- Vlada Crne Gore
Ministarstvo finansija Održana nacionalna radionica - Borba protiv neform...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Održana nacionalna radionica - Borba protiv neformalnog zapošljavanja u Crnoj Gori: trenutna situacija i put ka napretku
Objavljeno: 09.04.2019. • 18:56 Autor: mrss
Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić otvorio je danas, 09. 04. 2019. godine u Centre Ville hotelu nacionalnu radionicu čija je tema “Suzbijanje neformalne zaposlenosti u Crnoj Gori“.
U uvodnom izlaganju, ministar Purišić je kazao da je problem neprijavljenog rada pitanje od posebnog izazova na globalnom, evropskom i nacionalnom nivou, imajući u vidu njegove negativne posljedice po radnike i društvo, ali i cjelokupnu ekonomiju.
„Prema poslednjem istraživanju o neformalnoj ekonomiji kroz Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka – Neformalan rad: od izazova do rješenja, u Crnoj Gori je u 2014. godini petina (22,3%) ukupnog broja zaposlenih bilo neformalno zaposleno, dok je za jednu šestinu (10,3%) formalno zaposlenih plaćao samo dio pripadajućih poreza i doprinosa (dio zarade se isplaćiuje „na ruke“). Ovo znači da je ukupno učešće onih koji su potpuno ili djelimično neformalno radno angažovani na nivou od oko jedne trećine (32,7%) ukupnog broja zaposlenih“ – naveo je Purišić.
Stoga, kako je naglasio Purišić, u cilju sprečavanja neprijavljenog rada ili rada na crno, jasne nacionalne politike moraju da imaju sveobuhvatan pristup, moraju da obezbijede dobar i transparentan pravni okvir i sprovođenje zakona, sa fokusom na politiku koja obezbjeđuje konkurentnost, stvaranje novih radnih mjesta, smanjenje segmentacije tržišta rada, podsticanje ulaganja u znanje i inovacije, i pri svemu tome obezbijediti dostojanstven rad kroz kvalitetno zapošljavanje i adekvatnu socijalnu zaštitu.
Purišić je naveo da je s timu vezi Vlada proširila sastav Komisije za borbu protiv sive ekonomije sa ciljem uspostavljanja efikasnog nadzora na tokovima u sivoj zoni, naročito u oblastima u kojima je najizraženije neformalno djelovanje i to: turizmu, građevinarstvu i na tržištu rada. Komisiju, pored predstavnika institucija čine i predstavnici poslovne zajednice i socijalni partneri.
„Kao podrška ovo procesu nastavak aktivnosti na unaprjeđenju poslovnog ambijenta, odnosno eliminisanje biznis barijera kako na državnom tako i na lokalnom nivou je prioritet djelovanja Vlade Crne Gore u ovoj godini“ – istakao je Purišić.
Kada je riječ o regulatornom okviru tržišta rada, aktivnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja se sprovode u pravcu reforme radnog zakonodavstva.
Šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav je kazao da se naša zemlja, kao i sve zemlje članice EU, obavezala na pametan, održiv i uključiv rast kao način za prevazilaženje strukturnih slabosti ekonomije, poboljšanje konkurentnosti i produktivnosti uz istovremeno jačanje održive socijalne tržišne ekonomije.
“Reforme tržišta rada su od ključnog značaja. EU je već pomogla Crnoj Gori da ostvari vidljiv napredak u funkcionisanju lokalnog tržišta rada, na primjer uvođenjem efikasnijih mjera i politika aktivnog tržišta rada”- dodao je Orav.
Zamjenik Generalnog sekretara Regionalnog savjeta za saradnju Gazmend Turdiu je istakao da će novi Zakon o radu, koji se trenutno finalizira u zemlji takođe uvesti nove mjere i sankcije protiv neprijavljenog rada.
“Ekonomije Zapadnog Balkana mogu i trebaju graditi na ovom iskustvu efikasnog rješavanja neprijavljenog rada putem holističkog pristupa, dok u isto vrijeme uspostavljaju snažnu osnovu za razmjenu dobrih praksi i uzajamnog učenja među vršnjačkim institucijama u regiji” – kazao je Turdiu.
