Vlada utvrdila predlog budžeta za 2019: više novca za razvoj, zdravstvo, školstvo, infrastrukturu i poljoprivredu, bez dodatnih mjera fiskalne konsolidacije

„Vlada Crne Gore ne predviđa bilo kakve dodatne mjere fiskalne konsolidacije osim onih utvrđenih 2017. godine, već ćemo se naredne godine dodatno fokusirati na poboljšanje poreskog ambijenta, dalji ekonomski rast i povećanje zaposlenosti“ – rekao je ministar finansija Darko Radunović predstavljajući Predlog zakona o budžetu koji je sinoć usvojila Vlada.

Ministar je, predstavljajući budžet za narednu godinu, podsjetio da je Vlada Crne Gore vođenje fiskalne politike u prethodne dvije godine započela primjenom Plana Sanacije deficita i javnog duga kasnije dopunjenog Fiskalnom strategijom Vlade do 2020. godine, vodeći računa da budu što pravednije raspoređene i da kao takve, ne uspore ekonomski rast, niti da ugroze socijalno najosjetljivije slojeve društva.

„Da su mjere bile dobro izbalansirane, svjedoče: snažan ekonomski rast od 4,7 odsto u 2017.godini, i 4,8 odsto u prvoj polovini 2018, sa projekcijom od 4,1 odsto do kraja godine, povećanje crnogorskog BDP per capita na 46 odsto EU prosjeka i povećanje broja zaposlenih za blizu 11.000 u odnosu na 2016, redovnost isplata plata, penzija, socijalnih davanja (uz rast pojedinih kategorija), jačanje međunarodne investicione pozicije Crne Gore, reflektovane kroz unapređenje izgleda kreditnog rejtinga i do sada najuspješniju emisiju eurobveznica usmjerenu na refinansiranje dijela javnog duga kao i dobijanje Garancije za razvojnu politiku Svjetske banke, takodje važne za refinansiranje dijela javnog duga i uspostavljanje njegovog opadajućeg trenda“ – rekao je ministar finansija.

Svaka porodica osjetila je šta preduzimamo

Ministar finansija je izrazio uvjerenje da je svaka crnogorska porodica imala priliku da vidi i osjeti nešto od mnogobrojnih aktivnosti koje je Vlada preduzimala nastojeći da poboljša kvalitet života – bilo kroz subvencije iz poljoprivrede, kroz stipendiju ili besplatno školovanje za više hiljada studenata, kroz mogućnost da besplatno građani dobiju lijek koji su možda morali ranije da plate ili lagodnije putuju uz uštedu vremena i goriva, nekim od rekonstruisanih puteva kroz Crnu Goru.

Govoreći o predloženom budžetu za 2019. ministar finansija i v.d. generalnog direktora Direktorata za državni budžet Bojan Paunović naveli su budžetski prihodi povećani za oko 190,7 miliona prema procjeni za 2018. (ili 12,2 odsto u odnosu na 2017); da je smanjen budžetski deficit sa 5,5 odsto BDP u 2017. na procijenjenih 3,8 odsto BDP u 2018. i da je ostvaren suficit tekuće potrošnje, čemu su doprinijele mjere fiskalne konsolidacije.

Najveći kapitalni budžet u CG

Ministar je posebno naglasio da ove godine imamo najveći kapitalni budžet u Crnoj Gori od obnove nezavisnosti – 320,93 miliona eura i da je veći dio tog novca predviđen za Sjeverni region.

„Predlogom Zakona o budžetu za 2018. godinu predviđen je ukupni iznos primitaka i izdataka od 2,384 milijarde eura ili 50 odsto BDP-a. To je manje u odnosu na rebalans za 2018.godinu. Budžet za 2019. godinu karakteriše brži rast prihoda nego rashoda (odnosno kontrolisani rast rashoda i dalje promjene u njihovoj sturkturi), a time i smanjenje deficita na 142,3 miliona eura ili 2,97 odsto BDP-a. Tekuća budžetska potrošnja u 2019, u potpunosti će se finansirati iz izvornih prihoda, i biće ostvaren suficit tekuće potrošnje od 197 miliona eura. Time se zadovoljava jedan od osnovnih uslova za planiranje fiskalne politike. Važno je da nastavimo racionalan odnos prema budžetskoj potrošnji. Ostvarili smo ove godine odličan suficit tekuće potrošnje, mislim da imamo prostora da naredne godine ostvarimo bolji rezultat, ali moramo, narodski rečeno biti dobri domaćini i pažljivo sagledavati gdje i koliko novca usmjeravamo“ – rekao je ministar finansija Darko Radunović.

