Usvajanjem Deklaracije, Savjet i njegovi članovi su iskazali interes i namjeru da u svojim sredinama, u zemljama članicama EU, u mjeri u kojoj je to moguće djeluju u cilju intergracije Crne Gore u Evropsku Uniju.

Savjet za saradnju sa iseljenicima uputiće Vladi Crne Gore, u formi zaključaka, više sugestija, prijedloga i inicijativa o kojima je razmatrano na Trećoj sjednici.

govor savjet direktor 2018.docx

Predsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom Vlade Crne Gore2.doc

Obracanje Milana Rocena za sjednici Savjeta za iseljenike Podgorica 27 07 2018.docx