Intervju ministarke javne uprave, Suzane Pribilović, za specijalno izdanje “Vodič za Savjet stranih investitora 2019/2020 – 10 godina i brojimo”

1. Reforma javne uprave jedan je od ključnih stubova i aktuelnog programa fiskalne stabilizacije i evropskih integracija. Kako ste zadovoljni dosadašnjim tokom reforme?

U posljednje dvije godine Crna Gora je ostvarila značajan napredak u oblasti reforme javne uprave, što potvrđuju i naši partneri iz Evropske komisije, ali moramo i biti svjesni da je ovo proces koji je dugotrajan. Postignuti rezultati nas ohrabruju i potvrđuju da smo na dobrom putu, ali i obavezuju da još dinamičnije moramo raditi da stvorimo efikasniju javnu upravu, upravu koja će biti pravi servis građana i privrede. Složićemo se da ovo nije lak proces, ali za nas ne postoji veći prioritet od povećanja kvaliteta života naših građana.

2. Reforma podrazumeva značajnu zakonodavnu aktivnost. Koji su vam poslovi na ovom planu još preostali?

Programom rada Vlade za 2019. godinu predviđene su značajne zakonodavne aktivnosti i to izmjene i dopune jednog od najvažnijih zakona u oblasti demokratije i to Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kako bismo unaprijedili normativni okvir u ovoj oblasti i stvorili uslove za efikasnije ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama, ali i zakoni i u oblasti elektronske uprave. Takođe, za 2019. godinu planirano je donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru, čiji je cilj uvođenje većeg stepana kvaliteta i zakonitosti u radu, imajući u vidu da se ovaj zakon primjenjuje na sve upravne oblasti. Ovo je naročito važno kad se radi o odlučivanju o pravima i obavezama građana i drugih lica (stranaka).

3.Efikasnija uprava podrazumeva i niz tehničkih inovacija. Koliko ste do sada investirali u e-usluge i na čiju stručnu i finansijsku podršku se oslanjate?

Digitalizacija je u Crnoj Gori prepoznata ne samo u okvirima aktivnosti Ministarstva javne uprave već cjelokupne Vlade. Strateškim ciljevima u oblastima reforme javne uprave i razvoja informacionog društva ovi ciljevi se moraju oslanjati na aktivnosti svih organa u javnoj uprave, te je važno da svi organi, svako iz svog djelokruga rada, predvidi finansijska sredstva i stručne kapacitete koji mogu odgovoriti na savremene tehnološke izazove. Elektronske usluge se se u najvećoj mjeri pružaju preko portala e-uprave, koji je centralna tačka za digitalizaciju usluga javne uprave, te je stoga najveći teret na Ministarstvu javne uprave koje svake godine izdavaja sredstva za unapređenje postojećih sistema, ali i razvoj novih inovativnih rješenja. Ipak, imajući u vidu brzinu tehnološkog razvoja i rastući trend inovacija u ICT-u, smatram da buduća ulaganja treba u značajnoj mjeri povećati. Pored budžeta koji se na godišnjem nivou izdvaja za razvoj e-usluga, podršku dobijamo od EK kroz sektorsku budžetsku podršku u saradnju sa SIGMA-om, a saradnju se ostvaruje i kroz projekte za koje se aplicira kod Svjetske banke i Evropske banke banke za razvoj. Takođe, dugogodišnja saradnju sa UNDP-om je već rezultirala u finansijskoj, ali i stručnoj pomoći koju pruža ova organizacija. Sa druge strane, Ministarstvo javne uprave koristi mehanizme regionalne saradnju kroz projekte RESPA-e, a od značaja je pomenuti i druge programe poput TAIEX-a, IPA projekata i sl. Ne treba zanemariti da je i članstvo koje Crna Gora ostvaruje u mnogim evropskim programima podrške, poput ISA2, saradnje u okviru programa koje realizuje WB6 dodatni impuls za razmjenu iskustava i primjenu dobre prakse.

