- Vlada Crne Gore
Ministarstvo javne uprave Reagovanje na tekst „Ne može se uvredama na argume...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Reagovanje na tekst „Ne može se uvredama na argumentovanu kritiku“
Objavljeno: 11.04.2019. • 21:34 Autor: MJU
Nevladin sektor za Vladu Crne Gore je važan i ključni partner u realizaciji izazovnih reformi na putu u EU. U dijalogu sa predstavnicima nevladinog sektora, u prethodnom periodu radili smo na uspostavljanju institucionalnog i normativnog okvira za djelovanje NVO i međusektorsku saradnju, pa ocjene iznesene u tekstu od predstavnika NVO organizacija, ne odgovaraju ni naslovu ni realnom stanju odnosa između Vlade i civilnog sektora.
Podsjetićemo da smo u 2017. godini izmijenili i dopunili Zakon o nevladinim organizacijama, kojim smo definisali nov način finansiranja nevladinih organizacija iz budžeta Crne Gore.
Naime njegovim donošenjem u mandatu ove Vlade od 2017. godine iz državnog budžeta za finansiranje projekata i programa NVO u 18 oblasti od javnog interesa i kofinansiranje EU opredijeljeno oko 4,4 miliona eura, od čega za kofinansiranje projekata i programa nevladinih organizacija podržanih iz fondova EU za 2018. godinu 852.273,04 eura, što je transparentno iskazano na sajtu www.finansiranjenvo.me
Tim sredstvima su finansirani i kofinansirani projekti koji se odnose, između ostalog, i na oblasti razvoja civilnog sektora, medija, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i dr.
Takođe, u prethodnom periodu donijeta je i Strategija unapređenja podsticajnog okruženja za djelovanje nevladinih organizacija 2018-2020. Obrazovali smo i Savjet za saradnju sa NVO koji predstavlja ključno mjesto za rješavanja otvorenih pitanja, te uspostavili Direktorat za dobru javnu upravu i djelovanje nevladinih organizacija.
Istovremeno, učešće nevladinih organizacija u kreiranju akata javnih politika propisano Zakonom o državnoj upravi bliže je regulisano novom Uredbom o izboru predstavnika NVO u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija. Takođe, izrađena je nova metodologija za izvještavanje u implementaciji ovog akta, koja će sadržati podatke o broju datih komentara, broju prihvaćenih, broju obrazloženih i sl, i vidjeće se u kojoj mjeri su komentari uvaženi, kako bi se mjerio koliki je zaista učinak nevladinog sektora u procesu kreiranja javnih politika.
Izvještaji iz prethodnog perioda pokazali su da se propisane obaveze implementiraju od strane državnih organa i da nevladine organizacije imaju mogućnost dostavljanja svojih predloga i sugestija na nacrte akata javnih politika, ali da je učešće NVO u radnim grupama najzastupljeniji oblik saradnje, što je opredijelilo Vladu da unaprijedi normativni okvir u ovoj oblasti koji se implementira od jula 2018. godine.
S tim u vezi, potrebno je podsjetiti na nekoliko ključnih činjenica i to da je javnost konsultovana i prilikom kreiranja podzakonskih akata, pravilnika, kao i odluka koje donosi Vlada (npr. Odluka o Savjetu za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija), a uspostavljanjem kombinovanog sistema finansiranja projekata i programa nevladinih organizacija u oblastima od javnog interesa, zakonska obaveza organa je da konsultuju NVO o nacrtu sektorskih analiza, kojima se utvrđuju prioritetne oblasti i visina sredstava za finansiranje projekata NVO u njima. Ovaj model predstavlja opredjeljenje organa da postavljene strateške ciljeve ostvaruju u partnerstvu sa nevladinim organizacijama. Izvještaji su, takođe, pokazali da postoji značajan broj javnih poziva za članstvo u radnim tijelima organa uprave, na kojima nije bilo prijavljenih kandidata od strane NVO.
Ne stoji tvrdnja predstavnika NVO da se ne uvažavaju komentari NVO prilikom kreiranja javnih politika. Upravo su nevladine organizacije afirmisale participativan pristup u kreiranju pojedinih zakonskih rješenja, kao što je Zakon o finansiranju lokalnih samouprava.
Ne stoji ni tvrdnja da se istraživanja NVO ne koriste prilikom kreiranja izvještaj državnih organa. Konkretno u Izvještaju o sprovođenju Strategije reforme javne uprave Ministarstva javne uprave uključena su istraživanja Instituta Alternativa, kao i drugih regionalnih organizacija. Osim toga, u cilju veće vidljivosti nezavisnih izvještaja nevladinih organizacija koje prate proces reforme javne uprave na sajtu Saveta za reformu javne uprave se nalaze web adrese oranizacija civilnog drušva koje participiraju u Savjetu.
Osim navedenog, Ministarstvo javne uprave u prethodnom periodu preduzelo niz aktivnosoti na unapređenju eDemokratije u Crnoj Gori, pa ćemo podsjetiti da je inoviran sistem eParticipacije putem kojeg građani mogu aktivno da učestvuju u kreiranju zakona i ostalih strateških dokumenata a, mogu i iznositi mišljenja i stavove u javnim raspravama. Ovaj sistem obezbjeđuje proaktivno učešće građana u društvenim procesima i donošenju odluka bitnih za njihov život i život društvene zajednice. Uz to, putem usluge ePeticije smanjen je broj potrebnih potpisa sa 6 hiljada na 3 hiljade, čime je Vlada još jednom pokazala spremnost i nužnost da čuje i razmotri predloge zainteresovane javnosti u pravcu razvoja društva.
Vlada Crne Gore će i u narednom periodu, bez obzira na ovakve kritike, nastaviti da radi na unapređenju ambijenta za djelovanje NVO, ali i raditi na jačanju saradnje sa NVO. Vjerujemo da jedino tako možemo raditi na unapređenju sistema transparentnosti i odgovornosti, efikasnosti javne uprave, što je suština procesa reforme javne uprave.
MINISTARSTVO JAVNE UPRAVE
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?