- Vlada Crne Gore
Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović otvorio Konfe...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Predsjednik Vlade RCG Milo Đukanović otvorio Konferenciju o reformi energetskog sektora u Crnoj Gori
Objavljeno: 22.04.2005. • 17:35 Autor: Naslovna strana
MILO ĐUKANOVIĆ, PREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE CRNE GORE
"Ka tržištu reforma energetskog sektora u Crnoj Gori"
Poštovani gospodine Sandrin,
Dame i gospodo,
Sa velikim zadovoljstvom sam prihvatio učešće na današnjem skupu koji je posvećen reformi energetskog sektora i uspostavljanju funkcionalnog tržišta električne energije u Crnoj Gori.
Zahvaljujem EAR na podršci i doprinosu koji, i na ovaj način, daje zajedničkim naporima koje ulažemo u razvoj energetskog sektora.
Prestrukturiranje i privatizacija energetskog sektora i uspostavljanje funkcionalnog tržišta električne energije, predstavljaju značajan segment za ostvarivanje ciljeva Vladine Agende ekonomskih reformi brži ekonomski rast,otvaranje novih radnih mjesta, bolji život i evropski standard za sve građane Crne Gore.
Vlada je već napravila značajne pomake u tom pravcu. Novi Zakon o energetici, koji smo usvojili u junu 2003, postavio je okvire za reformu energetskog sektora. Na tim osnovama, već su ostvareni određeni rezultati. Izvršeno je funkcionalno razdvajanje Elektroprivrede, otpočeo je proces uvođenja savremenih metoda upravljanja, poboljšana je efikasnost poslovanja i ulaganja. Takođe, osnovana je nezavisna regulatorna Agencija za energetiku, čija je ključna uloga da nadzire funkcionisanje tržišta, uvede tarifna pravila, kao i da vodi računa o balansiranju interesa proizvođača i potrošača električne energije.
U ovoj godini trebalo bi da završimo Strategiju energetskog razvoja.
Sve aktivnosti koje preduzimamo usmjerene su ka uspostavljanju održivog sektora energetike. Jer, kao što je poznato, postojeći proizvodni kapaciteti Crne Gore ne pokrivaju energetske potrebe privrede i građana. Pritom, značajne količine električne energije se gube, uglavnom, zbog zastarjele opreme i uređaja.
U ovom kontekstu, podsjetio bih na iskustva velikog broja zemalja u tranziciji, uključujući i primjere pojedinih država Centralne i Istočne Evrope sa manjim energetskim potencijalom u odnosu na Crnu Goru. One su uspjele da restrukturiraju svoja neefikasna elektroprivredna preduzeća, opterećena velikim brojem zaposlenih, i da stvore moderne, komercijalno orijentisane entitete u oblasti proizvodnje prenosa, distribucije i snabdijevanja. Sada, ubiraju plodove uspješno sprovedenih reformi, kroz pouzdaniji sistem snabdijevanja, niže troškove i bolji kvalitet usluga. To je rezultiralo i privlačenjem investicija koje su bile neophodne za modernizaciju kapaciteta.
Crna Gora ima realan potencijal da na temelju sličnog koncepta efikasno reformiše svoj energetski sektor. Ovdje bih potencirao važnost tekućeg, ambicioznog procesa formiranja Zajedničkog energetskog tržišta u Jugoistočnoj Evropi, koji je lansiran uz aktivnu podršku Evropske unije i Pakta stabilnosti. Vlada Crne Gore je od početka aktivni učesnik tzv. Atinskog procesa, koji će omogućiti zemljama Jugoistočne Evrope da kroz usvajanja regulativa EU u oblasti energetike i zaštite životne sredine, postanu dio jedinstvenog energetskog tržišta EU, nezavisno od statusa njihovih institucionalnih odnosa sa EU. Takođe, i da značajno povećaju atraktivnost ovog sektora za međunarodne investitore. Dijelimo ocjene da je inicirani proces jedinstvena prilika koja bi trebalo da podstakne i mnogo obuhvatniju ekonomsku i političku integraciju svih zemalja ovog regiona u EU.