3. Koliko smo blizu cilja koji ste sebi postavili da u Crnoj Gori evropski kvalitet javnih usluga?

Sve aktivnosti koje sprovodimo u Crnoj Goru upravo su usmjerene ka tome da obezbijedimo veći kvalitet javnih usluga, kvalitet koji će omogućiti da naši građani imaju evropski kvalitet života. Teško je govoriti o brojkama ili procentima, pa čak i nivoima koji je nivo trenutnog kvaliteta javnih usluga. Velike razlike u budžetima država za ove namjene nisu dovoljne za zaključivanje o kvalitetu pruženih usluga. Niži nivo izdataka može biti znak efikasnosti u pružanju usluga građanima i biznisu, ali može biti i znak nedovoljnog finansiranja, u kom slučaju određene aktivnosti ne mogu biti pružene, ili ne mogu biti pružene na kvalitetan način. Istovremeno, niži nivo ovih troškova može biti i rezultat ekonomije obima u administrativnim službama većih zemalja. Slično tome, visoka potrošnja može bit i signal značajne neefikasnosti u upravi i “prefinansiranim” vladinim službama, kao što može upućivati i na angažovanje većeg broja zaposlenih na određenim poslovima, ne poštujući princip ekonomije obima i koordinaciju aktivnosti različitih institucija. Stoga smo se u našim analizama fokusirali na dva važna indikatora BDP per capita u paritetu kupovne moći, WGI – indikator efektivnosti vlade. WGI Indekst za CG je 2.6 i najbolji smo u regionui ali ispod EU prosjeka gdje je taj indeks 3.6.

4. U izveštajima EK pohvaljeni ste zbog inovativnosti u pristupu. Šta je to što privreda i građani dobiju zahvaljujući ovakvom pristupu?

To, prije svega, podrazumijeva mogućnost da svi građani u narednom periodu, koristeći se materijalnim sredstvom sa kojim elektronskim putem mogu dokazati svoj pravni identitet – novom ličnom kartom, mogu pristupiti bilo kojoj elektronskoj usluzi. Takođe, na isti način će moći da potpišu elektronskim putem bilo koji dokument. Recimo, građani ili pravna lica će moći da otvore račun u banci bez fizičkog prisustva tako što će se najprije elektronski identifikovati, a zatim i elektronski potpisati ugovor sa bankom. Takođe, to podrazumijeva mogućnost da građani i pravna lica mogu sve svoje potrebe realizovati u kontaktu sa organima državne uprave, bez potrebe donošenja bilo kakvih dokumenata – „postupanje po službenoj dužnosti“. Takođe, na isti način će moći da potpišu elektronskim putem bilo koji dokument. Recimo, građani ili pravna lica će moći da otvore račun u banci bez fizičkog prisustva, tako što će se najprije elektronski identifikovati, a zatim i elektronski potpisati ugovor sa bankom.

5. Koje usluge će im ove godine biti dostupne?

Ministarstvo javne uprave svakodnevno koordinira procesom razvoja e-usluga, i u saradnji sa drugim organima radi na unapređenju postojećih i razvoju novih usluga. Ove godine značajno je pomenuti unapređenje sistema e-participacije i ponovno pokretanje portala e-peticija koje će, nadamo se, uticati na veću transprarentnost rada organa državne uprave kao i kvalitetnije učešće građana u procesima kreiranja javnih politika.Takođe, ove godine smo unaprijedili i funkcionalnost elektronskog zakazivanja tako da ćemo u narednom periodu sa organima dogovoriti usluge koje će građanima omogućiti zakazivanje termina za usluge koje se pružaju na šalterima institucija i na taj način povećati kvalitet usluga. Kada govorimo o unapređenju usluga, najveći pomak očekujemo u povećanju sofisticiranosti usluga koje će se ostvariti implementacijom sistema za elektronsku identifikaciju, elektronsko plaćanje. Realizacijom ovih sistema elektronske usluge će biti pristupačnije i jednostavnije dok će država imati uvid u elektronsku naplatu administrativnih taksi, što da sada nije bio slučaj. Od izuzetnog značaja je unapređenje interoperabilnosti putem jedinstvenog sistema za elektronsku razmjenu podataka kojim će se u najvećoj mjeri ostvariti princip da se jednom unijeti podaci u izvornim registrima ne moraju ponovo unositi već će biti iskorišćeni kroz elektronsku razmjenu podataka. U saradnji sa Ministarstvom prosvjete radimo na realizaciji servisa upisa djece u predškoske ustanove, a intenzivno razgovaramo sa jedinicama lokalne samouprave kako bismo prepoznali usluge koje će biti ponuđene građanim do kraja godine.