Zaključeno je da ova radionica čiji su učesnici predstavnici različitih institucija koje na posredan ili neposredan način djeluju na tržištu rada, treba da daju doprinos u definisanju i sporovđenju odgovarajućih mjera, kako bi bio olakšan, efikasan i blagovremen prelazak iz neformalne u formalnu ekonomiju, odnosno u formalan rad.
U uvodnom izlaganju, ministar Purišić je kazao da je problem neprijavljenog rada pitanje od posebnog izazova na globalnom, evropskom i nacionalnom nivou, imajući u vidu njegove negativne posljedice po radnike i društvo, ali i cjelokupnu ekonomiju.
„Prema poslednjem istraživanju o neformalnoj ekonomiji kroz Izvještaj o razvoju po mjeri čovjeka – Neformalan rad: od izazova do rješenja, u Crnoj Gori je u 2014. godini petina (22,3%) ukupnog broja zaposlenih bilo neformalno zaposleno, dok je za jednu šestinu (10,3%) formalno zaposlenih plaćao samo dio pripadajućih poreza i doprinosa (dio zarade se isplaćiuje „na ruke“). Ovo znači da je ukupno učešće onih koji su potpuno ili djelimično neformalno radno angažovani na nivou od oko jedne trećine (32,7%) ukupnog broja zaposlenih“ – naveo je Purišić.
Stoga, kako je naglasio Purišić, u cilju sprečavanja neprijavljenog rada ili rada na crno, jasne nacionalne politike moraju da imaju sveobuhvatan pristup, moraju da obezbijede dobar i transparentan pravni okvir i sprovođenje zakona, sa fokusom na politiku koja obezbjeđuje konkurentnost, stvaranje novih radnih mjesta, smanjenje segmentacije tržišta rada, podsticanje ulaganja u znanje i inovacije, i pri svemu tome obezbijediti dostojanstven rad kroz kvalitetno zapošljavanje i adekvatnu socijalnu zaštitu.
Purišić je naveo da je s timu vezi Vlada proširila sastav Komisije za borbu protiv sive ekonomije sa ciljem uspostavljanja efikasnog nadzora na tokovima u sivoj zoni, naročito u oblastima u kojima je najizraženije neformalno djelovanje i to: turizmu, građevinarstvu i na tržištu rada. Komisiju, pored predstavnika institucija čine i predstavnici poslovne zajednice i socijalni partneri.
„Kao podrška ovo procesu nastavak aktivnosti na unaprjeđenju poslovnog ambijenta, odnosno eliminisanje biznis barijera kako na državnom tako i na lokalnom nivou je prioritet djelovanja Vlade Crne Gore u ovoj godini“ – istakao je Purišić.
Kada je riječ o regulatornom okviru tržišta rada, aktivnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja se sprovode u pravcu reforme radnog zakonodavstva.
Šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav je kazao da se naša zemlja, kao i sve zemlje članice EU, obavezala na pametan, održiv i uključiv rast kao način za prevazilaženje strukturnih slabosti ekonomije, poboljšanje konkurentnosti i produktivnosti uz istovremeno jačanje održive socijalne tržišne ekonomije.
“Reforme tržišta rada su od ključnog značaja. EU je već pomogla Crnoj Gori da ostvari vidljiv napredak u funkcionisanju lokalnog tržišta rada, na primjer uvođenjem efikasnijih mjera i politika aktivnog tržišta rada”- dodao je Orav.
Zamjenik Generalnog sekretara Regionalnog savjeta za saradnju Gazmend Turdiu je istakao da će novi Zakon o radu, koji se trenutno finalizira u zemlji takođe uvesti nove mjere i sankcije protiv neprijavljenog rada.
“Ekonomije Zapadnog Balkana mogu i trebaju graditi na ovom iskustvu efikasnog rješavanja neprijavljenog rada putem holističkog pristupa, dok u isto vrijeme uspostavljaju snažnu osnovu za razmjenu dobrih praksi i uzajamnog učenja među vršnjačkim institucijama u regiji” – kazao je Turdiu.
Zaključeno je da ova radionica čiji su učesnici predstavnici različitih institucija koje na posredan ili neposredan način djeluju na tržištu rada, treba da daju doprinos u definisanju i sporovđenju odgovarajućih mjera, kako bi bio olakšan, efikasan i blagovremen prelazak iz neformalne u formalnu ekonomiju, odnosno u formalan rad.
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?