Predsjednik Vlade Republike Crne Gore Milo Djukanović otvorio I Poslovni Samit Crne Gore

Milo Đukanović, Predsjednik Vlade Republike Crne Gore:



Poštovani učesnici Prvog Poslovnog Samita Crne Gore,
Poštovani dame i gospodo,


Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim u Budvi, metropoli crnogorskog turizma. Posebno ovdje na Svetom Stefanu, svojevrsnom biseru našeg primorja, po kojem su crnogorski turizam i Crna Gora prepoznatljivi u svijetu.

Poslije niza godina neizvjesnosti, ratova i konflikata na Balkanu, konačno su se stekli uslovi da se u Crnoj Gori potpuno posvetimo reformama, biznisu, investicijama, poslovnim i partnerskim relacijama, pitanjima od suštinskog značaja za standard i život ljudi. To je put koji nas sigurno vodi do uključivanja u evroatlantske strukture. Imamo sve političke predpostavke za to: stabilnu Vladu, stabilnu parlamentarnu većinu, zaokružene sve institucije sistema, veoma dobre odnose sa Srbijom, uređene u skladu sa Beogradskim Sporazumom i Ustavnom poveljom. Situacija u regionu radikalno je izmjenjena u pozitivnom smjeru. Cio region teži evropeizaciji. Vjerujem da će Samit EU u Solunu značiti iskorak u tom pravcu. Dakle, imamo povoljan unutrašnji i regionalni ambijent u kojem se možemo fokusirati na reforme, biznis i privlačenje stranih investicija.

Naša Vlada je tome posvećena bez ikakve rezerve. Reformski program se bazira na tri ključna projekta. To su Agenda ekonomskih reformi, Agenda Refomi u oblasti obrazovanja i Agenda upravnih reformi. U koncipiranju i implementaciji ostvarili smo tijesnu saradnju sa američkim i evropskim ekspertima. Cilj nam je usvajanje standarda po kojima živi razvijeni svijet.

Prethodne Vlade u Crnoj Gori djelovale su u uslovima političke nestabilnosti i, silom prilika, bile limitirane tim ambijentom i zaokupljene preraspodjelom siromaštva. Glavni cilj ove Vlade je povećanje bruto domaćeg proizvoda. Na tom poslu želimo da gradimo partnerske odnose sa međunarodnim finansijskim institucijama i očekujemo njihovu pomoć. Sa Međunarodnim monetarnim fondom je u toku trogodišnji aranžman; sa Svjetskom Bankom imamo solidan kreditni aranžman za makroekonomsku stabilnost; sa Evropskom Investicionom Bankom imamo već alociranih 36 miliona eura u odlukama, i najavu za još 40 miliona eura uglavnom za infrastrukturne projekte; sa Evropskom Bankom za Obnovu i Razvoj do sada nijesmo imali saradnju zadovoljavajućeg obima, ali očekujemo njihovo značajno angažovanje na projektima privatizacije većih preduzeća kao što su Kombinat Aluminijuma Podgorica, hotelski kapaciteti, Brodogradilište i dr. Imamo i niz bilateralnih aranžmana, prije svih, sa Sjedinjenim Američkim Državama i SR Njemačkom. U Crnoj Gori je prisutan i jedan broj većih inostranih investitora kao što su Interbrew, Helenic petroleum, Telenor, Daido metal, Nova Ljubljanska Banka, HIT i dr. I pored činjenice da se oko 60% državnog kapitala već nalazi u rukama privatnih investitora, ove godine želimo da radikalno ubrzamo proces privatizacije. Za preostalih 15-tak preduzeća koja se nalaze u državnom vlasništvu pripremljena je kvalitetna tenderska dokumentacija i u zavisnosti od situacije na svjetskom tržištu raspisaćemo međunarodne tendere za njihovu prodaju. Želim posebno da naglasim da nam je cilj pronalaženje strateških investitora koji će transferisati znanje i tehnologiju u naša preduzeća i time našu ekonomiju približiti evropskim i svjetskim tržištima. Država je, kao manjinski akcionar, prisutna i u većem broju manjih preduzeća i to namjeravamo brzo privatizovati putem aukcija i preko berze.