Istovremeno, svjesni smo da ovaj ambiciozan proces zahtijeva da izvršimo neophodna restrukturiranja preduzeća u energetskom sektoru i rudnicima uglja, da reformišemo politiku cijena i naplate, ispunimo zahtjeve ekološke standarde i uvodimo postepene tranzicione mjere. Ovo, takođe, podrazumijeva da vlade pravovremeno razrade mehanizme za saniranje socijalnih posljedica koje nosi veća finansijska disciplina i prestrukturiranje preduzeća.
Vlada Crne Gore je opredijeljena da na ovim osnovama sprovede reformu energetskog sektora. To je neophodno da bi građanima i preduzećima obezbijedili pouzdano i sigurno snabdijevanje električnom energijom i iskoristili prednosti koje pruža regionalno okruženje.
Vlada će tokom sljedećeg mjeseca objaviti tender za privatizaciju Termoelektrane Pljevlja i Rudnika uglja Pljevlja.
Takođe, neminovna je izvjesna korekcija tarifne politike, jer se ne može izgrađivati kvalitetan i funkcionalan sistem na sadašnjem nivou. Kao što sam već istakao, svjesni socijalnih posljedica povećanja tarifa za građane, Vlada će razraditi i sprovesti mjere zaštite za najugroženije kategorije.
Ponoviću, cjelovita reforma energetskog sektora je nužna, ma koliko bila teška i kompleksna. Ona će, uz racionalnije korišćenje električne energije voditi većoj efikasnosti energetskog sistema, što će, takođe, poboljšati konkurentnost naših preduzeća na međunarodnom tržištu. Međutim, da bi efikasno ostvarili ovaj cilj, potreban je kvalitetan partnerski odnos i saradnja svih relevantnih aktera menadžera, radnika i akcionara. Svakako, i dalja podrška naših evropskih i drugih međunarodnih partnera.
Uvjeren u odlučnost i kapacitet Crne Gore da uspješno reformiše energetski sektor i učini ga kompatibilnim i sastavnim dijelom jedinstvenog evropskog energetskog tržišta, kao i da će današnji skup dati novi doprinos u tom pravcu, zahvaljujem na pažnji.
Podgorica, 22. april 2005.
"Ka tržištu reforma energetskog sektora u Crnoj Gori"
Poštovani gospodine Sandrin,
Dame i gospodo,
Sa velikim zadovoljstvom sam prihvatio učešće na današnjem skupu koji je posvećen reformi energetskog sektora i uspostavljanju funkcionalnog tržišta električne energije u Crnoj Gori.
Zahvaljujem EAR na podršci i doprinosu koji, i na ovaj način, daje zajedničkim naporima koje ulažemo u razvoj energetskog sektora.
Prestrukturiranje i privatizacija energetskog sektora i uspostavljanje funkcionalnog tržišta električne energije, predstavljaju značajan segment za ostvarivanje ciljeva Vladine Agende ekonomskih reformi brži ekonomski rast,otvaranje novih radnih mjesta, bolji život i evropski standard za sve građane Crne Gore.
Vlada je već napravila značajne pomake u tom pravcu. Novi Zakon o energetici, koji smo usvojili u junu 2003, postavio je okvire za reformu energetskog sektora. Na tim osnovama, već su ostvareni određeni rezultati. Izvršeno je funkcionalno razdvajanje Elektroprivrede, otpočeo je proces uvođenja savremenih metoda upravljanja, poboljšana je efikasnost poslovanja i ulaganja. Takođe, osnovana je nezavisna regulatorna Agencija za energetiku, čija je ključna uloga da nadzire funkcionisanje tržišta, uvede tarifna pravila, kao i da vodi računa o balansiranju interesa proizvođača i potrošača električne energije.
U ovoj godini trebalo bi da završimo Strategiju energetskog razvoja.
Sve aktivnosti koje preduzimamo usmjerene su ka uspostavljanju održivog sektora energetike. Jer, kao što je poznato, postojeći proizvodni kapaciteti Crne Gore ne pokrivaju energetske potrebe privrede i građana. Pritom, značajne količine električne energije se gube, uglavnom, zbog zastarjele opreme i uređaja.
