- Vlada Crne Gore
Uprava za inspekcijske poslove Obilježen Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu:...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Obilježen Svjetski dan zaštite i zdravlja na radu: Crna Gora ostvarila vidljiv napredak
Objavljeno: 23.04.2019. • 19:13 Autor: uip
Učinjen je napredak Crne Gore u oblasti zaštite i zdravlja na radu, a prije svega se ogleda u stvaranju dobre zakonske infrastrukture koja reguliše prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, kao i jačanju nadzornih kapaciteta i uvođenju dobre prakse u ovu oblast, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić na panel diskusiji organizovanoj u Privrednoj komori povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite i zdravlja na radu i evropske kampanje „ Zdrava radna mjesta upravljaju opasnim materijama“.
Ministar je kazao da je pored navedenog napredak vidljiv i kada je u pitanju broj izrađenih akata o procjeni rizika, broj osposobljenih zaposlenih za bezbijedan rad, kao i kada su u pitanju evidencije prijavljenih povreda na radu.
„U Crnoj Gori zaštita i zdravlje na radu je djelatnost od javnog interesa i podrazumijeva obezbjeđivanje uslova na radu koji ne dovode do povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom i koji stvaraju pretpostavke za punu fizičku i psihičku zaštitu zaposlenih.“– kazao je Purišić.
Purišić je podsjetio da je Zakon o izmjenam i dopunama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu donijet prošle godine, te da se značaj donošenja zakona u pocesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji ogleda prije svega u činjenici da je donošenje istog, kao i njegovo sprovođenje jedno od završnjih mjerila koje Crna Gora treba da ispuni kako bi zatvorila Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
„Odlukom Vlade oblast zaštite i zdravlja na radu utvrđena je kao prioritetna oblast od javnog interesa. S tim u vezi raspisali smo javni konkurs za finansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti zaštite i zdravlja na radu. Budžet koji je opredijeljen u ove svrhe iznosi 120.000 eura“ – dodao je Purišić.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Alija Košuta je kazao da se upoređujući statističke podatke iz ranijeg perioda iz godine u godinu značajno smanjuje broj povreda na radu.
„U toku 2018.godine je izvršeno ukupno 28 uviđaja povreda na radu i to: devet smrtnih, 17 teških i dvije kolektivne povrede na radu, što je čak smanjenje za 60 % u odnosu na 2008. godinu, kada je zabilježen najveći broj povreda na radu“ - rekao je Košuta.
Košuta je dodao da u svim ovim slučajevima Inspekcija zaštite na radu je prilikom utvrđivanja neposredne opasnosti po život ili ugroženosti zdravlja zaposlenih izricala mjere zabrane rada ili zabrana upotrebe sredstava za rad na kojima se desila povreda, a preduzimane su i druge mjere i radnje iz nadležnosti Inspekcije rada.
Potpredsjednik Privredne komore, Ivan Saveljić, kazao je da su bezbjedni uslovi rada na svakom radnom mjestu imperativ i najveći cilj koji se mora dostići bez izgovora.
"Interes društva, svih subjekata i svakog pojedinca je da se ostvari najviši nivo bezbjednosti i zdravlja na radu, da se neželjene posljedice kao što su povrede na radu, profesionalne bolesti svedu na najmanju mjeru, odnosno da se ostvare uslovi rada u kojima bi zasposleni imao osjećaj zadovoljstva pri obavljanuju zadataka", rekao je Saveljić.
Kako je istakao, to znači da bezbjednost i zdravlje na radu utiču na produktivnost i ekonomičnost poslovanja u kompaniji, kao i na kvalitet i konkurentnost proizvoda na tržištu.
Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja ukupan broj zaposlenih koji su osposobljeni za bezbijedan rad u periodu od 2011-2018. godine je 109.949
Ministar je kazao da je pored navedenog napredak vidljiv i kada je u pitanju broj izrađenih akata o procjeni rizika, broj osposobljenih zaposlenih za bezbijedan rad, kao i kada su u pitanju evidencije prijavljenih povreda na radu.
„U Crnoj Gori zaštita i zdravlje na radu je djelatnost od javnog interesa i podrazumijeva obezbjeđivanje uslova na radu koji ne dovode do povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom i koji stvaraju pretpostavke za punu fizičku i psihičku zaštitu zaposlenih.“– kazao je Purišić.
Purišić je podsjetio da je Zakon o izmjenam i dopunama Zakona o zaštiti i zdravlju na radu donijet prošle godine, te da se značaj donošenja zakona u pocesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji ogleda prije svega u činjenici da je donošenje istog, kao i njegovo sprovođenje jedno od završnjih mjerila koje Crna Gora treba da ispuni kako bi zatvorila Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje.
„Odlukom Vlade oblast zaštite i zdravlja na radu utvrđena je kao prioritetna oblast od javnog interesa. S tim u vezi raspisali smo javni konkurs za finansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti zaštite i zdravlja na radu. Budžet koji je opredijeljen u ove svrhe iznosi 120.000 eura“ – dodao je Purišić.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove Alija Košuta je kazao da se upoređujući statističke podatke iz ranijeg perioda iz godine u godinu značajno smanjuje broj povreda na radu.
„U toku 2018.godine je izvršeno ukupno 28 uviđaja povreda na radu i to: devet smrtnih, 17 teških i dvije kolektivne povrede na radu, što je čak smanjenje za 60 % u odnosu na 2008. godinu, kada je zabilježen najveći broj povreda na radu“ - rekao je Košuta.
Košuta je dodao da u svim ovim slučajevima Inspekcija zaštite na radu je prilikom utvrđivanja neposredne opasnosti po život ili ugroženosti zdravlja zaposlenih izricala mjere zabrane rada ili zabrana upotrebe sredstava za rad na kojima se desila povreda, a preduzimane su i druge mjere i radnje iz nadležnosti Inspekcije rada.
Potpredsjednik Privredne komore, Ivan Saveljić, kazao je da su bezbjedni uslovi rada na svakom radnom mjestu imperativ i najveći cilj koji se mora dostići bez izgovora.
"Interes društva, svih subjekata i svakog pojedinca je da se ostvari najviši nivo bezbjednosti i zdravlja na radu, da se neželjene posljedice kao što su povrede na radu, profesionalne bolesti svedu na najmanju mjeru, odnosno da se ostvare uslovi rada u kojima bi zasposleni imao osjećaj zadovoljstva pri obavljanuju zadataka", rekao je Saveljić.
Kako je istakao, to znači da bezbjednost i zdravlje na radu utiču na produktivnost i ekonomičnost poslovanja u kompaniji, kao i na kvalitet i konkurentnost proizvoda na tržištu.
Prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja ukupan broj zaposlenih koji su osposobljeni za bezbijedan rad u periodu od 2011-2018. godine je 109.949
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?