Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović otvorio II poslovni i investicioni samit Jadranske Regije

MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE CRNE GORE



Poštovane dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je da vas ponovo, nakon godinu dana, srdačno pozdravim na svečanom otvaranju Drugog Jadranskog Poslovnog i Investicionog Samita u Budvi, koja kao centar crnogorskog turizma i posebno Sveti Stefan, svojevrsni biser Jadrana, postaju tradicionalno mjesto okupljanja ekonomista, bankara, postojećih i budućih investitora u regionu.

Ovogodišnji Samit uključuje i region Jadrana i Jugoistočne Evrope, što je, cijenimo, još jedan dokaz da Crna Gora postaje nezaobilazno mjesto susreta međunarodne poslovne zajednice na ovim prostorima. To je, takođe, jasan izraz naše međusobne želje i opredjeljenja da razvijamo i produbljujemo saradnju kako bi unaprijedili ukupan ambijent za poslovanje i investicije. Sve to vodi jačanju konkurentnosti naših tržišta i daljem rješavanju jednog od ključnih problema sa kojim se danas suočava Region- relativno visoke stope nezaposlenosti i relativno nizak nivo investicija. U tom pravcu, značajan progres je ostvaren i kroz aktivnosti koje sprovodimo u okviru Investicionog ugovora (Investment Compact) za Jugoistočnu Evropu, pod pokroviteljstvom OECD-a.

Dakle, dostigli smo onu prelomnu tačku kojoj smo težili- da razvojna pitanja i projekti postanu dominantna tema naših razgovora i okupljanja. Dozvolite da vas podsjetim da sam prošle godine, na ovom mjestu, rekao da su se ''poslije niza godina neizvjesnosti, ratova i konflikata na Balkanu, konačno stekli uslovi da se u Crnoj Gori potpuno posvetimo reformama, biznisu, investicijama, poslovnim i partnerskim relacijama, pitanjima od suštinskog značaja za standard i život ljudi i da je to put koji nas sigurno vodi do uključivanja u evropske i evroatlantske strukture''.

Vlada Crne Gore je, bez ostatka, posvećena tom cilju. Ostvarili smo značajne efekte na planu strukturalnih reformi i unaprijedili političku i makroekonomsku stabilnost.

Kroz saradnju i partnerske odnose sa Svjetskom bankom, MMF-om, EIB-om, EBRD-om i ostalim donatorima, Vlada Crne Gore dobija potvrdu za reforme koje sprovodi, kreirani makroekonomski okvir i održivost javnih finansija, pravilno određenu strategiju i prioritete razvoja. Uz njihovu podršku, u toku je realizacija investicionih projekata vrijednih 173 mil. Eura i 26,1 mil. dolara. U toj funkciji su i programi koje realizujemo u saradnji sa USAID-om, EAR-om, kao i kroz izuzetno značajne bilateralne aranžmane sa Njemačkom i ostalim evropskim partnerima.

Kada pogledamo ekonomije zemalja koje su uspjele da privuku visok nivo i kvalitet direktnih stranih investicija, primjećujem da to nijesu uradile kroz posebne podsticaje za strane investitore, već unapredjenjem investicione klime za sve investitore domaće i strane. Zbog toga je u našem dnevnom prioritetu izgradnja sistema koji uliva povjerenje. Jer, zaštita prava privatnog vlasništva zahtijeva efikasan i pouzdan pravni sistem, pouzdanu, transparentnu i sposobnu javnu administraciju, partnerstvo javnog i privatnog sektora, razvoj infrastrukture.... U tom cilju, Vlada Crne Gore je nedavno odlučila da formira i novu Agenciju za promociju stranih investicija. U realizaciji ovog projekta već su angažovani eksperti specijalizovanih institucija Svjetske Banke- MIGA i FIAS.