U ovom kontekstu, podsjetio bih na iskustva velikog broja zemalja u tranziciji, uključujući i primjere pojedinih država Centralne i Istočne Evrope sa manjim energetskim potencijalom u odnosu na Crnu Goru. One su uspjele da restrukturiraju svoja neefikasna elektroprivredna preduzeća, opterećena velikim brojem zaposlenih, i da stvore moderne, komercijalno orijentisane entitete u oblasti proizvodnje prenosa, distribucije i snabdijevanja. Sada, ubiraju plodove uspješno sprovedenih reformi, kroz pouzdaniji sistem snabdijevanja, niže troškove i bolji kvalitet usluga. To je rezultiralo i privlačenjem investicija koje su bile neophodne za modernizaciju kapaciteta.
Crna Gora ima realan potencijal da na temelju sličnog koncepta efikasno reformiše svoj energetski sektor. Ovdje bih potencirao važnost tekućeg, ambicioznog procesa formiranja Zajedničkog energetskog tržišta u Jugoistočnoj Evropi, koji je lansiran uz aktivnu podršku Evropske unije i Pakta stabilnosti. Vlada Crne Gore je od početka aktivni učesnik tzv. Atinskog procesa, koji će omogućiti zemljama Jugoistočne Evrope da kroz usvajanja regulativa EU u oblasti energetike i zaštite životne sredine, postanu dio jedinstvenog energetskog tržišta EU, nezavisno od statusa njihovih institucionalnih odnosa sa EU. Takođe, i da značajno povećaju atraktivnost ovog sektora za međunarodne investitore. Dijelimo ocjene da je inicirani proces jedinstvena prilika koja bi trebalo da podstakne i mnogo obuhvatniju ekonomsku i političku integraciju svih zemalja ovog regiona u EU.
Istovremeno, svjesni smo da ovaj ambiciozan proces zahtijeva da izvršimo neophodna restrukturiranja preduzeća u energetskom sektoru i rudnicima uglja, da reformišemo politiku cijena i naplate, ispunimo zahtjeve ekološke standarde i uvodimo postepene tranzicione mjere. Ovo, takođe, podrazumijeva da vlade pravovremeno razrade mehanizme za saniranje socijalnih posljedica koje nosi veća finansijska disciplina i prestrukturiranje preduzeća.
Vlada Crne Gore je opredijeljena da na ovim osnovama sprovede reformu energetskog sektora. To je neophodno da bi građanima i preduzećima obezbijedili pouzdano i sigurno snabdijevanje električnom energijom i iskoristili prednosti koje pruža regionalno okruženje.
Vlada će tokom sljedećeg mjeseca objaviti tender za privatizaciju Termoelektrane Pljevlja i Rudnika uglja Pljevlja.
Takođe, neminovna je izvjesna korekcija tarifne politike, jer se ne može izgrađivati kvalitetan i funkcionalan sistem na sadašnjem nivou. Kao što sam već istakao, svjesni socijalnih posljedica povećanja tarifa za građane, Vlada će razraditi i sprovesti mjere zaštite za najugroženije kategorije.
Ponoviću, cjelovita reforma energetskog sektora je nužna, ma koliko bila teška i kompleksna. Ona će, uz racionalnije korišćenje električne energije voditi većoj efikasnosti energetskog sistema, što će, takođe, poboljšati konkurentnost naših preduzeća na međunarodnom tržištu. Međutim, da bi efikasno ostvarili ovaj cilj, potreban je kvalitetan partnerski odnos i saradnja svih relevantnih aktera menadžera, radnika i akcionara. Svakako, i dalja podrška naših evropskih i drugih međunarodnih partnera.
Uvjeren u odlučnost i kapacitet Crne Gore da uspješno reformiše energetski sektor i učini ga kompatibilnim i sastavnim dijelom jedinstvenog evropskog energetskog tržišta, kao i da će današnji skup dati novi doprinos u tom pravcu, zahvaljujem na pažnji.
Podgorica, 22. april 2005.
Vezani članci:
BOK održao sedmu redovnu sjednicu 30.11.2024.
Gjeloshaj ponovo pozvan u Vašington 01.12.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?