- Vlada Crne Gore
Ministarstvo zdravlja Hrapović: Upotreba antibiotika značajno racionaliz...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Hrapović: Upotreba antibiotika značajno racionalizovana
Objavljeno: 15.11.2018. • 20:58 Autor: Ministarstvo zdravlja
Upotreba antibiotika u Crnoj Gori značajno je racionalizovana, a od septembra 2016. do istog mjeseca prošle godine smanjena je ukupna potrošnja za 3,8 odsto, saopštio je ministar zdravlja Kenan Hrapović.
Hrapović je danas, na stručnom skupu “Stop antimikrobnoj rezistenciji”, kazao da je antimikrobna rezistencija globalni javno-zdravstveni problem, koji predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu.
Kako je naveo, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u svijetu od različitih infekcija, koje su otporne na medikamente, umire oko 700 hiljada ljudi.
„Savremeni svijet je izložen mnogim prijetnjama, a jedna od njih je i rezistencija bakterija na antibiotike“, dodao je Hrapović.
Prema njegovim riječima, strateški ciljevi Vlade u oblasti rezistencije na antibiotike su smanjenje potrošnje antibiotika, prevencija i kontrola infekcija i sinteza novih antibiotika.
Hrapović je kazao da je Ministarstvo zdravlja usvajanjem i primjenom odredbi Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike 2017-2021 pojačalo kontrolu primjene pozitivnih zakonskih propisa.
Tim propisima, kako je objasnio, kontroliše se izdavanje ljekova, a pogotovo antibiotika bez recepta, i to već daje dobre rezultate.
„Zakon je jasan, antibiotik se može i smije izdati samo na ljekarski recept“, naglasio je Hrapović.
On je kazao da Nacionalna interdisciplinarna komisija za kontrolu rezistencije na antibiotike (NIKRA) Ministarstvu daje inpute za aktivnosti koje se preduzimaju kako bi se rezistencija dovela pod kontrolu i počela suzbijati.
"Rezultati tih aktivnosti su već vidljivi, jer je značajno racionalizovana upotreba antibiotika. Od septembra 2016. do septembra prošle godine u Crnoj Gori je smanjena ukupna potrošnja antibiotika za 3,8 odsto“, precizirao je Hrapović.
Kako je dodao, u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), od septembra 2016. do septembra ove godine smanjena je potrošnja rezervnih antibiotika za oko 30 odsto i ostvarena ušteta oko 200 hiljada EUR.
Hrapović je rekao da je od februara prošle do aprila ove godine evidentan porast broja pacijenata koji dobijaju preoperativnu antimikrobnu profilaksu sa 20 na 80 odsto.
„I dalje se mora raditi na kontroli rezistencije, ali ne samo zdravstveni sistem, već se tom problemu mora pristupiti multisektorski. Na njemu moraju da rade doktori, veterinari, farmaceuti, proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac“, poručio je Hrapović.
Kako je naveo, potrebna je dobra informiranost cijele populacije na čemu NIKRA intenzivno radi.
"Samo takvim pristupom i kontinuiranim sprovodjenjem navedenih aktivnosti možemo da učinimo da antibiotici i dalje budu efikasni u liječenju bakterijskih infekcija“, rekao je Hrapović.
Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da je multisektorska saradnja put napretka u borbi protiv antimikrobne rezistencije u svijetu.
Kako je navela, prema podacima SZO iz 2016. godine u svijetu umire oko 700 hiljada ljudi od različitih infekcija i taj broj raste.
Brajović je rekla da ne treba zanemariti ni finansijsku dimenziju tog problema, jer antimikrobna rezistencija košta ekonomije Evropske unije (EU) oko milijardu EUR.
Prema riječima Brajović, SZO je uputila apel vladama da promovišu i dosljedno primjenjuju princip jedinstvenog zdravlja.
Prema riječima Brajović, u odsustvu združene akcije, antimikrobna rezistencija biće učestaliji uzrok umiranja od kancera i biće odgovorna za deset miliona smrtnih slučajeva do 2050. godine.
Ona je kazala da su kreatori politika, koji su zaduženi za zdravlje, jednako odgovorni za ispravnu upotrebu antibiotika i kontrolu antimikrobne rezistencije.