7. Koliko se javne uprave na lokalnom nivou uključuju u ovu reformu koja podrazumeva i značajnu modernizaciju njihovih usluga?

Strategija reforme javne uprave je posebno usmjerena i na razvoj lokalne samouprave, a jedan od ključnih ciljeva u ovoj oblasti je unapređenje funkcionisanja jedinica lokalne samouprave i jačanje njihovog kapaciteta. To je posebno važan proces koji podrazumijeva niz aktivnosti koje treba da obezbijede efikasnije pružanje usluga od strane opština i efikasnije vršenje njihovih poslova. U tom pravcu, u prethodnom periodu i organi državne uprave i organi lokalne samouprave radili su na kreiranju odgovarajućeg pravnog okvira i stvaranju uslova za njegovu implementaciju. Kada je riječ konkretno o modernizaciji usluga na lokalnom nivou, pokrenuli smo niz aktivnosti na planu unapređenja poslovanja lokalnih samouprava i praćenja savremenih trendova, kroz digitalizaciju procesa u lokalnoj samoupravi i transformaciju ključnih poslovnih procesa u pružanju usluga korišćenjem informaciono-komunikacionih tehnologija. U saradnji sa lokalnim samoupravama i na osnovu informacija koje prikupljamo od njih u planu je izrada analize predispozicija za razmjenu dokumenata organa državne uprave sa lokalnom samoupravom, smjernica za standarizaciju internet sajtova lokalnih samouprva, kataloga elektronskih usluga na lokalnom nivou, portala e-usluga na lokalnom nivou. U svakom slučaju, imajući u vidu pobrojane aktivnosti, a u cilju njihove kvalitetne realizacije, biće neophodna intenzivna saradnja sa lokalnim samoupravama, tako da zaista očekujemo visok stepen uključenosti lokalnih samouprava u ove procese.


6. Reforma podrazumeva odlazak oko 3000 zaposlenih koji će uz otpremninu napustiti javnu upravu. Koliko to finansijski predstavlja opterećenje za javne finansije?

Plan optimizacije ne podrazumijeva da će svi napustiti upravu samo na osnovu dobijanja otpremina, jer tu postoje i drugi mehanizmi ali, svakako, za ovaj vid napuštanja postoji veliko interesovanje i sigurno ce biti dominanto u narednoim periodu. Ovo pitanje je, svakako, osjetljivo sa finansijske strane zato mu prilazimo sa posebnom pažnjom i razmatramo sve opciju u tijesnoj saraadnji sa kolegama iz Svjetske banke. U konačnom, mislimo da ćemo uspostaviti sistem koji će pomoći punoj implementaiji plana optimizacije, a koji neće finansijski ugroziti sistem kako kratkoročno, tako i dugoročno posmatrano.

7. Rok za završetak ovog posla je 2020. Može li ovaj ambiciozan zadatak do tada biti zaokružen?

Ovo je posao koji nema rokove, jer reforma javne uprave je dugotrajan i stalan proces, ali tačno je da smo do 2020. zacrtali realizaciju određenih aktivnosti. Na osnovu raspoloživih podataka iz izvjestaja o praćenju realizacije Strategije reforme javne uprave mislim da smo na dobrom putu i da uz jedan još dinamičniji pristup u narednom periodu možemo realizovati značajan broj zacrtanih aktivnosti.

Interview - Suzana Pribilović - Montenegrin Minister of Public Administration.pdf