Kao turistička destinacija veoma smo zainteresovani za ulaganja u putnu infrastrukturu i nove hotelske kapacitete. Na nekim putnim pravcima već se izvode radovi ali ne u obimu i dinamici koju bi željeli. Aerodromi su u veoma lošem stanju i potrebna je njihova rekonstrukcija. Imamo gotov projekat obnove željezničke infrastrukture na pruzi Nikšić Podgorica kao i crnogorskom dijelu pruge Beograd Bar. Izgradnja zaobilaznice oko Podgorice se nalazi u Studiji Regionalne Balkanske Infrastrukture (REBIS), a takođe radi se i projekat zaobilaznice oko Bijelog Polja na sjeveru Crne Gore. Projektno je obrađena i izgradnja mosta preko Bokokotorskog zaliva. Za nekoliko dana biće probijen tunel Sozina, koji gradimo vlastitim sredstvima, koji će središnji dio i cijelu Crnu Goru približiti lučkom gradu Baru i crnogorskom primorju. Veoma ozbiljno razmišljamo o izgradnji i obnovi elektro-energetskih postrojenja, kao i o nekim važnim projektima iz oblasti unapređenja i zaštite životne sredine. Urađen je inovirani koncept podsticanja preduzetništva u cilju novog zapošljavanja i razvoja malog i srednjeg biznisa.

Dakle, moja Vlada je veoma posvećena razvoju i kreiranju ambijenta za ekonomski rast. Na putu u evropske integracije kojim ćemo se kretati u narednih nekoliko godina, Crnu Goru očekuju mnoga iskušenja. Apsolutno smo svjesni šta reforme zaista znače i šta je to čega se moramo odreći da bi smo ubrzano napredovali tim putem. Ovdje prije svega mislim na pripremu, pregovaranje i implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji sa EU, pregovore o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kao i unapređenje institucionalne saradnje sa međunarodnim ekonomskim i razvojnim organizacijama i agencijama. Ostvarivanje ovih ambicioznih ciljeva nije lak zadatak, jer reforme predstavljaju bolan proces koji iziskuje donošenje teških odluka. Neke od tih odluka, mi smo u Crnoj Gori, već donijeli u proteklom periodu. Podsjetiću samo na uvođenje eura kao sredstva plaćanja, liberalizaciju spoljnotrgovinskog režima, definisanje jasnih pravila poslovanja u bankarskom sektoru, ograničenja u budžetu Republike i dr. Sigurno je da nećemo oklijevati i oko rješavanja problema koje izazovi vremena pred nas budu postavili.

Mala ekonomija, kakva je crnogorska, ne može opstati bez potpune otvorenosti i ekonomske saradnje sa okruženjem. Vlada ulaže i ulagaće posebne napore u razvoj te saradnje. Uklanjanje svih barijera za slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala naš je stalni zadatak. Preduzeti su mnogi koraci na kreiranju atraktivnog ambijenta za privlačenje stranih investitora. Usvojen je Zakon o stranim ulaganjima koji predviđa nacionalni tretman ino ulagača, repatrijaciju profita i pruža sve neophodne garancije ino-kapitalu. Ovim zakonom i pratećim propisima predviđen je čitav niz pogodnosti za potencijalne strane investitore, od kojih želim da pomenem: oslobađanje od plaćanja poreza na dobit za prve tri godine za preduzeća osnovana u privredno nedovoljno razvijenim opštinama; umanjenje poreza na dobit za ulaganja u osnovna sredstva; izbjegavanje dvostrukog oporezivanja; beneficije prilikom plaćanja carina na uvoz opreme, sirovina, repro materijala i sl.

Poštovani učesnici Samita,

Po prvi put nakon više od jedne decenije, stvoreni su uslovi da u potpunosti možemo biti posvećeni izgradnji sistema po mjeri evropskog standarda. Sistema koji obezbjeđuje uslove za kvalitetniji život, za ekonomsku i cjelovitu sigurnost svakog građanina. To je odrednica i konstanta angažovanja ove Vlade. Pozivam vas da pronađete Vaš interes za poslovanje u Crnoj Gori i da zajedno sa nama učestvujete u izgradnji takvog sistema.

Proglašavam Prvi Poslovni Samit Crne Gore otvorenim i želim vam uspješan rad.