Hrapović je danas, na stručnom skupu “Stop antimikrobnoj rezistenciji”, kazao da je antimikrobna rezistencija globalni javno-zdravstveni problem, koji predstavlja veliku prijetnju čovječanstvu.
Kako je naveo, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u svijetu od različitih infekcija, koje su otporne na medikamente, umire oko 700 hiljada ljudi.
„Savremeni svijet je izložen mnogim prijetnjama, a jedna od njih je i rezistencija bakterija na antibiotike“, dodao je Hrapović.
Prema njegovim riječima, strateški ciljevi Vlade u oblasti rezistencije na antibiotike su smanjenje potrošnje antibiotika, prevencija i kontrola infekcija i sinteza novih antibiotika.
Hrapović je kazao da je Ministarstvo zdravlja usvajanjem i primjenom odredbi Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike 2017-2021 pojačalo kontrolu primjene pozitivnih zakonskih propisa.
Tim propisima, kako je objasnio, kontroliše se izdavanje ljekova, a pogotovo antibiotika bez recepta, i to već daje dobre rezultate.
„Zakon je jasan, antibiotik se može i smije izdati samo na ljekarski recept“, naglasio je Hrapović.
On je kazao da Nacionalna interdisciplinarna komisija za kontrolu rezistencije na antibiotike (NIKRA) Ministarstvu daje inpute za aktivnosti koje se preduzimaju kako bi se rezistencija dovela pod kontrolu i počela suzbijati.
"Rezultati tih aktivnosti su već vidljivi, jer je značajno racionalizovana upotreba antibiotika. Od septembra 2016. do septembra prošle godine u Crnoj Gori je smanjena ukupna potrošnja antibiotika za 3,8 odsto“, precizirao je Hrapović.
Kako je dodao, u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), od septembra 2016. do septembra ove godine smanjena je potrošnja rezervnih antibiotika za oko 30 odsto i ostvarena ušteta oko 200 hiljada EUR.
Hrapović je rekao da je od februara prošle do aprila ove godine evidentan porast broja pacijenata koji dobijaju preoperativnu antimikrobnu profilaksu sa 20 na 80 odsto.
„I dalje se mora raditi na kontroli rezistencije, ali ne samo zdravstveni sistem, već se tom problemu mora pristupiti multisektorski. Na njemu moraju da rade doktori, veterinari, farmaceuti, proizvođači hrane, ali i svaki pojedinac“, poručio je Hrapović.
Kako je naveo, potrebna je dobra informiranost cijele populacije na čemu NIKRA intenzivno radi.
"Samo takvim pristupom i kontinuiranim sprovodjenjem navedenih aktivnosti možemo da učinimo da antibiotici i dalje budu efikasni u liječenju bakterijskih infekcija“, rekao je Hrapović.
Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da je multisektorska saradnja put napretka u borbi protiv antimikrobne rezistencije u svijetu.
Kako je navela, prema podacima SZO iz 2016. godine u svijetu umire oko 700 hiljada ljudi od različitih infekcija i taj broj raste.
Brajović je rekla da ne treba zanemariti ni finansijsku dimenziju tog problema, jer antimikrobna rezistencija košta ekonomije Evropske unije (EU) oko milijardu EUR.
Prema riječima Brajović, SZO je uputila apel vladama da promovišu i dosljedno primjenjuju princip jedinstvenog zdravlja.
Prema riječima Brajović, u odsustvu združene akcije, antimikrobna rezistencija biće učestaliji uzrok umiranja od kancera i biće odgovorna za deset miliona smrtnih slučajeva do 2050. godine.
Ona je kazala da su kreatori politika, koji su zaduženi za zdravlje, jednako odgovorni za ispravnu upotrebu antibiotika i kontrolu antimikrobne rezistencije.
Vezani članci:
Državna sekretarka Vlahović Andrijašević na sastanku EU-Zapadni Balkan o drogama u Briselu 18.11.2024.
Podrška u razvoju i unapređenju medicine rada 18.11.2024.
Plan dežurstva zdravstveno-sanitarne inspekcije 12.11.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?