Podsjetiću, u Crnoj Gori su već prisutne kompanije iz Belgije, Grčke, Slovenije, Japana, Rusije, Njemačke, Norveške, Italije, Hrvatske ... Njihov doprinos razvoju tržišne ekonomije i preduzetništva u Crnoj Gori je gotovo svakog dana vidljiv. Takođe, svaki građanin Crne Gore danas može mnogo lakše započeti svoj biznis, nakon što smo značajno pojednostavili procedure i troškove registracije.

Proces privatizacije postepeno se privodi kraju. Danas ne postoji niti jedno preduzeće u kojem nema privatnog vlasnika. Kontrolni paketi u preostalih, najvećih 14 preduzeća, planirani su za privatizaciju u ovoj i par narednih godina. Cilj nam je uspješna i potpuno javna privatizacija. U toku protekle godine i prvoj polovini ove godine privatizovana je Montenegrobanka, Željezara u Nikšiću, hoteli ''Belvi'', ''Rivijera'', ''Montenegro'', ''Montenegro A'', ''Mediteran'', ''Avala'', ''Splendid'', ''Panorama'', ''Topla'', ''Centar'', i ''Podgorica''. U saradnji sa EBRD angažovan je savjetnik za privatizaciju KAP-a i već je predložena strategija njegove privatizacije. Shodno planu za ovu godinu ubrzo ćemo pristupiti procesima privatizacije Telekoma, Podgoričke banke, jednog broj hotela, Duvanskog kombinata, i preostalog dijela manjinskih paketa akcija preduzeća koji su u portfelju državnih fondova. Ključni izazov za preostala neprivatizovana preduzeća ostaje privlačenje dobrih vlasnika koji će transferisati znanje i tehnologiju u naša preduzeća i time našu ekonomiju približiti evropskim i svjetskim tržištima.

Kao turistička destinacija veoma smo zainteresovani za ulaganja u putnu infrastrukturu i nove hotelske kapacitete. Jedan dio putnih pravaca je obnovljen ili saniran, negdje su radovi u toku, dok će tunel Sozina sa pristupnim putevima biti završen do kraja ove godine. Predstoje nam značajnije aktivnosti na novim putnim pravcima koji će bolje povezati sjever Crne Gore sa njenim središnjim i južnim dijelom. Kao što smo ranije najavili, otpočinjemo sa rekonstrukcijom aerodroma, a u toku su i aktovnosti na realizaciji projekata obnove željezničke infrastrukture.

Iizgradnja Jadransko Jonske autoceste kroz Crnu Goru u dužini od 100 km svakim danom postaje sve aktuelnija i otvara prostor za razne forme angažovanja potencijalnih međunarodnih partnera. Prioritet je i završetak puta Trebinje-Herceg Novi, što Vlada Crne Gore snažno podržava.

Dakle, ova Vlada je veoma posvećena razvoju i kreiranju ambijenta za ekonomski rast. Pored dalje izgradnje institucionalnog i regulatornog okvira u skladu sa standardima EU, to podrazumijeva i punu otvorenost i saradnju sa okruženjem. Vlada će nastaviti da daje prepoznatljiv doprinos u tom pravcu. Uklanjanje svih barijera za slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala naš je stalni zadatak. Upravo to radimo i kroz rješenja koja smo predvidjeli novom zakonskom regulativom - Zakonom o stranim ulaganjima, Zakonom o slobodnim zonama, Zakonom o spoljnjoj trgovini, Zakonom o preduzećima i drugim propisima.

Poštovani učesnici Samita,

Uvjeren sam da rezultati koje smo ostvarili na planu makroekonomske stabilnosti, institucionalne i zakonodavne reforme, investicionih projekata u oblasti infrastrukture, pokretanja nove proizvodnje i jačanja privatnog sektora, kao i zapošljavanja i socijalne stabilnosti daju nam za pravo da sa optimizmom gledamo na našu budućnost. Pozivam vas da pronađete Vaš interes za poslovanje u Crnoj Gori i postanete dio njene evropske budućnosti.

Proglašavam Drugi Jadranski Poslovni i Investicioni Samit otvorenim i želim vam uspješan rad.

Zahvaljujem na pažnji.

Sveti Stefan, 28. jun 2004.