Ministar je, zaključujući predstavljanje predloženog budžeta za 2019. godinu, ocijenio da su njegove glavne karakteristike:

· Rast izvornih prihoda za 71 miliona eura u odnosu na 2018. godinu;
· Optimizacija Tekuće budžetske potrošnje
· Povećanje ulaganja u infrastrukturne projekte kroz najveći iznos Kapitalnog budžeta od sticanja nezavisnosti (320 mil. €);
· Povećanje izdvajanja za obrazovanje, sport, poljoprivredu, preduzetništvo;
· Smanjenje potrebe za zaduživanjem, odnosno smanjena nedostajuća sredstva na 556 miliona eura (od čega se 180 miliona eura odnosi na depozite kojima već raspolažemo);
· Redovnost vršenja svih javnih funkcija države (isplate penzija, socijalnih davanja itd. uz povećanje shodno zakonskom usklađivanju); i
· Redovnost isplate zarada, uz povećanje zarada trenutno zaposlenih u javnom sektoru za 10,9 miliona eura.

„Predlog Zakona o budžetu za 2019. godinu dakle, predstavlja izraz mjera ekonomske politike usmjerenih na jačanje fiskalne stabilnosti sprovođenjem mjera fiskalne konsolidacije; podršku konkurentnosti i razvoju, kao i redovnost vršenja svih javnih funkcija u cilju obezbjeđenja održivog rasta ekonomije koji je u funkciji daljeg povećanja životnog standarda građana“ – rekao je ministar finansija Darko Radunović na konferenciji za medije održanoj u Vladi Crne Gore.

Predlog Zakona o budžetu u fokusu interesovanja medija

Na današnjoj konferenciji, interesovanje medija bilo je u najvećoj mjeri usmjereno na predlog Zakona o budžetu za 2019. godinu. Pitanja su se odnosila na oblasti u kojima je planirano najveće povećanje predlogom budžeta za narednu godinu, potom na izdavajanje na garancije za Regionalni vodovod i Montenegroairlines, na kašnjenje predloga budžeta, smanjenje troškova kao i na prihode od akciza za 2019. godinu.

Novinari su informisani od strane ministra Radunovića i Bojana Paunovića, v.d. generalnog direktora Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, da se najveća povećanja planirana predlogom Zakona budžeta za narednu godinu odnose na Ministarstvo poljoprivrede, Fond zdravstva, Ministarstvo finansija gdje se povećanja u određenom procentu odnose na donacije kroz IPA fondove koje se odnose na realizaciju projekata u narednoj godini, potom na Ministarstvo kulture, ekonomije i nauke.

Što se tiče garancija za Regionalni vodovod, ministar Radunović je istakao da je planirana garancija u cilju rešavanja problema koji trenutno postoje, a što se tiče Montenegroairlines-a, tokom godine će se donositi odluke u skladu sa potrebama.

Na pitanje koje se odnosilo na kašnjenje donošenja predloga Zakona o budžetu za 2019. godinu, ministar Radunović je potvrdio da je bilo kašnjenja, ali je ono uslovljeno donošenjem Zakona o javnoj upravi.

Smanjenje troškova takođe je bilo i jedno od pitanja. Rečeno je da se smanjenje najviše odnosi na rente u konzularnim predstavništvima, potom na oblasti iz prava socijalne zaštite, tehnoloških viškova.

Informacija je da se desio povrat uplate akciza i da ćemo se vratiti na onaj nivo prije pada, sredinom naredne godine kao i da nije planirano povećanje duvanskih akciza bio je odgovor na jedno od novinarskih pitanja koje se čulo na današnjoj konferenciji.