Predsjednik Marković na Premijerskom satu: Vojska će pomoći izgradnju puteva do katuna, što će imati višestruke koristi za stanovnike i valorizaciju potencijala Sinjajevine

Predsjednik Vlade Duško Marković je, odgovarajući na poslaničko pitanje Janka Vučinića u vezi vojnog poligona na Sinjajevini, poručio da neće biti nikakve izgradnje na ovom prostoru i da to nije bilo, niti će biti u planu Ministarstva odbrane.

„Naprotiv, Vojska bi prostor na Sinjajevini koristila u kratkom vremenskom periodu tokom godine, i to isključivo za izvođenje vojne obuke. Za ove potrebe, a prilagođavajući ih potrebama lokalne i šire zajednice, Vojska će pomoći izgradnju neophodne putne infrastrukture i probijanje puteva do katuna. A to neće devastirati, nego ubrzati uređenje cijelog prostora, i imati višestruke koristi za stanovnike i ekonomsku valorizaciju potencijala Sinjajevine“, naglasio je Premijer.

On je pojasnio da, iako su projekti namijenjeni odbrani izuzeti iz obaveza propisanih Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, Ministarstvo odbrane je i pored toga konsultovalo institucije nadležne za pitanja životne sredine i opštine na čijim teritorijama je predviđen navedeni poligon i da sve dosadašnje analize pokazuju da korišćenje tog terena na opisani način ne može imati negativan uticaj na životnu sredinu.

Podsjetivši na značaj stabilnosti i bezbjednosti za ekonomski razvoj države, predsjednik Marković je naglasio: „A kako bi institucije odbrane i bezbjednosti uspješno odgovorile zadacima, koje društvo stavlja pred njih, moramo omogućiti i uslove za realizaciju obuka, vježbi i razvijajanje njihove sposobnosti do nivoa postavljenih standarda.“

U tom kontekstu, upozorio je da nije dobro da šireći dezinformacije onemogućavamo napore za unapređenje bezbjednosti zemlje, i naše zajedničke bezbjednosti, jer je Crnoj Gori potrebno društvo u kome se institucionalna briga o odbrani i bezbjednosti ne sputava bilo kakvim oblicima samoorganizovanja.

„Naša vojska, pored svoje međunarodne reputacije, dokazala se kao dobar susjed i potpora lokalnim zajednicama i stanovništvu u brojnim potrebama, i siguran sam da će tako biti i na Sijanjevini“, zaključio je predsjednik Marković odgovor na prvi dio pitanja.

U odgovoru na dio pitanja koji se tiče gradnje malih hidro-elektrana, Predsjednik Marković je podsjetio da je Vlada svojim prvim Planom, odmah na početku mandata, praktično uvela moratorijum na izdavanje energetskih dozvola, već su nastavljeni samo ranije započeti projekti i rekonstrukcija postojećih objekata kao i valorizacija energetskih potencijala hidro-tehničkih sistema, odnosno projekat Opštine Berane na lokalnom vodovodnom sistemu.

„I za mene i Vladu – održiv energetski sistem predstavlja razvojno pitanje koje ima permanentnu pažnju“, naglasio je Premijer.

Izražavajući uvjerenje da su projekti gradnje malih hidroelektrana bili dobronamjerni pokušaji stvaranja uslova za razvoj i kreiranje nove vrijednosti, prije svega za lokalne zajednice, on je dodao da, ako u pojedinim slučajevima procjene nijesu bile najpreciznije, postoji sistem praćenja realizacije ovakvih projekata – da bi se propusti, kada se dese, ispravljali.

„Zbog odgovornosti koju nosimo, mi u Vladi ne žmurimo pred izazovima koji su se nametali u ovoj oblasti. Rješavamo ih, ne libeći se da platimo svaku cijenu koja će obezbijediti zaštitu sredine i sačuvati ambijent i prirodno okruženje svakg lokaliteta, i njegovih žitelja! Ako projekat ne donosi očekivane benefite za zajednicu I stanovništvo kojem je namijenjen, preuzećemo odgovornost za novi pristup, čak i kada se ispostavi da formalnih propusta nije bilo, ni na strani administracije, ni na strani investitora. Jer prisjetićete se, cijeli program osmišljen je da najveći dio koncesionih prihoda, čak 70 odsto, pripadne lokalnoj zajednici, da se investitori obavežu na jačanje lokalne putne i elektroenergetske infrastrukture, da pokažu potrebni nivo društvene odgovornost. Ako ti efekti izostanu, nema ni jednog razloga da insistiramo na realizaciji. Naprotiv, obustavićemo svaki takav projekat“, istakao je predsjednik Marković.

On je ponovio da se neće graditi ni vrtići, ni mini-hidrocentrale, ni fabrike, ni rizorti – tamo gdje lokalno stanivništvo većinski smatra da je to loše za zajednicu i zaključio: „Cilj ekonomskog razvoja je dobrobit građana, a ne populizam i dnevni politički interesi. Stoga ćemo projekat koji ne obezbjeđuje dobrobit, ili ga ugrožava – zamijeniti boljim! Tako radi ozbiljna politika, tako radi odgovorna Vlada prema realnim izazovima sveukupnog razvoja.“